Josip Pavić: Potrebna nam je regionalna marketinška strategija graševine

Godišnja skupština Udruge Graševina Croatica oržana je u Vinariji Galić u Kutjevu, a iza formalnih aktivnosti udruge koja djeluje na regionalnoj osnovi na području Slavonije i Podunavlja, gdje je graševina zastupljena na 70 posto nasada, isplivala su i brojna neriješena pitanja od korona krize, prekomjernog uvoza do provođenja javnih ovlasti, sukladno Zakonu o vinu, koje su dobile regionalne organizacije vinara.   

Josip Pavić, predsjednik Udruge Graševina Croatica, kaže da koriste pozitivna iskustva susjednih zemalja, prije svih Austrije i Mađarske, da domaće vinogradarstvo i vinarstvo konačno bude djelatnost od koje će ljudi  moći dobro živjeti. Dodao je da je pad prodaje od 50 posto uslijed korona krize, a ulaganja u ovogodišnju proizvodnju idu dalje tako da imamo nelikvidnost.

"Mjere koje su do sada date putem kredita osigurale su obrtna sredstva, ali problem su velike zalihe vina, jer čeka nas proizvodnja novog što traži brzo reagiranje", naveo je. Predloženo je destiliranje dijela količine vina, zatim krizno skladištenje te tzv. zelena berba prije dozrijevanja ovogodišnjeg uroda čime bi se smanjili prinosi, ali i poboljšala kvaliteta grožđa.

Potrebna regionalna marketinška strategija graševine 

Prema njegovim riječima, do kraja godine se mora izraditi regionalna marketinška strategija graševine za idućih deset godina, a mali je problem što druge dvije regionalne vinske organizacije, Bregovina Hrvatska i Dalmacija, još nisu ni ustrojene. Naime, one moraju pokrivati 33 posto vinograda iz Vinogradarskog upisnika, a to je u slučaju Graševine Croatice 2.159 ha u Slavoniji i Podunavlju.

Vlado Krauthaker, alfa i omega udruge, kazao je da se ocjenjivanje graševine mora podignuti na veći nivo, jer se radi o najzastupljenijoj sorti (tržišni udio je 36 posto, op.a.) kako bi se dobila potvrda njezine kvalitete. Dodao je da dva ministarstva nisu uspjela riješiti obvezno članstvo vinara u regionalnim organizacijama, a naši vinari imaju za sve, ali nemaju za marketing kao druge poznate vinske zemlje, kazao je on.  

Branko Mihalj je otišao korak dalje i predložio uvođenje međunarodnih sudaca u ocjenjivanje vina. Izgleda da je pobjeda graševine iz Konovala, otrijeznila najbolje slavonske vinare, koje čeka veliki iskorak što se tiče buduće proizvodnje vina. Prije svega se uvode vinski nadzornici, a ova udruga mora preuzeti ocjenjivanje vina u Kutjevu, Osijeku i Iloku.

Galić predlaže udruživanje kako bi 'napali' izvoz vina

Enolog Igor Hruškar kazao je da Austrija ima 65.000 ha vinograda, što je dva puta više od Hrvatske, a da mađarski Villany ima 2.500 ha, te da tamošnji vinari plaćaju marketing vina, čiji godišnji budžet za ovu vinsku regiju iznosi 100.000 eura, na osnovu njegove kvalitete. Kvalitetu vina ocjenjuju sami vinari,  članovi udruge, dok se organoleptička kontrola vrši u Budimpešti, pojasnio je.

S druge strane, Pavić je istaknuo da je austrijsko vinarstvo, prije dosta godina bilo 'na koljenima', zbog velike afere s patvorenjem vina, ali je sada već dugo jako uspješno. Nadalje, u Italiji funkcionira vinski konzorcij, po regijama, a koji se pokazao uspješnim i kod povlačenja sredstava iz EU fondova. Hrvatski vinari se nalaze pred izazovom izgradnje povjerenja i podizanja kvalitete, jer količina nemamo, kako bi došli do većih cijena vina, drži Pavić.

Josip Galić je  predložio da vinari 15 posto što su uštedjeli na ukinutim markicama za vino, izdvoje za njegovu promidžbu te predložio udruživanje, kako bi mogli 'napasti izvoz'.  

Prijatelji vina moraju ovoriti natječaj do 15. listopada

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, kazao je da smo samo u posljednjih osam godina izgubili 5.000 ha vinograda u Hrvatskoj, puno se vina i uvozi, što dovodi do velikog vanjsko-trgovinskog deficita. Što se tiče poduzetih mjera za prevladavanje koronakrize, on drži da je sada sve na Ministarstvu poljoprivrede, gdje traže 'prijatelje vina'.

"Očekujemo žurnu objavu natječaja za provedbu mjera kako se zbog rokova ne bi doveli u pitanje. Što prije, a najkasnije do 15. listopada, realizaciju osiguranih sredstava, a posebno za mjeru kriznog skladištenja vina. Radi se o 38,3 milijuna kuna potpore za destilaciju i 5,01 milijuna kuna potpore za skladištenje vina, jer ako se žurno ne pristupi provedbi natječaja, predviđena sredstva mogla bi ostati neiskorištena, ističe Kovačević.

Anketa Udruženja vinarstva HGK pokazuje da je trenutno problematičan plasman 50 do 60 posto zaliha vina. Za prvih šest mjeseci očekuje se pad prodaje i do 80 posto jer gotovo sve vinarije svoje prodaje realiziraju kroz turističku sezonu.  

Kovačević drži da je nužno da potpora vinarskim regionalnim organizacijama postanu proračunska stavka, jer sada se za njihovo djelovanje može osigurati milijun do milijun i pol kuna. Isto tako drži da one same moraju pokrenuti incijativu za izmjene i dopune Zakona o vinu, jer se on pokazao manjkavim, posebno što se tiče vizije kamo ide hrvatsko vinarstvo, zaključio je Kovačević.