Sve češći požari u šumama - Što možemo učiniti za prirodu?

Područja Hrvatske su geografski veoma raznolika. Odmah na prvu asocijaciju, šume nude bogatu sliku i što se tiče reljefa, samog izgleda, ljepote, atraktivnih lokacija, ali i u smislu raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta.

No često se, a tako je bilo i nedavno, ta slika pokvari, izmijeni i uništi pojavom požara koji kratkoročno ili dugoročno djeluju na ekološke sustave koji su itekako osjetljivi. Ono što je najžalosnije, požari su posljedica u najvećem broju slučajeva nepažnje ili namjere, a vrlo rijetko ih priroda sama aktivira.

Riječ je o opasnoj pojavi za sigurnost ljudi i njihove imovine, naravno, ukoliko se pojave blizu naseljenih mjesta. Tada se protiv vatrene stihije bore ne samo vatrogasci nego i, svjedoci smo, sami mještani ugroženih naseljenih područja koji štite sebe i imovinu. A nimalo nije lako uhvatiti se u koštac sa vatrom koja guta prirodu, posebno kada uvjeti gašenja budu otežani djelovanjem vjetra i visokim temperaturama. No čak i onda kada ljudi i njihovi posjedi nisu izravno ugroženi, požari ostavljaju duboke posljedicu po okoliš. Nešto što se stvaralo godinama, desetljećima, bude uništeno u vrlo kratkom vremenu, a onda je opet potreban dug period kako bi se vegetacija obnovila.

Posljedice požara vidljive su odmah

Svaki požar ima ogroman utjecaj na biodiverzitet, uništenje ili smanjenje općekorisnih funkcija šume i migraciju vrsta. Ogledan primjer su pogotovo oni koje se jave u proljeće kada se priroda budi, a brojne životinjske vrste se u svojim staništima pripremaju za reprodukciju. I dok je potrebno duže vrijeme da se stvori jedan ekosustav, veći požar za kratko vremena sve to degradira.

Veliki požar na Korčuli: Gori više od 200 hektara borove šume

Kako vatra utječe na prirodu, pitali smo Roberta Primorca, dipl. ing. šumarstva.

"Negativne posljedice su vidljive odmah pošto je šumski ekosustav razoren. U slučaju velikih vatri, po njihovom okončanju nastupa obnova koja zna biti brza i uspješna ali i, u nerijetkom broju slučajeva, teška i spora", objašnjava Primorac te dodaje da se tek za dvije do tri vegetacijske sezone stvaraju uvjeti za novi početak i razvoj flore i faune. "To se ostvaruje kada pionirske vrste koje obnavljaju i mineraliziraju tlo djeluju u zajedničkoj korelaciji sa klimatogenim vrstama na pogođenom lokalitetu", dodaje on.

Koliki je utjecaj čovjeka na ove promjene?

Osim na degradiran izgled i dugoročne posljedice na biljni i životinjski svijet, požari utječu i na klimu općenito jer stvaraju velike količine ugljičnog dioksida (CO2), stakleničkog plina koji doprinosi negativnim klimatskim promjenama. Uz to, negativan je utjecaj požara i na fizička i kemijska svojstva tla. Na takav način smanjuje se količina i sadržaj humusa u zemljištu koje postaje suho, teško i nepropusno za vodu te se često raspucava. 

Čovjek može utjecati na sanaciju opožarenih područja tako što će sanitarnom sječom ukloniti oštećena stabla u šumi, kao i mjerama zaštite tla doprinijeti obnovi prirode. Ona može biti prirodna, potpomognuta prirodna i aktivna prirodno - umjetna.

Najviše što ljudi mogu doprinijeti okolišu jest da budu savjesni i ne uništavati ga, a paljenje je jedan od najbržih oblika uništavanja. Znanstveno je dokazano da boravak u šumama smanjuje stres, dakle, poboljšava opće zdravlje čovjeka. Vrijeme provedeno u uništenoj prirodi nas može samo učiniti ljutima što postoje s jedne strane oni koji je uništavaju, a s druge, takvi rijetko budu adekvatno kažnjeni od nadležnih institucija.

I dok je dosta jedna nepažnja i jedna osoba da zapali, prečesto treba i više desetaka osoba, službi i više dana da se taj požar ugasi. A kako je već navedeno, vegetaciji treba mnogo duže da se obnovi.