U šumu s dozvolama za sakupljanje šumskih plodova

Približavanjem prvih proljetnih dana i buđenjem prirode iz dugotrajnog zimskog sivila, sve se mijenja. Ljudi, neki iz užitka, neki u današnjoj besparici iz potrebe kreću u šumu da bi nabrali ponešto šumskih plodova za vlastite potrebe da si malo poprave kućni budžet. No, vremena su se promijenila pa ni odlazak u prirodu ne znači za većinu opuštanje i mirno sakupljanje onoga što priroda nudi.

Sakupljanje sporednih šumskih proizvoda za vlastite potrebe ili u komercijalne svrhe moglo bi mnoge ljubitelje prirode i sakupljače koštati od tisuću do sedam tisuća kuna. Naravno, radi se o kaznama koje slijede ako se ljudi prije dolaska u šumu ne snabdiju odgovarajućim dozvolama izdanim od strane Hrvatskih šuma, odnosno resornog Ministarstva. Ovim dozvolama za sakupljanje toliko željenih plodova, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nastoji uvesti reda u ovu nazovimo sporednu djelatnost, te spriječiti da se iz šume ne iznosi sve i svašta bez kontrole.

Za većinu ljudi, to je još jedna dodatna tlaka i namet već dovoljno osiromašenim građanima. Svi redom govore "Zar šuma nije vlasništvo svih nas, tko je taj koji će nam zabraniti slobodno kretanje po šumi i onemogućiti nam da iz nje uzmemo ono što svakom od nas pripada." Ovi pravilnici su u primjeni već dugo vremena, a treba naglasiti i da su se i prije stotinjak godina donosili zakoni vezani uz uvođenje i poštivanje šumskog reda. Postavlja se samo pitanje kako se to i na koji način dosada primjenjivalo u praksi.

Ono što će najviše naljutiti berače su propisi koji se odnose na najčešće sakupljane plodove naših šuma poput gljiva, šparoga, šumskog voća. No, da bi bili sigurni, prije odlaska u šumu, svi trebaju već kako smo napomenuli ishoditi dozvolu i platiti određenu novčanu naknadu, jer kontrole se pojačavaju. Pri tome treba razlikovati radi li se o privatnoj osobi koja bere šumske plodove za vlastite potrebe ili o beračima koji će te plodove prodavati, recimo na tržnici.

Komercijalni berači koji će brati veće količine nekih plodova moraju se najprije dopisom obratiti Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, da bi dobili dozvolu za komercijalno branje. Kad je dobiju, moraju od određene podružnice Hrvatskih šuma dobiti dozvolu na kome području odnosno terenu šumarije će sakupljati šumske plodove. Za sakupljanje svih vrsta sporednih šumskih proizvoda primjenjuje se Cjenik šumskih proizvoda Hrvatskih šuma.

Postoje dnevne, tjedne ili mjesečne dozvole, pa se tako dnevno za vlastite potrebe može sakupiti do 2 kg gljiva. Sukladno važećem Zakonu o šumama i Zakonu o zaštiti prirode, te Statutu HŠ, donesen je u svibnju 1994. Pravilnik o sporednim šumskim proizvodima Hrvatskih šuma. S obzirom na mnogobrojnost i raznovrsnost sporedne šumske proizvode teško je sistematizirati, no prema namjeni mogu se podijeliti na one koji služe za obnovu šuma, uzgoj drveća, podizanje nasada (šumsko sjeme, sadnice šumskog drveća iz prirodnog podmlatka), za industrijsku preradu, hranu i liječenje, te za potrebe stočarstva.

Prema Pravilniku o uređivanju šuma u korištenje sporednih šumskih proizvoda spada i pašarenje, brst, žirenje, sakupljanje gljiva i ljekovitog bilja, branje sjemena i plodova, skupljanje žaba i puževa, iskorištavanje šljunka, pijeska i kamena, iskorištavanje humusa i gline.

S nekim udrugama Hrvatske šume imaju sklopljene ugovore

S Hrvatskim gljivarsko - mikološkim savezom sklopljen je ugovor po kojem članovi saveza ulaze u šumu s članskom iskaznicom saveza te osobnom iskaznicom, ali se kao i drugi berači moraju prije odlaska u šumu javiti nadležnoj šumariji.

"Svi važeći Zakoni o sakupljanju sporednih šumskih proizvoda nisu problem domaćim ljudima, koji su navikli na red u šumi pa ga se i sami pridržavaju" ističu u Odjelu za ekologiju delničke podružnice Hrvatskih šuma. I dok su ranijih godina ulasci u šumu u svrhu branja šumskih plodova bivali rjeđi, u novije vrijeme to je postala gotovo masovna pojava. Bere se sve od reda ne vodeći pri tome računa o zaštiti prirode. Posljednjih godina u šumu su nahrupili i strani državljani koji u svojim matičnim državama ili nemaju bogat biljni svijet ili nemaju dozvolu za ulazak u šumu.

Iako postoje propisana pravila na koji način sakupljati određenu biljnu vrstu ili šumski plod, većina berača toga se ne pridržava, stoga bi konačno trebalo krenuti s provedbom ovih propisa da bi se uvelo više reda u šumi te da bi se zaštitilo ono što raste u prirodi pred najezdom berača, jer složit će se vjerojatno svi treba nešto šumskih plodova ostaviti i narednim generacijama.

O pravilnicima i cjeniku šumskih proizvoda trebalo bi možda provesti i detaljniju analizu i poboljšati postojeću regulativu. Također bi bilo zanimljivo vidjeti autohtone proizvode naših šuma u našim prodavaonicama i restoranima, te na taj način omogućiti lokalnom stanovništvu da poveća kućni budžet. Iako je platežna moć naših ljudi niska, znatno je bolja računica kupiti dozvolu od nekoliko kuna ili nekoliko desetaka kuna, nego platiti kaznu od nekoliko tisuća kuna.

Opasnosti za neiskusne berače

Pojedini neiskusni berači često zamijene medvjeđi luk sa mrazovcem koji ima vrlo slične listove ali i iznimno opasan alkaloid kolhicin, stanični otrov koji stvara poremećaj rada metabolizma stanica i ostavlja reperkusije na svim organskim sustavima. Dovoljna su dva ili tri lista mrazovca da uzrokuju trovanje odrasle osobe. Protuotrov ne postoji a intenzivna medicina svojim suportnim metodama može tek donekle pomoći. Kao posljedica trovanja, prošlog proljeća u Hrvatskoj je preminula jedna osoba dok je smrtni slučaj zabilježen i u susjednoj Sloveniji. Pored mrazovca, medvjeđem luku se u skupinama pridružuju čemerika i đurđica, što dodatno otežava sakupljanje.

Ono što medvjeđi luk razlikuje od opasnog mrazovca karakterističan je intenzivni miris i okus po češnjaku koji ga razlikuje od sličnih biljaka. Smatra se djelotvornim u borbi protiv povišenog tlaka i kolesterola, a koristi se i u liječenju kašlja, sa smirivanje upale želučane sluznice, upale mokraćnog mjehura te kao prevencija od srčanog udara. Mrazovcu se ljekovita svojstva još uvijek istražuju. U narodu je poznat i kao biljni arsen.

Foto: RGBStock.com