Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Božić
  • 25.12.2016. 09:00

Smrikva je nekoć simbolizirala Božić u Istri

Ovaj običaj je zadnji put viđen u našim krajevima prije 50 godina, a simbolizira zajedništvo i veselje.

Foto: bigstockphoto.com, Roxana_Ro
  • 4.087
  • 161
  • 0

Stižu nam božićni praznici, a vrijeme je to kada se običaji i tradicija posebno štuju te im se pridodaje velika važnost.

No neki običaji su, na žalost, uslijed globalizacije i modernizacije osuđeni na izumiranje. O njima još možemo čuti samo usmenom predajom od entuzijasta koji se bave čuvanjem tradicije.

Hrvatsku krasi velika raznolikost ujedinjena brojnim običajima i tradicijom, a božićno vrijeme je ono doba godine kada se stare tradicije ponovno iznose na vidjelo dana. Neke od njih na žalost, postoje samo u usmenim predajama jer nam je moderni način života nametnuo nekakve druge ritmove od onih koje su imali naši stari.

Izumrla tradicija

Jedan od takvih običaja je i kićenje tradicionalnog božićnog drvca smrikve u Istri.

O ovome običaju postoji jako malo podataka na internetu a teško je o njemu nešto čuti i u usmenoj predaji. Na sreću Drago Orlić, čakavski pjesnik iz Poreča nam je uspio nešto ispričati o ovome, zaboravljenom običaju.

"U Istri nikada nije bilo stabala koje se za Božić tradicionalno kiti kao u drugim dijelovima Hrvatske, stoga je lokalno stanovništvo moralo naći drugi način za štovanje običaja kićenja drveća, što je tradicija i u ostalim dijelovima kršćanske Europe. Najjednostavnije je bilo okititi borovicu ili kako ju u ovome kraju zovu smrikva ili smrička. Nje je bilo posvuda, a s obzirom da je riječ o nekvalitetnom drvu, nije se koristila ni za ogrjev niti za građu, te je svojim izgledom bila bliža tradicionalnoj jelki ili smreki od drugih vrsta u kraju.

Nije to bilo nekakvo kićenje sa kuglicama i drugim ukrasima, već bi se jednostavno po granama smrikve izvjesila vata koja je predstavljala snijeg", priča nam Orlić.

Običaj kićenja smrikve

Danas tog običaja, na žalost više nema jer kao i ostatku Hrvatske građani svoje božićno drvce kupuju na tržnici, a kako nam je pojasnio Orlić, zadnji put je vidio ovaj običaj još prije 50 godina.

Prije 50 godina moglo se još naći i Smričku, bezalkoholno piće na bazi fermentiranih smrikvinih plodova. Plodovi su se brali između sv. Martina i sv. Marije Male. Plodovi bi se tukli na stupi, kamenom alatu za usitnjavanje tvrde hrane te bi se stavljali u bačvu od 50-100 litara. Fermentacijom se nije dobivao alkohol već mjehurići, kao u gaziranoj vodi, stoga se smrička rado miješala sa vinom, a kvaliteta se mjerila sa količinom mjehurića. "Kako lipo riže", govorili su stari Istrijani uživajući u smrički tijekom ljetnih mjeseci.

Zamka za ptice

Uz smrikvu se vežu još neki običaji koji su se tradicionalno odvijali u Istri zimi. Lokalni bi pastiri nakon božićnih blagdana koristili drvo smrike za hvatanje ptica. Škriljak po slavenski ili labura po talijanski, naziv je zamke koja se postavljala pod smrikvu, a sastojala se od plosnatog kamena škrila i sjemenki smrikve koje su služile kao mamac.

Pastiri su najčešće lovili drozdove koji su im služili za jelo, a koliko je to bio ukusan zalogaj govore i pričice kako su se pojedini pastiri namjerno kretali poljem rano ujutro kako bi drugim pastirima ukrali ulov. Drozdovi su danas uglavnom zaštićeni, a sve rjeđe možemo naići i na pastire, stoga je i ovaj običaj nestao iz istarske tradicije.

Još jedna tradicija povezuje smrikvu i Istru. Riječ je o likufu ili likuhu, a radi se o grančici smrikve koju se moglo vidjeti na dimnjacima kuća.

Iskonski simbol veselja

Prije su susjedi pomagali u gradnji kuće, a kada bi takva kuća bila dovršena, tj. kada bi se završio krov, domaćin bi na dimnjak, kao na najviši objekt na kući postavio smrikvinu grančicu. Iako je još bilo radova na interijeru kuće, u njima nisu sudjelovali susjedi stoga se domaćin htio pohvaliti kako je uz pomoć svojih susjeda završio zacrtani posao. Smrika je tom prilikom bila iskonski simbol veselja i ushita.

Kao i kod prethodna dva, i ovaj običaj je gotovo pred gašenjem jer danas susjedi rijetko pomažu u gradnji kuća. Njih grade tvrtke sa certifikatom, koje vam ne pomažu već vam naplate svoje usluge. Usluge plaćamo uglavnom putem kredita koje dižemo u bankama, a njima u čast rijetko će tko postaviti likuh na dimnjak.

Autor: Goran Vincenc, Časopis Hrvatske šume, Foto: bigstockphoto.com, Roxana_Ro


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Smrikva Božić

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]