Lavanda je isplativa ako se ide do finalnih proizvoda koje prihvaćaju potrošači, kaže magistar Drago Raspović koji sa sprugom Cvitom, uz eterična ulja, mirisne vodice i spomenadare, proizvodi devet likera, razne rakije, medice, travarice i džemove s okusom te aromatične biljke s obiteljske plantaže. Kako privući turiste na mirisna polja lavande u Dalmaciji i Slavoniji?
Tko želi vidjeti i osjetiti grmove za kojima svi uzdišu, ne mora ići u francusku Provansu ili u Veliku Britaniju. Lavande sve više ima i kod nas u Dalmaciji i Slavoniji pa i u Debeljaku u Ravnim kotarima, gdje su je među prvima počeli uzgajati supružnici Cvita i Drago Raspović (76) iz Zadra i to na površini od 3.500 četvornih metara, što njihovo Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo "CDR" svrstava među prve veće proizvođače na području Zadarske županije.
K tome, prvi su se ozbiljnije počeli baviti preradom i spravljanjem finalnih proizvoda (sušenog cvijeta, eteričnog ulja, džemova i napitaka) od tog aromatičnog bilja.
"Naše proizvode već znaju", započinje Drago. Znaju i njega, pogotovo otkad se sa svojim proizvodima od lavande počeo pojavljivati na sajmovima, kao što su "Naši mali gušti" pa i drugima koje organizira Udruga Eko-Zadar pa i Turističke zajednice diljem Zadarske županije.
Raspović je magistar biotehnoloških znanosti i cijeli svoj radni vijek proveo je u zadarskoj Maraski. Kao biotehnolog u svojstvu šefa laboratorija za alkoholna i bezalkoholna pića, kontrolirao je zapravo cjelokupni proces Maraskine proizvodnje - od ulaska sirovina do finalnog proizvoda.
"Cijeli život se bavim mirisima i njihovim kombinacijama", govori Raspović otkrivajući kako se prije 14 godina, nakon odlaska u mirovinu odlučio za posao s lavandom. Sama ideja je sinula dok su on i supruga Cvita na televiziji pratili jednu poljodjelsku emisiju.
"Žena je rekla, idemo oplemeniti zemlju i spojiti ugodno s korisnim, provoditi vrijeme u prirodi", prepričava Drago kako su se odlučili zabaviti godinama neobrađivanom obiteljskom oranicom u Debeljaku, odakle su Raspovići. Za lavandu se, uz supruginu suglasnost, opredijelio jer je ljekovita, višegodišnja biljka koja brzo daje plod i nije previše zahtijevna pri obradi. Razmišljao je i o podizanju maslinika, ali je odustao jer sastav zemlje i položaj izložen buri nisu najbolji za tu našu uljaricu.
Sve to su mu potvrdili i u tadašnjoj županijskoj poljoprivrednoj savjetodavnoj službi HZPSS (sada Uprava za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva) gdje je dobio potrebne upute počevši od analize i pripreme zemljišta, zatim izbora sadnica, same sadnje i održavanja nasada.
U svijetu je poznato oko 46 vrsta lavandi, što autohtonih, što njihovih križanaca. Na ovo naše sredozemno područje malih nadmorskih visina i blage klime donio ju je početkom 20. stoljeća Hvaranin Budrov s kontinentalog djela i viših nadmorskih visina te se zbog ovdašnjih uvjeta počela razlikovati od matične. "Cvijet pa i proizvodi od njega, pogotovo eterična ulja, intezivnijeg su mirisa. Nazvana je budrovka po spomenutom Budrovu i s vremenom postala naša zaštićena vrsta lavande sa svim svojim prednostima i manama", pojašnjava Raspović .
On je očito "pogodio" u izboru sadnica i uz pridražavanje svih potrebnih agrotehničkih mjera, već prva berba, prije 13 godina, donijela je dobar rezultat - 50 kg sušenog cvijeta. Iz godine u godinu bilo je toga sve više, a od ovogodišnje žetve koja će uskoro uslijediti očekuje osam puta veći prinos - na 1.500 sadnica čak 200 kg cvijeta i 15 litara eteričnog ulja.
"Prva berba cvjetova za eterična ulja počet će za koji dan. Dok je cvijet još intezivne ljubičaste boje ulje je kvalitetnije. Treba rezati do 10 cm ispod klasa do kuda sadrži eterično ulje. Ispod je stabljika", pojašnjava Drago i dodaje: "Ručna žetva pokazala se najboljom za naše podneblje jer su grmovi dosta visoki i široki pa je teško uklopiti mehanizaciju - električne škare ili kombajne. U Slavoniji, na velikim povšinama isplati se strojna berba."
Za klasičnu ručnu žetvu sa srpovima Raspović je donedavno angažirao svoje prijatelje, rodbinu i još nekoliko radnika pa bi plave mirisne površine za četiri-pet dana opustjele. Tada je Drago bio najmlađi među prijateljima koji su u međuvremenu ostarjeli. Neki od njih, nažalost, i umrli. Sada za žetvu angažira mlade dečke, plati ih, a oni posao obave brzo i kvaliteteno. Ove godine ima jako puno cvijeta, nije bilo puno kiše pa će proizvodi biti jako kvalitetni
Cvita i Drago otkrivaju još kako je lavandu za dobivanje kvalitetenijeg eteričnog ulja najbolje početi žeti "kad odu pčele". Znači, kad lavanda tek procvjeta.
Žetva za dobivanje sušenog cvijeta za spomendare u poklon vrećicama obavlja se kasnije. Obično 15 dana nakon prve, kada je cvijet veći i sadrži manje vode pa ga je lakše sušiti i odvajati od stabljike. Raspović za sušenje koristi šator koji je podigao u polju. "Sušim u etapama. Imam mrežu na katove tako da mogu dosta toga složiti", otkriva Raspović.
Na upit isplati li se uzgajati lavandu, Drago kaže da se od nje može zaraditi - ako se ide do finalnog proizvoda. U protivnom nema računice jer otkupljivači, primjerice, plaćaju 30 do 40 kuna po kilogramu cvijeta ili 500 kuna za litru eteričnog ulja. Znači, za cijeli ovogodišnji urod na našoj plantaži otkupljivači bi dali 8 do 10.000 kuna, Možda i manje, a time se ne mogu pokriti ni osnovni troškovi. Kada se uz berbu plati i desetilacija, ne ostaje ti ništa, kaže Drago.
Umjesto predaje sirovine otkupljivačima, on i supruga Cvita su stoga već nakon prve berbe, prije 13 godina, za tržište pripremili nekoliko kombinacija s cvijetom i eteričnim uljem. Na manifestaciji "Naši mali gušti" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, zapažen je bio njihov spomendar - vrećica sušenog cvijeta i pakovine eteričnog ulja od 5 do 10 mililitara. To su ujedno bili (i ostali!) jedini suveniri ili spomendari te vrste na širem zadarskom području .
"Potom smo izložili prošireni asortiman s vlastitim eteričnim uljima. Na svakoj bočici je etiketa tvrtke, ustanove ili institucije koja dariva", otkriva Drago ne krijući zadovoljstvo što njegove proizvode, kao spomendare svojim gostima, daruju čelnici i ini predstavnici Zadarske županije, Grada Zadra, Turističke zajednice, Gospodarske komore, pojedinih zadarskih trvrtki - Tankerska plovidba, Obale i lučice, Etnografski muzej, a mogu se nabaviti i u darovnim dućanima.
Lijepo upakirane proizvode Raspovićevog OPG-a "CDR" - sušeni cvijet, eterično ulje, mirisne vodice, likere, rakije i džemove s okusom lavande prepoznali su i u Zagrebu, na Rabu, Pagu ...
S obzirom na njegov dugogodišnji staž u Maraski, magistra Raspovića smo upitali kad je počeo i koja pića proizvodi s okusom lavande.
"Ugodni napitak, alkoholni ili bezalkoholni teško je proizvesti. Ali u kombinaciji lavande i drugih naših ljekovitih biljaka to je moguće. Na tome sam radio i s vremenom izradio tri nova proizvoda - liker, medicu i travaricu s karakterističnim mirisom i okusom lavande", kaže Raspović. Liker od domaće maraške - Cherrry Brandy Marschino, takav da se njemu uživa i pripovijeda i to u viđenijim društvima zadarskih gušticira i njihovih gostiju. Sve poznatiji postaju i likeri OPG-a CDR od limuna, čokoladni liker, maslina liker, te rakija i liker sa svježim smokvama u raznim suvenirskim pakiranjima. Zapaženi su i Raspovićevi lički i slavonski super kokteli koje proizvodi kombinacijim slavonske šljivovice i kruškovca u pravilnom omjeru.
Osim rakija i likera s okusom ove biljke, od plodova višnje maraske, trešanja, dunja i krušaka iz vlastitog voćnjaka proizvodi i džemove s okusom lavande koji se jako dobro prodaju na sajmovima.
No, tu novitetima još nije kraj. Naš sugovornik dobro zna da je, osim što se koristi za proizvodnju parfema, sapuna, krema, lavanda i ljekovita biljka koja djeluje na smanjenje živčane napetosti, ublažavanje grčeva i zacjeljivanje rana.
"Koristeći najnoviju opremu i dostignuća u destilaciji, proizvest ću još kvalitetnije ulje za koje se nadam da će svoju primjenu naći i u najzahtjevnijoj aromaterapiji", otkrio nam je Drago Raspović, jedan od prvih proizvođača lavande i sada već cijele palete proizvoda, od te aromatične biljke na području Zadarske županije. Posebno mu je drago što je mladim seljanima koji su mu se isprva čudili poslužio je kao ispiracija. "Puno ih je koji danas uzgajaju lavandu na puno većim plantažama od moje", kaže uz karakterističan osmijeh.
Na kraju je Raspović još dodao da bi naša polja lavande u Ravnim kotarima, na Hvaru, Dalmaciji pa i Slavoniji mogli koristiti i kao svojevrsni turistički proizvod. Pretjeruje?! Nimalo jer su u Velikoj Britaniji, primjerice, kultivirana polja lavande postala pravi hit. Tamošnji turistički djelatnici preporučuju posjetiteljima da ih posjete kako bi uživali bajkovitim prizorima i još ugodnijem mirisu. Turisti pozive prihvaćaju, glavna razonoda im je snimanje selfija, a za to im naplaćuju i ulaznice.
Jedan vlasnik plantaže se tako pohvalio da mu godišnje zna doći i po 40 do 50.000 posjetitelja. Iz godine u godinu taj broj raste i, ako se tako nastavi, uskoro će poljoprivrednici više zarađivati od ulaznica nego od prodaje lavande. "Tko nama brani da i mi počnemo privlačiti turiste i u naša polja lavande. Tu nema korone", pručuje Drago Raspović, koji osobnim primjerom dokazuje da uzgoj lavande može biti isplativ. Osim, ako se ne prodaje kao sirovina.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: lavandula, lavandl, lefendel | Engleski naziv: Lavender | Latinski naziv: Lavandula sp. (Miller)
Lavanda je vrlo omiljena ukrasna biljka, a sve se više uzgaja i plantažno. Nema velikih zahtijeva u pogledu kvalitete tla, uzgoj joj je vrlo ekonomičan, a može poslužiti i kao... Više [+]Tagovi
Autor
Goran Vizintin
prije 3 dana
Sjor Đuro, a da tek vidite sikaru u razvikanoj i razvijenoj Istri, di zare i pale IDS i SDP....revoltirajuce zalosno... Jakovini bi osobno dignuo Više [+]
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Idealnu fotografiju ŠIKARE možete snimiti na brdu IGRAČ u Općini Bukovlje kojoj je bio načelnik Jakovina , koji je postao i ministar ! UNIŠTENO Više [+]
