Crvik: Spasili smo malvasiju od nestanka. Danas dobro živimo od vina, a ne od apartmana!

Vinariji Crvik temelji su udareni 1993. godine u selu Komaji kod Konavala. Bio je to nastavak obiteljske tradicije oca Andre i sina Petra Crvika kroz cijelo 20-o stoljeće, tijekom kojeg se prodavalo litreno vino i u bačvama bez posebne oznake, a onda su se okrenuli višoj, profesionalnoj razini. Izgradili su podrum i početkom sadnje novih nasada od 1995. do 1999. godine, Andro Crvik je ozbiljno krenuo u promociju dubrovačke malvasije, jedne od 15 poznatih malvazija na Mediteranu s 30-ak različitih imena, a jedno je i maraština ili rukatac u Dalmaciji.

''Dubrovačka malvasija je kao sorta bila nestala još početkom 20. stoljeća, praktički je bila ostala samo jedna loza, a jako je osjetljiva na pepelnicu, da bi je nakon revitalizacije, na kraju prošlog stoljeća, za što je umnogome zaslužan moj otac, sada imali 100.000 loza'',  kaže ponosno agronom i voditelj vinarije Petar Crvik,  koji nas je upoznao i sa njenom znamenitom povijesti, jer se spominje još 1424. godina. Bila je toliko cijenjena da se vino zbog svoje kvalitete moglo prodavati po neograničenoj cijeni.

Šest ha vlastitih vinograda i šest u kooperaciji

Prema njeogovim riječima, bio je to dug i mukotrpan put do današnjih dana kada je ova sorta postala prepoznatljiva po raznovrsnosti, količinama i vrijednosti vina na većem tržištu od svoga kraja. To najbolje pokazuje odlična prodaja u Dubrovniku u elitnim restoranima gdje imaju preko 80 posto plasmana, 5 posto na kućnom pragu i još po pet u Zagrebu i dijelu jadranske obale. Sa tim podacima i karakteristikama sedam odabranih vina na promociji vinarije u HKD Napredak u Zagrebu upoznao nas je Petar Crvik.

Tako smo saznali da u svom posjedu imaju 25.000 loza na šest hektara, a grožđe sa tri ha dolazi na prvi urod ove godine. Trsovi su posađeni 2019. Na još šest hektara su nasadi njihovih kooperanata s još oko 25.000 trsova. Mogli bismo reći butik vinarija i po veličini i po izvrsnosti što sugerira spomenuta riječ. Vinogradi na crvenici su u samom selu Komaji, a ostatak na diluvijalnom tlu je u polju i na padinama planine Snježnice, na nadmorskoj visini od 50 do 150 metara. Pozicije u Pjeran dolu, Vlahotini, Bjelinama i Barama, da spomenem najznačajnije, daju dobar urod i odličnu kvalitetu grožđa. 

Vinarija je osvojila mnoga domaća i međunarodna priznanja. Vilin ples je bio šampion Sabatine 2017., a na svima su dobili zlatne medalje za crna i bijela vina. IWC London 2013. donio je zlato za Negromanta iz 2013. i za Tezoro. Decanter 2017. srebro za Tezoro iz 2015. koji je dobio 90 bodova. Decanter 2021. zlatom je nagradio Vilin ples iz 2017.

Vino u boci najbolje  dozrijeva u magnumu  

Kušanje vina je vodio sommellier Tomo Jakopović. Prvo vino Tezoro od malvasije dubrovačke iz 2021. napunjeno je za ovu prigodu, a u prodaju ide do kraja mjeseca jer se još uvijek bistri. No i ovakvo, po općoj ocjeni je punog okusa, voćno izraženog mirisa po mandarini, korici limuna, grejpa. Malvasija je iz porodice muškata i nakuplja dosta šećera. Grožđe se kroz 24 sata muljalo na temperaturi od dvadesetak stupnjeva. Prema Petrovim riječima idealno bi bilo da je bilo na 15, ali i ovako su mirisi izraženi. Maloprodajna cijena je 90 kuna plus PDV.

Slijedio je Tezoro barrique Magnum iz 2018. Vino će izići na tržište ove godine. Ono je puno slasti, alkohol od 14 posto se ne osjeća, lagano je za piti, a vrlo moćno. Crvik naglašava da su ga na Agronomiji učili da vino u boci najbolje dozrijeva, ako je u magnumu i zato je upotrijebio to punjenje. U procesu proizvodnje pola je odležalo 7 mjeseci u bariku od 225 litara a zatim sljubljeno sa malvasijom redovite proizvodnje uz dodatak oko 15 posto maraštine te ima zlatnu boju. Cijena mu je 750 kuna plus PDV.

Kako se  čulo, Blasius amber orange u vinariji su prvi puta proizveli od berbe malvasije iz 2015. Mi smo imali priliku kušati Amber iz 2019. Na masulju je bilo oko 9 mjeseci u hrastovim bačvama Srnec. Kod spajanja je 30 posto uobičajene malvasije (jer tih 30 posto u bačvi je ostatak masulja koji treba nadoknaditi), a 70 posto je bilo 8 mjeseci na vlastitim kvascima. Alkoholi su 13.9% a kiseline 6.5.

Jakopović drži da je vino savršeno precizno, vrlo podatno, a da je dekantirano imalo bi još intezivnije mirise. Crvik dodaje da je pretočeno samo jedanput i da mu treba još kisika. Njegova cijena iznosi 150 kn bez PDV-a.

Vino Marin Držić staro 15 godina i dalje je u odličnoj formi

Kušanje malvasija je završeno sa Malvasijom Marin Držić iz 2007. koje je prezentirano povodom 500. godišnjice rođenja velikoga pisca godinu dana kasnije.

Alkohol je čak 15.6 posto, ali ni nakon 15 godina nije izgubilo svojstva, dapače. Mirisi su čisti i precizni, a osjete se arancini i livadni med. Grožđe je, napominje Crvik, brano u godini koja je vodeća po kvaliteti unazad dva desetljeća. Po boji i okusu ne bismo rekli da je petnaestgodišnje vino. No, preostalo je još samo pedesetak boca za vinarevu arhivu te stoga nije u prodaji. Nakon četiri malvasije u sasvim različitim izvedbama, a opet svaka originalna i dobra na svoj način, prepoznat je veliki potencijal malvasije kao sorte. Ova vina imaju snagu za odležavanje, iskazuju vrijednosti sorte na najbolji način, ističe Jakopović.

Od crvenih sorti probali smo Negromanta (merlot barrique) iz 2018. s 14 posto alkohola i prihvatljivom cijenom od 83 kn. Brano je s tri područja crvenice s kraškog polja, gdje je duboka aluvijalna zemlja i s padina Snježnice gdje u kršu ima plodne zemlje i raste šuma. Vilin ples (kupaža merlota, plavca malog i CS-a) također iz 2018. u kojem je još i 5 posto malvasije. Crvik voli u sve svoje kupaže dodati još malo maraštine ili malvasije. Vino je bilo dvije godine u bačvi, stari hrast. Cijena mu je 140 kn.

Posljednje ponuđeno vino bilo je Lorko (Grand reservu merlot) iz 2017. Ime je dobilo po šumskom zloduhu koji se javlja u tradiciji priča iz toga kraja. Djecu su, pa i Petra, saznajemo plašili njime, a on se odužio tako da je ovom velikom vinu dao ime po tom mitskom biću. Aromatski profil je nakon otvaranja bio odličan.

Vino je tri godine bilo u hrastovoj bačvi, a sada je već gotovo dvije godine u boci. Uskoro izlazi na tržište. Punjeno je u limitiranoj ediciji od 2000 boca, a koštat će 750 kuna.  Cilj je, kažu, da u budućnosti vina odležavaju što duže prije izlaska na tržište. Naravno, za tako nešto treba i dobra financijska podloga i zaliha, jer ovi vinari, zaključuju, dobro žive od vina, a ne od apartmana.