Romeo Mance, strastveni fotolovac iz Gorskog kotara - njegove fotografije se ne preskaču!

Posjetili smo mladog Romea Mance u Ravnoj Gori u središnjem dijelu Gorskog kotara, lovca po struci i fotolovca po hobiju. Romeo je sretno oženjen, otac četverogodišnjeg sina, zaposlen u drvnoj industriji gdje vodi proces sušenja drvenih elemenata i građe. Bivši je sportaš, višestruki prvak Hrvatske i sudionik raznih međunarodnih natjecanja kao član reprezentacije Hrvatske u skijaškom trčanju. Bavi se i planinarstvom te uz fotolov puno vremena provodi u prirodi.

“Nakon uspješno završenog studija lovstva i zaštite prirode, na Veleučilištu u Karlovcu, kupio sam svoj prvi fotoaparat i lagano krenuo u svijet fotolova. Prvih nekoliko godina, onako rekreativno, nosio bih fotoaparat sa sobom i usput bilježio lijepe trenutke provedene u prirodi. Posljednjih nekoliko godina, ozbiljnije sam se posvetio fotolovu, uložio u fotoopremu i svaki slobodni trenutak provodim u fotografiranju životinja. Fotolov iziskuje jako puno slobodnog vremena uz obveznu podršku obitelji zbog čestog i dugotrajnog izbivanja od kuće te bih ovim putem htio zahvaliti prvenstveno supruzi na velikoj podršci. Ovaj hobi je vrlo zanimljiv, budući da niti jedan izlazak u prirodu nije identičan nekom prijašnjem i ne znaš što možeš očekivati u kojem trenutku. Ima dana da u sat-dva napravim desetak lijepih fotografija, a ponekad prođe i nekoliko dana da uopće ne sretnem niti jednu životinju. Treba biti strpljiv, smiren i ne očekivati puno od svakog izlaska”, kaže ovaj mladi foto-entuzijast.

Romeo, po pitanju fotografiranja, surađuje s Turističkom zajednicom Primorsko-goranske županije, a njegove su fotografije objavljene i u raznoj lovačkoj literaturi. Redovito objavljuje u ‘Dobroj kobi’, časopisu za lovce, ljubitelje pasa i prirode, u kojem je do sada objavljeno desatak njegovih članaka koji uključuju tekst i fotografiju. Za 2018. godinu mu je izašao i samostalni kalendar. Sudjelovao je na više izložbi u Karlovcu gdje je osvojio nekoliko nagrada.

Bogatstvo životinjskog svijeta u Gorskom kotaru kao inspiracija

Ovaj mladi lovac navodi da se malo koji kraj može pohvaliti takvim bogatstvom i raznolikošću životinjskog svijeta kao što ga ima Gorski kotar. Na ovom relativno malom području (cc 170.000 ha) u čistim i prostranim šumama, u idealnoj ravnoteži, opstaje mnoštvo raznolikog biljnog i životinjskog svijeta. Šume ovog područja nastanjuju gotovo svi značajniji sisavci Republike Hrvatske. Od krupnih parnoprstaša kao glavne vrste dolaze jelen obični, srna obična i divlja svinja, a od zvjeradi smeđi medvjed. Ako ovom potonjem dodamo sivog vuka i reintroduciranog euroazijskog risa, danas zaštićene životinjske vrste, onda se naš kraj može pohvaliti kako u svojoj prirodnoj baštini ima sva tri krupna predatora koji predstavljaju izvanrednu prirodnu dragocjenost kako Gorskog kotara tako i Hrvatske. Sitna dlakava divljač danas nije niti izdaleka tako brojna kao nekada, a čine ju: obični zec, kuna zlatica i kuna bjelica, jazavac, lisica, lasica mala, veliki puh, tvor… Prisutna je i divlja mačka ali kao zaštićena životinjska vrsta.

Od Romea smo nadalje saznali da je u Gorskom kotaru zabilježeno 97 vrsta ptica, od čega se njih 72 tu i gnijezdi. Od pernate divljači koja privremeno, kraće ili duže boravi u našim lovištima dolaze šljuka bena i šljuka kokošica, prepelica pućpura, neke vrste divljih pataka. Ptice poput goluba divljeg i goluba grivnjaša zadržavaju se samo tijekom gniježđenja, da bi nas u jesen opet napustili. Kao zavičajna vrsta, ujedno i najbrojnija je šojka kreštalica, vrana siva te gavran veliki kao zaštićena vrsta. U mirnim goranskim predjelima još uvijek nalazimo do krajnjih granica ugroženog tetrijeba gluhana i srodnu mu lještarku gluhu, a na nekim stjenovitim lokalitetima i surog orla. Od zaštićenih grabljivica najbrojniji je škanjac mišar dok su njegovi srodnici - jastreb kokošar, vjetruša kliktavka i kobac ptičar, rjeđi. Od noćnih grabljivica Gorski kotar nastanjuje šumska sova, sova jastrebača i planinski ćuk. Vodeni svijet očuvanih goranskih rijeka nudi svoje posebnosti koje se odlikuju u Europi ugroženim vrstama riba (lipljan, potočna pastrva, mladica) kao i nizom rijetkih i endemičnih beskralježnjaka.

Gorski kotar je idealan za bijeg iz gradske gužve

Obitelj Mance bavi se, između ostalog, i turističkim iznajmljivanjem. “Zajedno s roditeljima, već petnaestak godina vodimo ‘Apartmane Mance’ koji su okruženi šumom u mirnom predjelu Ravne Gore, malo van naselja, odakle je potrebno do centra mjesta prošetati oko 15 minuta. U ponudi imamo tri apartmana sa mogućnošću smještaja 16 osoba. U samoj blizini apartmana nalazi se travnato igralište za mali nogomet i velika nadstrešnica s pečenjarom za ugodna druženja. Dugogodišnji smo članovi ‘Kvarner Family Agency’ s oznakom ‘Pet Friendly’ specijalizirani za domaćinstvo ljubimcima i njihovim vlasnicima. Dobitnici smo nagrade za najljepši apartman u Gorskom kotaru za 2008. godinu.”

Broj gostiju raste iz godinu u godinu, a mnogi se rado vraćaju u Ravnu Goru ponoviti odmor, što obitelj Mance iznimno veseli. “Preporuke naših gostiju privlače nove goste tako da nam dodatna reklama nije neophodna. Kako je poznato je da je zadovoljan gost najbolji gost, uvijek se trudimo odraditi posao najbolje što možemo i to se pokazalo kao dobar recept za uspjeh.”

Gorski kotar je idealan za bijeg iz gradske gužve i prikupljanje snage za povratak u užurbani način života urbane sredine. “Ako želite doći u doticaj s prirodom, uključite se u ‘Ravnogorske plodove gorja’. To je kombinacija rekreativno - edukativnog turizma s naglaskom na domaću gastro ponudu i kušanje delicija od šumskih plodova. Moguće je prošetati živopisnim krajolicima Ravnogorskog planinarskog puta koji prolazi širim područjem oko Ravne Gore i sastoji se od 12 točaka, od ponora Kosice do najvišeg vrha Gorskog kotara na Bjelolasici. Također preporučamo biciklom upoznati Ravnogorske zelene staze koje vam nude mogućnost kreiranja vlastitih staza šumskim predjelima bez straha da ćete se izgubiti. Staze su osmišljene, definirane i markirane jedinstvenim sistemom označavanja te su prilagođene korištenju i korisnicima koji nisu upoznati s topografskim kartama.” Romeo nam nadalje spominje da Ravna Gora nudi i bogatu gastro ponudu: “Ne propustite kušati specijalitete od divljači, gljiva, jedinstveni goranski nadjev, primamljivu štrudlu od borovnica i još mnogo domaćih delicija.”

S obzirom na smještaj Ravne Gore u samom centru Gorskog kotara, vrlo brzo i lako stiže se do svakog dijela ove prekrasne regije. U blizini se nalazi zaštićeni krajolik Kanjon Kamačnik kao i Vražji prolaz, jedan od najljepših hrvatskih kanjona u sklopu kojeg je i Zeleni vir. Zeleni vir je snažan izvor u dnu plitke spilje koja je smještena podno sedamdesetak metara visoke životopisne slojevite stijene niz koju se ruši potok. Nedaleko je i spilja Lokvarka, druga po veličini spilja u Hrvatskoj. Posebno je zanimljiva po tome što se otvor za posjetitelje spušta 70 m u dubinu. Nadalje, preporučamo i spilju Vrelo, zanimljivu po tome što je horizontalna i na taj način dostupna i teže pokretnim osobama. Nezaobilazna je također vožnja Lokvarskim jezerom ili turističkim brodićem po jezeru Bajer i Lepenica. Tridesetak kilometara od Ravne Gore nalazi se Nacionalni park Risnjak koji se prostire na površini od 6350 ha te pored središnjeg masiva Risnjaka obuhvaća planinski masiv Snježnika i izvor rijeke Kupe sa njenim gornjim tokom što predstavlja idealne uvjete za aktivni odmor. Na Risnjaku možda sretnete i risa, a tada svakako nije na odmet imati pri ruci fotoaparat jer su susreti s ovim sisavcem izuzetno rijetki i pitanje je hoće li se ponoviti. I zato, budite spremni u svakom trenutku ‘okinuti’ jer vas u šumama i poljima gorskog kotara uvijek čeka neko ugodno iznenađenje.

Za napraviti dobru fotografiju treba biti ranoranioc

“Snimiti kvalitetnu fotografiju životinje u prirodnom okruženju izgleda vrlo jednostavno, ali to nije tako i nije nimalo lako, već iziskuje veliko znanje općenito o fotografiji (ekspozicija, ISO, kompozicija i dr.), poznavanje svoga DSLR fotoaparata, a o životnim navikama životinja da i ne govorim. Strpljivost, tj. spremnost na dugotrajno čekanje, jedan je od glavnih čimbenika uspješnog fotolova kao i poznavanje terena na kojem se životinje kreću i obitavaju. Njihove navike, tragovi, biologija, puno toga treba poznavati pa slobodno mogu reći da svaki fotolovac mora biti i kvalitetan prirodoslovac. Bitna je i kondicija i fizička snaga, budući je fotooprema sama po sebi dosta teška, pa kada uzmete u obzir i često nepristupačan i vrlo težak teren, a kod nas u Gorskom kotaru i česte susrete s medvjedom, dolazite do zaključka da fotolov baš i nije preporučljiv hobi za svakoga.”

Većina životinja aktivna je rano ujutro, zbog toga je za dobru fotografiju neizbježno vrlo rano ustajanje i odlazak na teren gdje se treba pojaviti puno prije od životinje koju se želi fotografirati, a iz razloga što većina životinja ima jako dobro razvijen sluh i njuh. “Fotolov je i jako skup hobi. Većinu životinja može se fotografirati jedino izdaleka, a za to trebaju kvaliteteni teleobjektivi od minimalno 300mm pa sve do izrazito skupih 500-600mm čija cijena doseže i više desetaka tisuća kuna. Teleobjektivi, osim što su veliki i skupi, samim time su i teški, pa treba i kvalitetan foto-stativ, tripod, pa kvalitetni macro objektivi za fotografiranje kukaca i ostalih sitnih životinja. Razna maskirna odijela, zelena, smeđa, sa uzorcima lišća ili granja, jesenska ili zimska, šator,  pa čak i gillie odijelo u kojem fotolovac izgleda kao ‘yeti’, također imaju svoju cijenu”, navodi za kraj Romeo, ali ne želi nikoga demotivirati već samo pokušava realno sagledati stvari i upoznati zainteresirane s nepobitnim činjenicama.

No, dosta priče – vrijeme je za uživanje u njegovim fantastičnim uradcima. Ovu galeriju fotografija, koju nam je sjajni fotolovac ustupio za potrebe članka, zaista ne smijete propustiti!