Bernard Kozina: Vina koja dolaze na ocjenjivanje su iznimne kakvoće

Bliži nam se 22. izdanje Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru u sklopu kojega će se, tradicionalno, održati i ocjenjivanje vina. Prošla je godina za vinogradare, a onda i vinare bila vrlo uspješna. Urod je bio dobar, a vjerujemo i kvaliteta hercegovačkih vina. No, na ovom se natjecanju neće naći samo domicilna vina nego iz mnogih susjednih zemalja, pa i dalje. 

Što vinari mogu očekivati, koliko je važno samo ocjenjivanje, kakvi su trendovi u uživanju u ovoj kapljici bogova te o mnogim drugim temama, za Agroklub nam je otkrio prof. dr. sc. Bernard Kozina, predsjednik ocjenjivačkog povjerenstva. Mi vas pozivamo da ispod članka preuzmete prijavni obrazac te na vrijeme svoje vino prijavite na ovo prestižno ocjenjivanje. 

Broj uzoraka između 90 i 120 

U sklopu 22. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru održat će se podsajamska manifestacija "Sajam vina i vinogradarske opreme" te ocjenjivanje vina. Koliko uzoraka očekujete ove godine i iz kojih zemalja? 

Već dulji niz godina broj uzoraka se kreće između 90 i 120, ovisno o trenutnoj zainteresiranosti proizvođača za nastupom na ocjenjivanju i sudjelovanju na manifestaciji, a zasigurno ima veze i s općom kakvoćom vina iz pojedinih proizvodnih godina. U svakom slučaju formirana je jedna stabilna grupa proizvođača vina zainteresiranih za nastupom na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, što je važno za sigurno održavanje ove podsajamske manifestacije, a dogovoreno je s upravom Sajma da će se zajedničkim naporima u narednim godinama pokušati i povećati broj izlagača i uzoraka vina na ocjenjivanju. Većinu uzoraka na ocjenjivanje daju proizvođači iz Republike Bosne i Hercegovine, što je i logično, jer je ovo jedno od najrelevantnijih mjesta za prezentaciju vina i objektivnu ocjenu njihove opće kakvoće. Uz domaće proizvođače redovito nastupaju i vinari iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije, a u pojedinim godinama pristižu vina iz Makedonije, Slovenije i Mađarske.

Prema kojoj se metodi ocjenjuju vina? 

Vina se ocjenjuju prema službenoj OIV metodi na 100 bodova, koja je trenutno najprihvaćenija metoda organoleptičkog ocjenjivanja vina u svijetu. Komisija za ocjenjivanje je uvijek međunarodnog karaktera, a sudjeluju isključivo licencirani degustatori s višegodišnjim stažom u tom poslu.

Bernard Kozina: Grupa brončanih medalja se smanjuje, a povećava grupa zlatnih

Koliko je važno ocjenjivanje vina i jesu li te važnosti svjesni naši vinari? 

Svako objektivno i relevantno ocjenjivanje vina, kao što je i ovo na Sajmu u Mostaru, proizvođačima daje nepristranu i realnu sliku stanja i kakvoće njihovih vina. To je prilika za svakog proizvođača da na temelju postignutih rezultata kritički sagleda i propita sve ono što je, ili nije, dovoljno dobro učinio u proizvodnom ciklusu od vinograda do konačnog punjenja vina u boce, to je prilika da svoja vina usporedi s drugima, poglavito onima bolje ocijenjenim, pa da na koncu stvori predodžbu i zaključak što bi se moglo mijenjati u pravcu unapređenja kakvoće vina, ili da jednostavno uživa u postignutim rezultatima. Naravno, vinari su vrlo svjesni važnosti ocjenjivanja i postignutih rezultata, stoga većina i sudjeluje redovito na ovakovim manifestacijama. A osim toga, natjecanje je u ljudskoj prirodi, raditi bolje, proizvesti bolje, biti uspješniji, sve su to zdrave pretpostavke napretka i razvoja.

Izjavili ste kako ste dugi niz godina bili prilično kritični prema domaćim vinima, a onda su sorte vina koje su posljednjih godina dolazile na Mostarski sajam promijenile vaše mišljenje. Kakva su vina koja dolaze na ovaj sajam i kakvu im budućnost predviđate? 

Istina je da sam u više navrata bio vrlo kritičan, na sreću pokazalo se s pravom, jer su očito brojni propusti u tehnologiji proizvodnje vina ispravljeni, a vještine i znanja po tom pitanju značajno unaprijeđeni. Tako u zadnjih nekoliko godina kod vrlo malog broja uzoraka se mogu detektirati neki "nedostaci" odgovarajuće razine opće kakvoće, što je za svaku pohvalu proizvođačima. Dakle, vina koja nam sada dolaze na ocjenjivanje bez ikakva pretjerivanja doista su visoke i iznimne kakvoće. To najbolje vidimo po rezultatima i distribuciji odličja, jer nam se grupa brončanih medalja smanjuje, a povećava grupa zlatnih medalja. Iskreno, volio bih, a i prilično sam uvjeren da će se ovaj trend unapređenja kakvoće vina još dugo, dugo držati.

Vinarska djelatnost kao siguran izvor egzistencije 

Vinarstvo u BiH je u ekspanziji, a osim u Hercegovini, vinogradi se sade i u središnjoj Bosni, ali i na sjeveru zemlje. Vidite li mjesta za napredak, ali i osiguravanje egzistencije onima koji se odlučuju ostati u BiH? 

Obzirom smo svjedoci značajnih klimatskih promjena, a time i općih ekoloških uvjeta za uzgoj vinove loze, ne čudi da se loza počinje saditi i u drugim dijelovima BiH, a prvi proizvodni rezultati su nedvojbeno dobri. Mjesta za napredak, prije svega za povećanje ukupnih površina vinograda u BiH svakako ima, no to je prvenstveno pitanje opće politike razvoja poljoprivrede u BiH i stvaranja poticajnih mjera i uvjeta za razvoj vinogradarskog i vinarskog sektora. Bez obzira na svu složenost, probleme i rizike koje vinogradarsko vinarska proizvodnja nosi u sebi, ove djelatnosti su dostatno profitabilne i interesantne te mogu za mnoge predstavljati siguran izvor egzistencije.

Glavni problem - skromne veličine ukupnih površina pod vinogradima 

Što vidite kao najveći problem s kojim se susreću BiH vinogradari i vinari? 

Na ovo pitanje mi je doista teško jednoznačno odgovoriti, jer je ova problematika prilično složene naravi. Općenito gledano glavni problem vinogradarsko vinarskog sektora BiH, ako ga možemo nazvati glavnim, leži u činjenici da se radi o skromnim veličinama ukupnih površina vinograda, shodno tome i skromnim količinama vina koja se proizvedu u odnosu na većinu vinogradarsko vinarskih zemalja u svijetu. Za ozbiljan izlazak i nastup na europskom i svjetskom tržištu to je doista najveći problem.

Međutim, ono što svakako ohrabruje jest primjerena i visoka kakvoća vina s jedne strane, a s druge strane činjenica da se stranom tržištu nude jedinstvene, autohtone sorte Žilavka i Blatina. U tom smislu dakle treba tražiti i pronaći mjesto vinima iz BiH na globalnom tržištu. Razvoj i unapređenje vinogradarstva i vinarstva bazirano na sortama Blatina i Žilavka, ali i drugim sortama autohtonog karaktera, prije svega Trnjka, uz naravno praćenje i razvoj tehnike i tehnologije proizvodnje grožđa i vina, dugoročno gledano daje sigurnost opstojnosti i uspješnosti ovog sektora u budućnosti.

Žilavka i Blatina najčešće konzumirana vina u BiH

Koja se vina u BiH najčešće piju? Mijenjaju li se navike ljudi i pod čijim utjecajem? 

Držim da su Žilavka i Blatina neupitno na prvom mjestu po potrošnji u BiH te da će i u buduće zadržati svoje pozicije. Mijene potrošačkih navika u pogledu izbora tipa vina cikličnog su karaktera, jedno vrijeme potrošači općenito preferiraju bijela vina, nakon izvjesnog broja godina počne prevladavati potražnja za crnim vinima, i tako u krug...

Opće poznata je i činjenica sezonalnosti u potrošnji, u toplim vremenima veća je potrošnja bijelih i laganijih vina, dok se u hladnijim razdobljima godine povećava potrošnja crnih vina, a to vrlo često ima veze i s tipom hrane koja se konzumira u pojedinim razdobljima u godini. Uz sve ovo, marketinške kampanje i promidžba u najrazličitijim tipovima medija svakako igra važnu ulogu u promjenama navika konzumenata, prije svega u pogledu izbora sorata i tipova vina.