Prva selekcija autohtonih kvasaca obavljena je na Zavodu još prije 70 godina, a na osnovi regionalizacije vinogradarskih područja, još 1976. godine donesen je i naš prvi Zakon o vinu.
Stota godišnjica postojanja Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo (ZVV) i 80 godina od osnivanja Znanstveno-nastavnog pokušališta 'Jazbina', gdje studenti prave svoje prvo vino, obilježena je u petak svečanošću na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
Predstojnik ZVV-a dr. sc. Darko Preiner kazao je da je ZVV zbog vinogradara i vinara stigao do 100 godina susrećući se sa mnogim izazovima na terenu kako bi omogućio profitabilnu proizvodnju vina u budućnosti. Tu je i pokušalište Jazbina, bez kojeg ne bi mogli educitrati nove vinogradarske i vinarske stručnjake (enologe) koji na osam hektara nasada imaju kapacitete za proizvodnju svojih prvih vina pod stručnim nadzorom.
Umirovljeni prof.dr. Nikola Mirošević, bivši djelatnik ZVV-a, kazo je da je baštinska škrinjica, kao što je banka gena, ostavljena za budućnost na ZVV-u, na koju se ne smije zaboraviti i na kojoj treba dalje graditi vinogradarsku i vinarsku struku u Hrvatskoj. "Čuvanje domaćih autohtonih sorata vina, jer je to banka gena hrvatskih sorata, je naša svetinja na ZVV-"u, istaknuo je prof.dr. Mirošević.
Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof.dr.sc. Zoran Grgić kazao je da je razvoj znanosti vinogradarske i vinarske struke, bio okosnica proizvodnje vina jer nekad smo imali samo bijelo i crno vino, a danas imamo čitavu paletu vinarskih sorata. Inače, Agronomski fakultet cijelu ovu godinu obilježava 100 godina postojanja, a danas ima 1.805 studenata i 433 zaposlenika.
Govoreći o bogatoj povijesti ZVV-a prof.dr. Edi Maletić kazao je da je prva selekcija autohtonih kvasaca obavljena na Zavodu još prije 70 godina, a da je na osnovu regionalizacije vinogradarskih područja, još 1976. godine donesen i naš prvi Zakon o vinu. "Nadalje, osamdesetih godina se uvode suvremene analitike u vinarstvu, a prije 20 godina, sustavnom klonskom selekcijskom autohtonih sorata, čega nije bilo prije, uspjeli smo zaustaviti njihovu eroziju. Tako danas imamo 10 priznatih klonova autohtonih hrvatskih sorata od 13 sorata u rasadničarstvu. Uspostavljene su veze i sa svjetskih sortama, pri čemu smo imali sreće pri utvrđivanju podrijetla američkog zinfandela od kaštelanskog crljenka", kazao je prof.dr. Maletić.
Kako se čulo, godišnje predmete iz vinogradarstva i vinarstva sluša 650-700 studenata, a kako je veći interes od upisnih kvota, sigurna je budućnost hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Osim toga, popularne tečajeve za vinogradarstvo i vinarstvo, koji se organiziraju na ZVV-u, prošlo je više od 1.500 polaznika, ali i 200 polaznika za senzorsko ocjenjivanje vina iz zemlje i regije.
Istaknut je i rad Zaklade Miljenka Grgića, legendarnog hrvatskog vinara, koji je uvijek isticao znanje stečeno na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a njegova zaklada financira stručnu praksu današnjih studenata u Kaliforniji.
Na skupu su bili i osnivač i suvlasnik poljoprivredne zadruge 'Masline i vino' iz Polače Rade Bobanović i enolog vinarije Erdut Slobodan Čapin. Bobanović nam je kazao da bez primjene znanstveno provjerenih metoda, posebno u ekološkom uzgoju vina, maslina i smokava u Ravnim kotarima, danas više ne možete raditi, a kamo li biti u tome još i uspješan. "No, ako imamo potvrđenu ekološku proizvodnju, onda naši ekološki proizvodi, što sad nije praksa, na tržištu ne mogu imati istu cijenu kao i oni iz konvenciionalne poljoprivredne prozvodnje", drži Bobanović.
S druge strane, Čapin kaže da je Agronomiju u Zagrebu završio još prije 40 godina, ali da stručnjaci ZVV-a i danas nesebično dijele znanje, kad god treba pomoći, što je važno jer se dobar enolog može lakše snaći i kad u vinogradu ili vinskom podrumu, ne ide sve po planu, posebno danas kad su učestale klimatske promjene.
Fotoprilog
Tagovi
Autor