Izlazak iz Cefte ozbiljno ugrožava hrvatski izvoz vina

Najugledniji svjetski vinski časopis Decanter ove je godine zlatnom medaljom nagradio kutjevačku Graševinu ledeno vino berba 2009., dok je vino Maximo Bianco berba 2010. dobilo preporuku. Za ista je vina Kutjevo osvojilo i zlatnu medalju na sajmu vina Concours Mondial u Bruxellesu. Takva priznanja Kutjevu sigurno pomažu u otvaranju vrata inozemnog tržišta, kaže predsjednica Uprave Natalija Mataić, ali izvoz će teško napredovati bez izgradnje imidža Hrvatske kao vinske zemlje.

Kakvim ocjenjujete stanje na hrvatskom tržištu vina prošle i ove godine?
- Hrvatsko tržište vina značajnije se počelo mijenjati krajem 2010. godine. Od tada se postupno mijenja struktura potrošnje stanovništva. Hrvati sve manje kupuju i konzumiraju vrhunska vina, dok sve više raste potražnja za vinima iz nižih cjenovnih kategorija. U značajnoj mjeri promijenili su se i kanali distribucije, HoReCa kanal konstantno gubi udjel u prodaji, dok istodobno raste udjel maloprodaje. Taj su trend u značajnoj mjeri prepoznali i sami trgovci tako da prodaja vina pod robnim markama bilježi konstantan rast. Uvozni trendovi idu istim smjerom - iako je financijska vrijednost uvoza vina konstantna, raste njegov volumen. Prvenstveno je riječ o uvozu jeftinih vina iz Crne Gore i Makedonije. Posebna kategorija tržišta koja značajno utječe na rad hrvatskih vinara je sivo tržište, čiji se udio u ukupnoj hrvatskoj proizvodnji procjenjuje na 40 do 50 posto. Sve to stavlja hrvatske vinare u težak položaj, budući da su mnogi u posljednjih nekoliko godina svoju proizvodnju opteretili kreditima za dizanje novih nasada, nabavu nove opreme i izgradnju objekata.

Kako se recesija odrazila na prodaju vaših vina?
- Prodaja vina u Kutjevu bilježi blagu tendenciju rasta, ali uz uvažavanje trenda o promjeni strukture prodaje. To nas je natjeralo da potražimo rezerve profitabilnosti skrivene u proizvodnji. Prošle su godine, a s istim procesom nastavljamo i ove godine, ostvarene značajne uštede u proizvodnji, a svi radni procesi su optimizirani. Kriza nas je natjerala da troškove proizvodnje uskladimo s europskim standardima. Možemo reći da smo proveli tranziciju u samoj tvrtki te smo zahvaljujući tome postali spremni za konkuriranje proizvođačima iz EU-a. Osim toga, u prošloj godini presložili smo paletu svojih proizvoda i opremili je novim dizajnom, prilagođenim potrošačima na koje je usmjeren.

Hoće li se što promijeniti za Kutjevo ulaskom Hrvatske u EU?
- Kutjevo je prošle godine ostvarilo izvoz vina od 2,1 milijuna litara, što čini 55 posto ukupnog izvoza vina iz Hrvatske. Veći dio naše prodaje odnosi se na tržište Cefte. Ulaskom Hrvatske u EU u znatnoj mjeri promijenit će se naše poslovno okruženje, zbog čega smo u stalnom kontaktu s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom gospodarskom komorom kako bi utjecali da se za trenutačni hrvatski izvoz u zemlje Cefte poveća postojeća kvota EU-a prema ovim tržištima. U suprotnom, kompletan hrvatski izvoz vina doživjet će težak udarac. Kako bismo se zaštitili od tog rizika, intenzivno radimo na otvaranju novih tržišta, tako da smo ove godine svoju prodaju u značajnoj mjeri unaprijedili na području Njemačke, Danske, Belgije i SAD-a, a u pregovorima smo s partnerima na području Poljske te azijskih zemalja. Povećani obujam prodaje na tim tržištima trebao bi kompenzirati moguće gubitke na tržištima Cefte. No, u slučaju povećanja EU kvote količinama koje sada izvozimo u zemlje Cefte, ne očekujemo poremećaj na tim tržištima.

Kutjevo je jedna od najnagrađivanijih hrvatskih vinarija. Koliko to pomaže u izvozu?
- Rast izvoza jedini je put za hrvatsku vinsku industriju. Međutim, kako bi se naš izvoz proširio ne samo na sadašnje tržište regije, potrebno je stvoriti hrvatski vinski brend. Mi taj imidž u svijetu nemamo, što pojednostavljeno znači da će hrvatski vinar za vino iste kvalitete i karakteristika kao i ono nekog francuskog kolege, dobiti barem 20 do 30 posto nižu cijenu. Stvaranje imidža, odnosno brenda vinske zemlje dugotrajan je posao koji samo jedan proizvođač nije u stanju samostalno odraditi. Svatko u tom poslu mora odigrati svoju ulogu. Mi svoj doprinos nastojimo dati slanjem uzoraka vina na brojna svjetska ocjenjivanja i to se pokazalo izuzetno uspješnim za otvaranje novih tržišta. Medalja sa svjetski priznatog ocjenjivanja otvara mnoga vrata na novim tržištima i izuzetno je dobra referenca. Kutjevo u ovom trenu izvozi svoja vina na tržišta više od 20 zemalja na tri svjetska kontinenta.

Koliko su iznosila ulaganja u Kutjevu zadnjih nekoliko godina? U što najviše ulažete?
- U godišnje ciljeve uključena su investicijska ulaganja koja unatrag nekoliko godina premašuju 186 milijuna kuna, od čega najveći dio čine ulaganja u vinogradarsku i vinarsku proizvodnju u iznosu od 86 milijuna kuna. Materijalnim resursima upravlja se tako da se planira njihova dostatnost, pravovremena raspoloživost, nadzire se njihova djelotvorna upotreba, te se infrastruktura kvalitetno održava. To su samo neki od preduvjeta koji utječu na konkurentnost Kutjeva. Na ostale čimbenike okruženja teško možemo značajnije utjecati, posebno govorimo li o ekonomskoj krizi, kretanjima na svjetskom tržištu kapitala ili stalnoj segmentaciji i fragmentaciji tržišta.

Autor: Drago Živković

Foto: RGBStock.com