Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Lukovice i gomolji
  • 08.02.2020. 07:30

Proljetna sadnja lukovica i gomolja - na šta obratiti pažnju

Lukovičasto i gomoljasto cvijeće čest je ukras u vrtu, a dolazi vrijeme njegove sadnje. Pročitajte na šta treba obratiti pažnju i kako se sade pojedine vrste.

Foto: Depositphotos/OlgaPonomarenko
  • 1.075
  • 99
  • 0

Cvijeće koje raste iz lukovica i gomolja čest je ukras vrta, a neko od njih cvjeta i zimi u unutrašnjosti domova. Dijele se na ljetno - jesenje (sade se u proljeće, a cvjetaju ljeti i u jesen te se kupuju od februara do maja) i proljetne (sade se u jesen, cvjetaju u proljeće, a kupuju od avgusta do decembra).

Nakon prestanka cvjetanja, listove lukovica je potrebno pustiti da u potpunosti uvenu. Nakon toga treba izvaditi i prosušiti lukovice, spremiti ih u papirnate vrećice te držati na suhom i hladnom mjestu kako bi bile spremne za sadnju u proljeće.  

Prilikom sadnje lukovica treba paziti na dubinu i kvalitet tla u koje ih sadimo. Gomoljasto i lukovičasto cvijeće ne podnosi stajsko đubrivo i nepropusno tlo. Takvo tlo treba popraviti dodavanjem humusno - tresetnog supstrata koji rahli tlo, a ujedno je i šubrivo.

Kako se sade lukovice?

Lukovice treba saditi prema veličini, a pravilo je da je dubina sadnje 2 do 3 puta veća od njihove veličine. Prema tome, manje lukovice se sade na dubinu od 5 do 10 cm, a veće na dubinu od 10 do 20 cm. Proljetne lukovice nisu otporne na niske temperature pa ih je najbolje saditi početkom maja nakon što prođe opasnost od mrazeva. Sade se u fazi mirovanja: proljetne lukovice u jesen do kraja decembra, ako zemlja nije smrznuta i ljetno - jesenje koje se sade u proljeće.  

Gomolji i lukovice imaju najljepše cvatove!

Najčešće se sade u grupama jer tako njihova boja i oblik najbolje dolaze do izražaja. Treba paziti da se ne sade pregusto, kako ne bi međusobno oduzimale hranjive tvari i vlagu. Razmak sadnje je kod manjih lukovica od 5 do 7,5 cm, a kod većih i do 15 cm. Dno lukovica i gomolja treba ležati na rahlom tlu, a između njih ne treba biti zraka. Tako će se oni dobro ukorijeniti, neće doći do nakupljanja vode, a time ni truljenja.

Koje biljne vrste odabrati?

Za oblino cvjetanje dalija (georgina) potrebno je sunčano mjesto i plodno propusno tlo. Kada kopate jamu, odmah stavite i oslonac na kojega ćete ih kasnije privezati. Dalija zahtijeva redovno zalijevanje i prihranjivanje svake tri sedmice. Ocvale cvjetove redovno uklanjajte. Dalija se uzgaja i iz sjemena, a izvađene gomolje nakon cvjetanja treba staviti u pijesak ili treset. Cvjetanje možete ubrzati tako da ih sadite u lonce, a treba ih ostaviti u zatvorenom prostoru do druge polovine maja i tada ih presaditi na otvoreno.

Kana naraste do 80 cm visine, a ponekad i više, cvjeta od juna i sve do kasne jeseni dok se ne pojave prvi mrazevi. Odgovara joj sunčan položaj. Ima velike dekorativne listove, a cvjeta žutom, narančastom i u nijansama crvene boje. Sredinom oktobra potrebno ju je prikratiti. Izvađene gomolje spremiti na mjesto na kojem temperatura na pada ispod 0°C.

Radovi u maju: Kako da vaša bašta zasja gladiolama i dalijama

Gladiole se sade na sunčana mjesta koja su zaštićena od vjetra. Dubina sadnje je od 10 do 13cm, a razmak sadnje od 10 do 15 cm. Najbolje ih je saditi u grupe od 5 do 7 biljaka iste boje, a kako bi neprestano cvjetale tijekom cijelog ljeta sade se od sredine aprila do sredine juna u razmacima od 14 dana, budući da cvjetanje jednog cvjetnog klasa ne traje duže od dvije sedmice. Sade se u grupama dovoljno blizu jedna drugoj kako bi se međusobno podupirale i nije im potreban dodatan potporanj. Osim kao vrtno cvijeće, idealne su i kao rezano cvijeće za bukete i vaze.

Frezija ima jak miris, a uzgaja se najčešće kao cvijeće za rez, njezini se gomolji sade krajem aprila kako bi cvjetala od avgusta do oktobra. Mjesto na kojem se uzgajaju treba biti polusjenovito i zaštićeno od vjetra, a tlo plodno i propusno. Sade se na dubinu od 5 do 8 cm, a razmak između gomolja je 10 cm. Iz svakog posađenog gomolja izrast će 4 do 6 cvjetnih stapki s 10 do 15 mirisnih cvjetova. Ako ih ne režemo, potjerat će nove cvjetne stapke, nakon što se prve osuše. Zahtijevaju redovno zalijevanje i to u jutarnjim satima.

Ljiljan: egzotičan, mirisan, unosan - kako ga uzgajati

Za uzgoj ljiljana potrebno je osunčano mjesto jer će se u suprotnom stabljike iskriviti u potrazi za suncem. Za razliku od cvijeta, stabljika podnosi sjenu pa ih treba saditi u travnjak ili niske pokrivače tla. Lukovice nemaju zaštitni omotač pa se radi toga lako osuše. Vršak lukovice treba pokriti slojem zemlje debljine oko 10ak cm, a potrebno ih je zalijevati redovno. Ljiljani ne podnose presađivanje i najbolje uspijevaju na mjestu na kojem su prvi puta posađeni.

Anemona ili šumarica je biljka koja može uljepšati svaki prostor. Prije proljetne sadnje gomolje se preporučuje namočiti u hladnoj vodi, 24 sata prije jer će se tako lakše i brže primiti. Što se tiče jesenje sadnje, gomolje je zimi obavezno pokriti i dodatno zaštiti od niskih temperatura, mrazeva i padavina. Idealno mjesto za sadnju je lagani hlad jer biljka ima osjetljive cvjetove zbog kojih ne smije biti na direktnom suncu. Zalijevanje je potrebno jednom sedmično, a ljeti i do dva puta sedmično. Ova biljka je poznata po izrazito sporom rastu pa je prilikom njenog uzgoja potrebno strpljenje.


Tagovi

Lukovice Gomolji Proljetna sadnja Cvijeće


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.