Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinarstvo
  • 18.01.2012.

Hrvatska ima znatan višak vina

Nakon Badela 1862 i Kutjevo se sprema u Kinu

  • 955
  • 46
  • 0

Hrvatska ima znatan višak vina i bez izvoza barem trećine proizvedenih količina, domaći vinari, koji su postali konkurentni uvoznim vinima kvalitetom ponude, ali ne i cijenom, teško će ostvariti dobre izvoze poslove. To nam je potvrdio i Franjo Francem iz Agrokorvina, koji drži da hrvatski vinari imaju i relativno skupu proizvodnju što je rezultiralo odgovarajućom kvalitetom, ali u konačnici uzrokuje i visoke cijene.

Što se tiče izvoznih poslova, kaže, problem je što Hrvatska nije brendirana kao poznata i priznata vinarska zemlja na velikim izvoznim tržištima, poput Francuske ili Španjolske, pa osim pojedinačnih slučajeva, bez pomoći države nećemo moći sami odraditi taj veliki posao.

U pitanju je dugotrajan posao, koji ne ide preko noći, a na nužnost brendiranja domaćih vina, nakon potvrde kvalitete na brojnim izložbama, ukazuju nam i poslovni partneri iz drugih zemalja, ističe Francem.

Govoreći o iskoraku Badela 1862 na kinesko tržište, Francem ističe da Kinezi vrlo brzo uče te da tamo već idu relativno lako poznata vina iz Francuske, Italije, ali i ona iz Novog Zelanda i Australije. Ipak, Badel se u Kinu, nakon osnivanja zajedničke tvrtke, sprema s najboljim brendovima kao što su crna vina Korlat, Syrah i Merlot, a od jakih pića Pelinkovac i Medica. To je velika izvozna prilika, jer je potražnja za vinima na golemom kineskom tržištu svake godine veća za 50 posto i rast će još najmanje desetak godina.

Kinesko tržište moglo bi biti prilika i za druge hrvatske vinare, ali i ne samo za njih, kojima je Badel, sad u većinskom državnom vlasništvu, spreman otvoriti izvozna vrata u toj golemoj azijskoj državi. Pogotovo jer domaća pokrivenost kineskog uvoza u Hrvatsku iznosi samo 3 posto.

Vinarija Kutjevo prošle je godine izvezla 2,105.000 litara vina, što je povećanje za više od 55 posto. Stalne zemlje izvoza poznatih kutjevačkih vina su BiH, Srbija, Crna Gora, Njemačka, Austrija, Švicarska, Japan, Poljska, Ukrajina i Rusija. Zemlje povremenog izvoza su Australija, Danska i Belgija. No, Kutjevo intenzivno radi na povećanju izvoza na pojedina tržišta i otvaranju novih. U ovoj godini u Poljskoj očekuju znatan iskorak i rast prodaje, dok su pregovori o izvozu u Kinu i SAD u tijeku.

Kad je riječ o domaćoj proizvodnji vina po kategorijama, Hrvatska ima malo vrhunskih vina - 5,8 posto. Kvalitetnih je vina 61,2 posto, stolnih s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom 2,1 posto, ostalih stolnih vina 28,1 posto, te drugih vina 2,7 posto (pjenušava vina 1,48 posto i specijalna vina 1,27 posto).

Izvoz vina u 2010. godini iznosio je 2418 tona u vrijednosti od 11,7 milijuna dolara. Najznačajnija izvozna destinacija je BiH čiji je udjel u ukupnom izvozu u 2010. godini bio 43 posto, a slijede Njemačka s 23 posto, Austrija sa 6 posto, SAD s 5 posto i Crna Gora s 4 posto udjela.

S druge strane, prije dvije godine u Hrvatsku je uvezeno 14.790 tona vina u vrijednosti od 21,1 milijun dolara. Najviše se vina uvozi iz Makedonije (45 posto), slijedi BiH 11 posto, Francuska 9 posto, te Slovenija i Kosovo sa po 7 posto.

Najznačajnije sorte grožđa u Hrvatskoj su graševina 24,62 posto, malvazija istarska 11,03 posto i plavac mali 9,05 posto. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze nalazi se oko 200 sortu, od čega ih je oko 100 preporučeno kao sorte za proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina.

Izvozno su orijentirane 22 domaće vinarije, koje su se nedavno organizirano predstavile u Moskvi. Bilo je to ujedno prvo predstavljanje hrvatskih vina na ruskom tržištu.

Graševina dobila i monografiju

Monografija »Kutjevačka graševina« prof. dr. Nikole Miroševića uz suradnju Kutjeva d.d. i udruge Kutjevačkih vinara predstavljena je u utorak u Zagrebu.

Predsjednik Uprave Kutjeva Ivica Perak istaknuo je da je graševina najvažnije hrvatsko autohtono vino koja se uzgaja na 30 posto vinograda. Najbolje uspijeva u okolici Kutjeva, na padinama Krndije, Papuka i Požeške gore.

Mirošević je ustvrdio da su tom monografijom, osim promicanja kutjevačke graševine, zabilježene i sve novine u tehnologiji proizvodnje grožđa i vina na području Slavonije, odkle su se proširivali na druga vinogradarska područja.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ


Tagovi

Vinogradarstvo Vinarstvo Vino Izvoz