Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mišja vitezovka
  • 29.01.2017. 18:00

Sivka - gljiva koja je podijelila gljivare

Tako ih jedno hrvatsko gljivarsko društvo navodi kao jestive, a slovenski autor koji navodi da surađuje sa svjetski poznatim mikolozima ubraja ih u otrovne gljive.

  • 2.318
  • 100
  • 0

Jesenja gljiva, mišja vitezovka u narodu se još naziva prljava vitezovka, miška, mišek i lažna sivka. Mišjoj vitezovki danas priznati znanstveni naziv Tricholoma terreum dao je njemački ministar, znanstvenik i učitelj Paul Kummer 1871. godine. Do tada je zajedno s brojnim drugim stapčarama s listićima bila svrstana u rod Agaricus u ovom slučaju zahvaljujući njemačkom mikologu Jakobu Christianu Schaeferu koji ju je opisao 1762. godine.

Domaći nazivi gljive mišje vitezovke mahom upućuju na izgled klobuka koji je prekriven sivim vlakancima i zato podsjeća na mišju dlaku. Znanstveni naziv roda Tricholoma dolazi od grčkih riječi koje pućuju na pojam dlakavi rub premda samo rijeke pripadnice roda imaju ovu karakteristiku. Latinsko ime vrste, terreum upućuje na Zemlju.

Od augusta do novembra

Klobuk je širok od 4 do 7 cm i jednolično prekriven nježnim sivim vlakancima, konveksan i u središtu blago izbočen, s vremenom se izravnava. Listići su rijetki, neravni i slobodni od stapke. Bijele su boje koja vremenom prelazi u sivu često sa žućkastim tonom. Stapka je bjeličasta, visine od 3 do 8 cm, širine 1,5 cm i nema prstena. Meso je bjeličastosivo, tanko, lomljivo i blagog mirisa i okusa no neki ga znanstvenici ne preporučuju za konzumaciju. Spore su elipsoidne i glatke, a otisak spora bijele boje.

Vrijeme nalaženja je od augusta do novembra. Miris i okus nisu izraženi. Nalazi se po Evropi. U Australiji je pronađena na plantažama kalifornijskog bora (Pinus radiata). Nalazi se u šumama četinjača, može se naći i u miješanim šumama i u parkovima, a rijetko se nalazi pod listačma. Kao mikorizna gljiva preferira bor, a rjeđe se nalazi pod smrekama. Uglavnom raste u grupama, ali se može naći i u vidu vilinih kola. Pojedinačni su primjerci rijetki. Preferira bogata vapnenasta tla.

Je li jestiva?

Trovanja su prijavljena u Francuskoj i Poljskoj, najvjerojatnije ovom vrstom i laboratorijske analize dovele su u pitanje jestivost ove vrste. Na britanskoj internetskoj stranici Royal society of chemistry koju uređuju znanstvenici kemičari prije dvije godine objavljen je članak naziva "Fatalni toksini pronađeni u jestivim šumskim gljivama".

U članku je opisano kako je kineski znanstvenik Liu Jikai sa svojim timom sakupio primjerke mišje vitezovke i zelenike ili zelenkaste vitezovke, (lat. Tricholoma equestre) u svrhu kemijskih analiza. Povod su bili izvještaji o otrovanju francuskih ljubitelja gljiva 1996. godine zelenikama no Jikai je sumnjao i na mišju vitezovku i zato je sa svojim timom sakupio uzorke obiju vrsta. Za lokaciju uzimanja uzoraka odabrali su jugozapadnu obalu Francuske gdje su gljive sakupljali nesretni berači.

Toksični spojevi

Od više spojeva koje su kineski istraživači izolirali iz mišje vitezovke dva su pokazala akutnu toksičnost. Tijekom istraživanja su smrtno stradali laboratorijski miševi koji su hranjeni ovim gljivama i u čijoj je krvi pronađena povišena razina keratin kinaze koja može biti marker kod utvrđivanja mišićne bolesti rabdomiolize s kojom se povezuje mišja vitezovka. Prema nekim znanstvenicima ova gljiva može uzrokovati i trajno oštećenje bubrega. Značajno je istaknuti da su francuski berači konzumirali veću količinu gljiva nekoliko dana za redom.

Na internetskim stranicama naići ćete na suprotstavljene tvrdnje. Tako ih jedno hrvatsko gljivarsko društvo navodi kao jestive, a slovenski autor koji navodi da surađuje sa svjetski poznatim mikolozima ubraja ih u otrovne gljive.

Naši berači je na forumima hvale kao vrlo ukusnu. Vrlo slična je primorska vitezovka (Tricholoma myomices), a slična je i tigrasta vitezovka (Tricholoma pardinum) odavno poznata kao otrovna.

Autor: Marija Glavaš


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Otrovna gljiva Mišja vitezovka Sivka

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nišićka visoravan (BiH), zadnjih godina poznata i po uzgoju heljde, procjenjuje se da je ovdje heljdom zasijano više od 1.000 dunuma zemljišta. Heljda uspijeva na visokim nadmorskim visinama, te je Nišićka visoravan, po svojim uslovima, ide... Više [+]