Značaj urbanog šumarstva i njegova budućnost

Članak 22. Zakona o šumama definira urbane šume i šumska zemljišta kao područja planirana prostornim planovima unutar ili uz građevinsko područje naselja, a pri tome znatno utječu na kvalitetu života stanovnika naselja te im je namjena stvaranje potrebnih uvjeta za odmor i rekreaciju posjetitelja. Obzirom da trenutno preko 50 % svjetskog stanovništva obitava u urbanim područjima, a trend se kreće u smjeru povećanja ovog postotka, nedvojbena je važnost urbanih šuma ali i urbanog šumarstva kao specijalizirane grane šumarstva.

U posljednjoj izmjeni Zakona o šumama (NN 68/2018) prepoznata je važnost šuma i šumskog zemljišta unutar urbanih konglomerata kao i šumarskih stručnjaka kojima je cilj pri redovnom gospodarenju stvoriti što povoljnije uvjete za boravak posjetitelja, podići estetsku i rekreativnu vrijednost istih a sa druge strane uzgojiti i održati stabilan šumski ekosustav. Upravo stoga ne treba začuditi da je nešto više od godinu dana od objave Zakona, u organizaciji Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskih šuma d.o.o. i grada Osijeka te brojnih šumarskih tvrtki, institucija i udruga, u Osijeku održan Prvi hrvatski stručni skup o urbanom šumarstvu, i to regionalnog karaktera, pod sloganom "Za zelenu budućnost gradova“.

Arheološki muzej grada Osijeka bio je domaćin brojnim renomiranim stručnjacima iz polja urbanog šumarstva kao i svim zainteresiranima za ovu problematiku.

Nakon uvodnih govora uvaženih gostiju prof. dr. sc. Ivica Tikvić, predstojnik Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma, ispred organizacijskog odbora pozdravio je prisutne i službeno otvorio skup uz kratki presjek stanja u ovoj grani šumarstva. Istaknuo je važnost borbe za primaritet šumara u urbanome šumarstvu (kao jedan od primjera izostanka šumarske struke je naveden Park-šuma Marjan).

Bamboo uređaj impulse biljke pretvara u glazbu

Cijeli skup je osmišljen kao niz prezentacija stručnjaka i tvrtki iz područja urbanog šumarstva podijeljenog na nekoliko tematskih cjelina. Uvodni dio skupa bio je rezerviran za uvođenje prisutnih u problematiku urbanog šumarstva te stvoriti kod prisutnih svijest o važnosti zelenih oaza koje u Republici Hrvatskoj bilježe rastući trend. Tako se moglo čuti o stanju zelenilu u gradu Osijeku i Zagrebu te o specifičnostima gospodarenja na takvim površinama. Prikazan je i primjer intenzivnog gospodarenja pri kojemu se svakome stablu pristupa individualno, a spomenuto je izvedivo uspostavom katastra zelenila i vrjednijih vrsta te kartiranjem istih. Posebno atraktiva je bila prezentacija Bamboo uređaja koji impulse biljke pretvara u glazbu, a isti je demonstrilala Jasenka Vizentaner, više stručne suradnice u Odjelu za komunalno gospodarstvo Grada Osijeka.

Od strane prof. dr. sc. Željka Škvorca i studenata Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Ema Kovačević i Tonko Megyery) je prezentiran preddiplomski i diplomski studij Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša sa svom lepezom kolegija koje je potrebno savladati za stjecanje titule prvostupnice/ka odnosno magistra inženjera urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša. Važno je spomenuti da je ovaj smjer ustrojen 2005. godine te da je do početka listopada tekuće godine studij završilo 212 magistara inženjera. Važnost predmetnog smjera prepoznala je i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije uvrstivši 2006. godine u program ovlaštenja stručni smjer ovlašteni inženjer šumarstva za ekologiju, zaštitu prirode i urbano šumarstvo. Prof. dr. sc. Marilena Idžojtić sa Šumarskog fakulteta prezentirala je posebnosti na studiju iz područja dendrologije odnosno hortikulturne dendrologije i dendroflore u oblikovanju prostora.

Na skupu su se sa znatnim brojem predavača predstavile i Hrvatske šume. Damir Dramalija, stručni suradnik za urbano šumarstvo u Direkciji predstavio je mogućnosti razvoja grane unutar djelatnosti poduzeća. Kao jedan od potencijalnih izvora financiranja radova predložen je udio iz sredstava za općekorisne funkcije šuma obzirom da je ovdje prisutan neposredan doticaj obaveznika naknade i koristi od šumskih područja. Na ovu tematiku se može nadovezati predavanje Gorana Gregurovića iz Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju pri Ministarstvu poljoprivrede u kojemu su objašnjeni modusi za povlačenje sredstava u sklopu fondova EU u svezi sa urbanim šumarstvom.

Primjer uspješne provedbe projekta sufinanciranog sredstvima Europske unije kroz program Interreg je URBforDAN i isti je prezentiran kroz predavanje izv. prof. dr. sc. Stjepana Posavca i Izabele Kuzle, refenrentice hortikulture iz UŠP Zagreb. Mirjana Grahovac – Tremski, viša stručna suradnica u proizvodnji predstavila je rasadničku proizvodnju unutar Hrvatskih šuma kroz godišnje brojke. Kao cilj je navela povećanje kontejnerske proizvodnje čime bi se pratio trend povećanja parkovnih površina i zelenih fasada.

Kao nadopuna prethodnome, doc. dr. sc. Damir Drvodelić je u svom predavanju skrenuo pozornost na razmnožavanje rijetkih a važnih vrsta koje bi svoju nišu pronašle u urbanom zelenilu, te je kao primjer naveo šest vrsta biljaka podobnih za tu namjenu. Istaknuta je potreba uzgoja stabala većih dimenzija sa obloženim korjenom obzirom da se gotovo kopletan asortiman ovakvih proizvoda uvozi u Republiku Hrvatsku.

Na skupu su prezentirane ljepote i posebnosti urbanih šuma na području Uprava šuma Podružnica Gospić (Mandica Dasović – rukovoditeljica odjela za ekologiju), Split (Vesna Krapina – stručni suradnik za planiranje), Sisak (Tihomir Pejnović – rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma), Buzet (Christian Gallo – rukovoditelj odjela za proizvodnju) i Zagreb (Ninoslav Matošević upravitelj RJ Hortikultura).

Sociološki aspekt blagodati urbanih šuma prezentirala je dr. sc. Silvija Krajter Ostoić kroz projekt FORCITY i CULTUR-ES, gdje je ista, sa skupinom stručnjaka, provela ispitavanje o percepciji i satisfakciji građana s urbanim šumama i zelenim površinama. Kako bi se urbano šumarstvo u Hrvatskoj podiglo na višu razinu navedena je istaknula potrebu publiciranja rezultata istraživanja u stranim medijima (kao najugledniji je istaknut časopis Urban Forestry and Urban Greening). Regionalnu notu Skupu pridodao je Ljubomir Popara iz Republike Srbije objašnjavajući problematiku svijesti građana prema gradskome zelenilu kroz predavanje Drvoredi u Beogradu.   

Urbano šumarstvo ima budućnost 

U dijelu o razvoju urbanog šumarstva u Hrvatskoj akademik Igor Anić je skupu elaborirao uzgojne tretmane park šuma gdje je naglasio da bez obzira na osobitosti urbanih šuma kao takvih za iste se moraju provoditi uzgojni radovi kako bi se osigurala njihova stabilnost i potrajnost kao i u potpunosti ispunjavanje općekorisnih i gospodarskih funkcija. Stanišne uvijete u kojima raste drveće u urbanim sredinama objasnio je izv. prof. dr. sc. Damir Ugarković. Iz njegovog predavanja okupljeni su shvatili da biljka u gradu ima cijeli niz ograničavajućih i nepovoljnih čimbenika koji utječu na njezin rast i razvoj i da je prijeko potrebna čovjekova asistencija za željeni uspjeh.

Za kraj Skupa predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. je ukratko prezentirao bogatu povijest Društva te zalaganje za očuvanje visokog standarda struke. Na samome zatvaranju Skupa prisutnima se obratio prof. dr. sc. Ivica Tikvić izrazivši zadovoljstvo kako odazivom tako i prezentiranim i iskazavši optimizam za budućnost urbanog šumarstva u Hrvatskoj.   

Ovom prilikom je važno spomenuti i hvale vrijednu akciju studenta preddiplomskog Studija urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša prilikom koje je podignut novi drvored u gradu Osijeku te su posađena tri klona iznimne genetske i kulturne vrijednosti: klon Gupčeve lipe te visokovrijedni klonovi hrasta lužnjaka.

Tekst/foto: Ivan Brezovac