Ivica Dobrinčić: Sorte Kvarnera tržišno uspješne i kod nas - više ih ne moramo izvoziti

Prezentacijom devet vina autohtonih sorata Kvarnera u zagrebačkom Vinskom klubu najavljen je festival WineRi, ove godine pod sloganom ''veliki povratak'', nakon dvije godine pauze uzrokovane koronavirusom. Festival se održava danas, petak i subotu, 27. i 28. svibnja u Rijeci, na Gatu Karoline Riječke.

Kroz degustaciju devet vinskih etiketa, kojima su očekivano dominirale žlahtine, vodili su nas predstavnici udruženja Kvarner Wines, ujedno i organizatori festivala: Ivica Dobrinčić, predsjednik udruženja, Žarko Stilin, direktor zadruge Vina Kvarnera, vinar Anton-Toni Katunar te gastroznalac Časlav Matijević uz podršku i stručno vodstvo sommeliera Tome Jakopovića.

Kvarner treća regija po proizvodnji pjenušaca

Za dobar start pobrinula su se dva pjenušca - Valomet PZ Vrbnik i Gospoja - oba iz 2018. godine i dobivena klasičnom metodom. "Riječ je o lakim, ljetnim pjenušcima koji mirišu na voće, kvasce i krušne note, a na nepcu ostavljaju ugodan aftertaste", kazao je Jakopović.

Valja napomenuti kako je Kvarner treća regija Hrvatske po proizvodnji pjenušca, s godišnjom proizvodnjom od oko 50.000 boca. Svih jedanaest vinarija, članica udruženja, proizvode barem jednu mjehuričastu etiketu, dok su se neki, poput vinarije Pavlomir iz Novog Vinodolskog, snažno orijentirali upravo na pjenušava vina pa ih u svojoj paleti broje čak četiri. Inače, prvi hrvatski pjenušci počeli su se proizvoditi upravo na Kvarneru još u 18. stoljeću, a najpoznatiji od njih je Bakarska vodica, spominjana u Vinskom zakonu iz davne 1929. godine. 

Proizvodila se od sorte belina, a kasnije od kupaže bijelih domicilnih sorti, ne šampanjskom, već tzv. metodom predaka, kojom se danas proizvode trendovski pet-natovi. Riječ je o jednom od najznačajnijih povijesnih vinskih brendova Hrvatske, čiji je ugled nepravedno srozan promjenom vinifikacijske metode (danas se proizvodi kao biser vino) i na čiji veliki revival tek čekamo.

Kako se čulo, Kvarner je regija koja obiluje autohtonim sortama grožđa koje, malo pomalo, zahvaljujući trudu pojedinih vinara, ali i naporima udruženja Kvarner Wines, bivaju spašene od zaborava, ali i od svrstavanja u skupinu ''glavoboljčeka'' u kojoj su se godinama nalazile zbog uistinu niske razine kvalitete vina koja su se od njih proizvodila. Na prezentaciji imali smo priliku kušati dva vina dobivena od starih kastavskih sorti koja svjedoče upravo o trendu rasta kvalitete: Jarbolu vinarije Ružić (2020) i Belicu vinarije Plovanić (2020).

I dok se jarbola pokazala kao blago neuravnotežena, iako i dalje vrlo pitka, Belica je pokazala kompaktnost i ozbiljne vinske argumente svojim intenzivnim, širokim, ali istovremeno vrlo preciznim aromama. Ona je inače single vineyard kupaža starih kastavskih sorti verdić, mejsko, divjaka, jarbola i brajkovac, ponekad i uz dodatak malvazije, otkrio je Dobrinčić.

Žlahtina miljenica domaće i strane publike  

Uslijedilo je kušanje triju žlahtina – predivno mineralne Pavlomir Grand Cru (2020) s područja Vinodola te Žlahtine Ivan Katunar (2021) i Žlahtine Nada (2021) iz Vrbničkog polja koje su nas oduševile pitkošću i svježinom. Ove tri žlahtine, baš kao i dvije koje su im prethodile u formi pjenušca, pokazale su ogroman potencijal i širinu sorte kojoj zaista predviđamo sjajnu budućnost. "Svaka od kušanih etiketa ispričala nam je svoju priču i pokazala kako se i najmanje razlike u terroiru preslikavaju na božansku kapljicu u boci, ali i kako je riječ o sorti koja vinarima daje mogućnost da izraze svoju viziju i stil", drži Jakopović.

Žlahtina je, naime, slično kao i Bakarska vodica, vino turbulentne povijesti. Od nekadašnje pozicije cijenjenog i kvalitetnog vina, pod socijalističkim imperativom visokih prinosa gubi na dostojanstvu i utapa se u mnoštvu 'gemišterskih' vina namijenjenih širokom, odnosno manje zahtjevnom tržištu. Danas pak, doživljava svoj zasluženi veliki povratak. Područje Kvarnera godišnje proizvede ukupno dva milijuna litara vina na oko 200 hektara vinograda od čega je oko 150 hektara pod žlahtinom, što govori o velikoj popularnosti ove autohtone sorte, ističe Dobrinčić, dodaju da naočigled postaje miljenica domaće i strane publike.

Uspjeli spasili autohtone sorte!

Na kraju degustacije dočekala su nas dva sjajna crna vina. Sansigot vinarije Šipun (2018), nastao u režiji velemajstora Dobrinčića, zaslužnog za spas ove i mnogih drugih autohtonih sorti Kvarnera. Sansigot ili sušćan autohtona je sorta s otoka Suska koja daje posebno vino laganog tijela i zanimljive kompleksnosti. Mirisne note upućuju na višnju, kupinu i crni ribiz, a 8-mjesečno školovanje u kombinaciji francuskog i slavonskog hrasta podarilo mu je začinski dodir.

Prilikom predstavljanja vina, Dobrinčić je istaknuo kako je u početku proizvodnje, prije 20-ak godina, gotovo 70 posto sansigota odlazilo u izvoz, te je vino bilo potpuno nezanimljivo domaćem tržištu. Danas je situacija potpuno drugačija i gotovo sva proizvedena količina popije se u Hrvatskoj, štoviše, upravo na Kvarneru.

Kurykta Antona Katunara (2017) kupaža je sansigota, debejana i kamenine, sve redom autohtonih sorti, uzgojenih na premium položaju Sv.Lucija na Krku. "Oduševila nas je svojim istovremeno snažnim i profinjenim tijelom, te notama džema i sušenog voća koje stvaraju dojam prisustva prosušenih bobica, kojih u ovom vinu zapravo nema", otkriva Toni Katunar.

Inače, udruženje Kvarner Wines oformljeno je prošle godine u Vrbniku, a okuplja vinogradare i proizvođače vina iz vinogradarske regije Kvarner koja obuhvaća tri vinogorja: Opatija, Rijeka-Vinodol, Krk, Rab, Cres- Lošinj i Pag. Neformalnog je oblika i čine ga Udruga Žlahtina vinogradari i proizvođači vina, Udruga za zaštitu, očuvanje i promociju autohtonih proizvoda i izvornih običaja Kvarnerska kvaliteta i Zadruga vinara Proizvođačka organizacija Vina Kvarnera.

Cilj njihova udruživanja je promocija vina dobivenih od autohtonih kvarnerskih vinskih sorti, edukacija o kulturi stola koja se provodi kroz brojne okrugle stolove, predavanja i znanstvene skupove kao i promocija proizvoda s područja Kvarnera, zaključio je Stilin.