Sezonsko cvijeće i aromatično bilje – pravilna sjetva i značaj

Prvi sunčani dani tokom proljeća uvijek donesu radove u dvorištu. Osnova je sakupljanje starog otpalog lišća, starih polomljenih grana, obrade terena do sjetve i sadnje željenih biljnih vrsta. Kod većine ljubitelja prirode želja u vrtu su sezonsko cvijeće, višegodišnje trajnice i aromatično bilje. 

Međutim problemi nastaju u samom startu, sjetva - sadnja. Kako bi se dobio dobar cvjetni pojas najbolje je kupiti formiran rasad cvijeća (petunije, surfinije, begonije, kadifice, salvije, ageratumi) koje je potrebno saditi u dobro pripremljenom rastresitom zemljistu. Teren ne smije biti težak i previše vlažan jer je to ključan momenat za neuspjeh čak i pri sadnji gotovih formiranih biljaka.

Sjetva se obično obavlja u periodu od februara do aprila

Određeni broj ljubitelja prirode ipak  želi sam podići biljke iz sjemena kupljenog najčešće u kesicama u vrtnim centrima, poljoprivrednim apotekama, pijacama itd. Ukoliko se pak odlučite na ovaj korak potrebno je povesti računa o sljedećim stvarima: kupovina u registrovanim prodajnim objektima, obratiti pažnju na rok trajanja, obratiti pažnju na stepen klijavosti naveden od strane proizvođača, vrijeme sjetve navedeno na uputstvu. 

Sjetva se obično obavlja u periodu od februara do aprila u zavisnsoti od klimata regiona kao i same biljne vrste. Sjeme ovih biljaka je jako sitno tako da je preporuka da se maksimalno izbjegava njegova sjetva direktno u zemlju iz mnogo razloga: uvijek se posadi preduboko, neadekvatno nalivanje, zemlja formira pokoricu koja ne dozvoljava klijanje i nicanje same biljke te je stoga neuspjeh u velikom broju pokušaja skoro zagarantovan. 

Sjetva petunije - sami uzgojite rasad

Dobiti lijepe i zdrave biljke moguće je samo sjetvom u kontejnere i upotrebom kvalitetnog zdravog supstrata koji će obezbijediti dovoljno toplote sjemenu za klijanje i nicanje, dobar vodno-vazdušni režim u periodu rasta, kao i dovoljno hrane za prve faze rasta i razvoja. Sjetva se može obavljati u vec formirane kontejnere napunjene supstratom (60, 84, 104, 160 rupa u zavisnosti od biljne vrste) ili sjetvom u stiroporne posude različitih dimenzija posipanjem sjemena po čitavoj površini, a nakon toga nakon nicanja,  njegovim pikiranjem (presadom) u kontejnere (6x6 cm, 7x7 cm, 8x8 cm) u zavisnosti koliko razvijena biljka se želi dobiti.  Sjetvu obaviti stavljanjem sjemenki na površinu supstrata, a zatim blagim pokrivanjem supstratom ukoliko je riječ o jako sitnom sjemenu. Nešto krupnije sjeme moze se sijati i formiranjem male rupice i postavljanjem sjemenke. 

Supstrati sa perlitom u praksi pokazuju najbolje rezultate

Iako uslovi uspijevanja zavise od vrste do vrste optimalno vrijeme sjetve je kada je temperatura 18-22 °C, kako bi se obezbijedilo brzo klijanje i nicanje biljke. Osim vremena sjetve važnu ulogu ima supstat, pH supstrata bi trebao da bude u rasponu 5.5-7, sa dobrom poroznošću, ali bez krupnih fragmenata lišća, grančica, kamenčića i sl. Supstrati sa perlitom u praksi pokazuju najbolje rezultate. Supstrat bi trebao da ima oko 1000 mg/m3 NPK hraniva kako bi ishranio mlade biljke. Ukoliko se želi pospješiti ukorjenjivanje, može se naknadno obaviti đubrenje NPK 5-10-5 formulacijom. Poželjno je izbjegavati đubriva sa većim udjelima hranjivih elemenata naročito azota u prvim fazama rasta i razvoja kako nebi došlo do izduživanja biljaka. 

Problem izduživanja biljaka osim zbog visokog procenta azota u supstratu javlja se i uslijed nedostatka svjetlosti i gustog sklopa sjetve, stoga je biljkama potrebno obezbijediti optimalnu svjetlost i dobar razmak izmedju biljaka nakon pikiranja. 

Kod nekih biljnih vrsta problem izduživanja rješava se pinciranjem vrha kako bi se podstaklo grananje i dobile kvalitetne biljke. 

Sedam ljekovitih biljaka koje možete uzgajati sami

U procesu formiranja mlade biljke kao čest problem javlja se i pojava zelenog sloja (gljivica) na površini supstrata. Ove gljivice nisu patogene, ali remete vodno-vazdušni režim u supstratu i dovode do zastoja u rastu i razvoju. Ovaj problem se rješava posipanjem perlita po površini supstrata, optimizacijom navodnjavanja, dok takođe neki preparati na bazi azoksistrobina mogu spriječiti nastanak ove pojave. Primjenu preparata prvo testirati na maloj površini da se provjeri njegov uticaj na mlade biljke.   

Aromatično bilje ima velik značaj u povećanju kvaliteta drugog bilja

Nakon svih pravilno sprovednih mjera u procesu proizvodnje dobija se zdrava, kvalitetna i dobro ukorijenjena biljka koja čini ukras u dvorištu ili žardinjeri. 

Osim dekorativnog efekta cvijeće i aromatično bilje imaju značaj i u povećanju kvaliteta drugog bilja jer djeluju antagonistički na neke štetne organizme u prirodi.

Uzgojite koprivu za sebe i svoju biljnu proizvodnju!

Neven i kadifice kao nezaobilazne biljke u dvorištima imaju veliki značaj jer svojim prisustvom smanjuju brojnost nematoda u zemljištu i djeluju ozdravljujuće na samo tlo. 

Kamilica  djeluje povoljno na samo zemljište dok u zasadu kupusnjača i krompira ima veliki uticaj jer antagonsitički djeluje prema krompirovoj zlatici i lisnim vašima. 

Cinije, gailardije imaju veliki značaj jer privlače korisne insekatske vrste u dvorište. 

Mak  privlači osolike muve u dvorište koje svojom ishranom u velikoj mejri smanjuju brojnost populacije lisnih vaši. 

Suncokret ima veliki značaj jer privlači ptice koje su prirodni neprijatelj mnogih štetnih insekatskih vrsta. 

Vučika je jako dobar azotofiksator što znači da korjenovim sistemom veže značajne količine azota u zemljištu uslijed čega povećava njegovu plodnost. 

Matičnjak, majorana, origano, kopriva, valerijana svojim prisustvom u bašti privlače korisne insekatske vrste u prvom redu pčele i svojim prisustvom stvaraju povoljnu atmosferu za rast drugih biljaka. 

Osnovno pravilo i savjet je da biljkama u vrtu date dovoljno prostora, da ne dodiruju jedna drugu kako bi se adekvatno razvijale i na taj način ostvarile svoj pun sjaj.