Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Paulovnija
  • 18.10.2017. 07:00

Sadnice paulovnije uspješno proizvodi bračni par Garić

Josip i Viktorija Garić iz Viteza su metodu mikropropagacije uspješno primjenili u proizvodnji sadnica biljke paulovnija.

Foto: Arhiva obitelji Garić
  • 2.202
  • 84
  • 0

Paulovnija (Paulownia sp.) je drvo koje najbrže raste. U Aziji, ali i Australiji, paulovnija ima široku primjenu. U Evropi, pa samim time i u Bosni i Hercegovini, gaji se od skora.

Ovo drvo je svoj naziv dobilo po imenu princeze Anne Pavlovne, kćerke cara Pavla I Petroviča. Iz istog razloga poznato i kao "princess tree". U Kini paulovniju zovu "zmajevo drvo" a u Japanu "kiri".

Sve vrste paulovnije su brzo rastuće i koriste za industrjsko dobijanje drvnog materijala, biomase, etanola, stočne hrane, papira i drugog, ali postoje značajne razlike u pogledu kvaliteta, brzine rasta i otpornosti na vremenske uslove.

Proizvodnja je ključ uspjeha

Josip i Viktorija Garić iz Viteza su metodu mikropropagacije uspješno primjenili u proizvodnji sadnica biljke paulovnije. Ovo drvo i u našim krajevima postaje sve češći izbor kada je u pitanju biljna proizvodnja.

Poljoprivredna proizvodnja kao dopunski posao, za veliki broj Bosanaca i Hercegovaca je dobra prilika za poboljšanje kućnog budžeta. Josip i Viktorija su brzo shvatili da samo vrhunski kvalitet nema konkurenciju te su proizvodnju sadnica paulovnije shvatili kao ozbiljan posao, a interesantno je da su osnove ovog biznisa postavili još za vrijeme kada su bili momak i djevojka.

"Zimsko doba najviše koristim za istraživanje, kao dodatnu djelatnost koju koristim da se neki budući prihodi i ostvare. Jer u biti, živjeti od plate u BiH je jako teško", kazao je Josip.

Sve je krenulo još kada je odlučio baviti se proizvodnjom aronije. Uz kupovinu sjemena aronije dobili su i sjeme paulovnije. Kako Josip ističe, do tada nije niti čuo za paulovniju. Ovo je za supružnike Garić bio novi zadatak i izazov. Istražiti značaj paulovnije, što se kasnije pokazalo kao odlična prilika za biznis.

Studij poljoprivrede osnov za početak biznisa

Svaki početak je težak pa tako i početak proizvodnje paulovnije. Budući da je Viktorija studirala Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu, znanje sa fakulteta je primjenila u proizvodnji sadnica paulovnije.

Metodom kloniranja biljke, tačnije "in vitro", odlučili su proizvesti kvalitetne sadnice kako bi dobili zdravu kulturu. Osnove znanja iz mikrobilogije bile su dovoljne da dodatno istraži ovaj posao.

Uz velika financijska ulaganja i kreditna zaduženja, Viktorija je u kućnoj laboratoriji, u kontrolisanim, sterilnim uslovima proizvela biljke paulovnije. To su bezvirusne sadnice koje su oslobođene od prisustva patogena. Karakteriše ih brz rast i razvoj.

Od jednog pupa biljke moguće je proizvesti čak 10 - 30.000 novih sadnica koje su identične majčinoj sadnici.

Za razliku od ove proizvodnje, kod sjemenske proizvodnje se desi mutacija biljke koju je nemoguće kontrolisati. Vrlo često se desi da se kultura zarazi te sav posao često zna biti uzaludan. Za naše podneblje je najbolje saditi hibridne sadnice koje podnose temperaturnu razliku u intervalu od -20℃ do +40℃.

Priprema zemljišta i sadnja

Paulovnija se sadi kada su biljke veličine 15-25cm uz obaveznu adaptaciju na uslove spoljne sredine. Nakon sadnje, biljka se adaptira 10-ak dana na tlo i odmah nakon toga počinje intenzivni rast. Preporučuje se sadnja na crnoj foliji uz upotrebu mikorize i hidrogela (stroga primjena preporučenih količina). Nije neophodno kopanje rupa, posebno kod tla koje je u toku jeseni izorano.

Za naše podneblje je najbolje saditi hibridne sadnice koje podnose temperaturnu razliku u intervalu od -20℃ do +40℃.

Preporučuje se jesenje oranje zemljišta, na koje će se odmah nakon oranja razasuti stajnjak ili drugo adekvatno đubrivo. Ovo je posebno potrebno odraditi na parcelama koje u prethodnom periodu nisu obrađivane. U proljeće pred sadnju treba zemljište uravniti i učiniti rastresitim. Nije neophodno da je zemljište u potpunosti ravno, sasvim je u redu ukoliko ima određeni pad. Naravno, izrazito brdovito tlo nije odgovarajuće zbog buduće eksploatacije (otežano izvlačenje debala i kretanje mehanizacije).

Kada je u pitanju drvored, ukoliko plantažu podižemo za trupce, preporučuje se sadnja u formaciji 4x3 i 3x3.

Iako je oprema skupa, upornost je presudila

Osim skupe opreme koju u BiH nije bilo lahko nabaviti, ovi proizvođači su posebnu pažnju obratili na matične biljke, čiji se genetski materijal metodom mikropopagacije prenosi na nove jedinke. Mikrouzgojem se dobije kvalitetna biljka koja ima zdrav i pravilan rast i razvoj. Veoma je važan kvalitet sadnice i sjemena, kao i vrsta biljke, budući da je naše podneblje specifično. Stoga je neophodno istražiti koja biljka je najbolja za uzgoj jer je sam proces prilagođavanja osnovni faktor u proizvodnji ove biljke.

Osim skupe opreme koju u BiH nije bilo lahko nabaviti, ovi proizvođači su posebnu pažnju obratili na matične biljke, čiji se genetski materijal metodom mikropopagacije prenosi na nove jedinke.

List paulovnije je izrazito bogat i hranjiv, pa najveću štetu ovoj biljci pričinjava gusjenica, ali uz adekvatan tretman biljku itekako možemo zaštititi od štetočina.

Zakonski okviri su najveća prepreka u ovom poslu

Razvoj ovog porodičnog posla prilično sputavaju naši zakonski propisi jer se paulovnija ne nalazi na sortnoj listi u BiH. Stoga svaki vid veće proizvodnje, kao i izvoz, nisu za sada mogući. Nadamo se da će vlasti prepoznati značaj ove proizvodnje te da u budućnosti neće biti zakonskih prepreka za veći obim proizvodnje ovog dragocjenog drveta.

Foto: Arhiva obitelji Garić


Fotoprilog


Tagovi

Josip Viktorija Garić Viteza Metodu Mikropropagacije Uspješno Primjenili Proizvodnji Sadnica Biljke Paulownie Mukropropagacija In vitro Kloniranje


Autorica

Mukadesa Zukić

Više [+]

Mukadesa je diplomirani biolog. Aktivna je članica eko udruženja "Sadnice mira".