Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biodinamika
  • 18.12.2022. 16:30
  • Zagreb

Koja su pravila biodinamičkog vinograda i proizvodnje vina?

Prvi ekološki vinar u Hrvatskoj, koji je to postao još 2003. godine bio je Branko Čegec, a obitelj je danas u biodinamičkoj proizvodnja. Svoja iskustva iznijeli su i Petar Rino Šuran, Krešimir Lovrec te proizvođači iz Slovenije Zmago Petrič i Zvone Černelič.

Foto: Maja Celing Celić (ilustracija)
  • 93
  • 37
  • 0

Prva regionalna izložba ekoloških i biodinamičkih vina i maslinovog ulja VinEko, koju su u Zagrebu zajedničkim snagama organizirale kompanije DiWine i Indugraf, okupila je 20 proizvođača od Moslavine, Međimurja, Zagorja do Istre i Pelješca, a sudjelovali su i proizvođači vina i povrća iz Slovenije, te Sergij Stanicich iz Biodynamic Federation Demeter International, koji su održali i predavanja na temu ove proizvodnje.

"Veseli porast biodinamičkih farmi u svijetu, ali nas mora zabrinuti podatak UN-a koji govori o tome da je u svijetu u 50 godina izgubljeno 70 posto humusa u tlu, te da se 60 posto vodenih resursa koristi u konvencionalnoj poljoprivredi", kazala je uvodno direkorica ustanove Centar dr. Rudolfa Steinera dr.sc. Dijana Posavec.

Višegodišnji prelazak na biodinamičku poljoprivredu

Što se tiče Demeter standarda odnosno oznake, istaknula je da oni postoje od davne 1928. godine, a kao prva oznaka nastala je iz razloga jer potrošači, kako onda tako i danas, nisu imali način kako tako uzgojene proizvode prepoznati na tržištu. Tako danas postoji 200-tinjak raznovrsnih oznaka za bio proizvode u EU, koje vjerojatno malo ko razumije.

Demeterov konzultant Sergij Stanicich, objasnio je da su ti standardi osnova za rad što se tiče proizvodnje, prerade i označavanja biodinamičkih priozvoda. "Stoga onaj ko želi do ovoga prestižnog certifikata može za informacije kontaktirati ustanovu Centar dr. Rudolfa Steinera ili se prijaviti direktno u Demeter International Centar, gdje će dobiti savjetnika koji će ga pratiti i pripremati za višegodišnji prelazak na ovu poljoprivrednu praksu", naveo je.

Dijana Posavec, Sergij Stanicich i Zmago Petrič (Foto: N.Zoko/M. Petković)

Dodao je da postoje pravila ove poljoprivrede, koja predstavlja nadstandard ekološkoj, u prvom redu što se tiče korištenja pripravaka, a najpoznatiji su oni 500 i 501, biljni čajevi, kompost, sjeme i registrirana eko sredstava na FIBL listi. Naravno, zabranjeno je korištenje mineralnih gnojiva, konvencionalnih zaštitnih sredstava ili GMO-a.

Prema njegovim riječima, pripravak 500 tzv. gnoj iz roga, osigurava vlagu u tlu i potiče razvoj mikroorganizma, te tako iz zdravog tla, koje je danas najviše na udaru konvencionalne poljoprivredne prakse, uzgajate hranu za koju se može reći da je prirodni lijek za čovjeka.

Josip Brkić: I od Blatine se može napraviti zanimljivo biodinamičko vino

Istaknuo je da se prema nauku dr. Rudolfa Steinera, uveliko preporučuje držati domaće životinje na farmi, bilo da se radi o ravnoteži eko sistema, u prvom redu stajnjaka ili osiguravanju bioraznolikosti jer biodinamičke farme moraju zadovoljiti 10 posto bioraznoliokosti.

Primjerice, kod ove proizvodnje vina, sve površine gazdinstva, ne samo vinograd, moraju biti barem šest mjeseci zatravljene. Dakle, zelena  gnojidba je nužna, te je obvezno malčiranje prije cvatnje i upotreba komposta da bi se uzgojilo kvalitetno grožđe. Inače, drži da biodinamika zahtijeva više nazočnosti u vinogradu ili masliniku.

Administrativne barijere 

Dozvoljeno je korištenja bakra u biodinamičkom vinogradu i to 3 kg bakra na godinu u roku od pet godina. Također, dopuštena je, kaže, upotreba šećera, kilogram i pol na 100 litara, odnosno natrijevog karbonta 1,5 gram. No, on lično drži da dodavanjem kvasaca, vinograd gubi svoj terroir kao i vino osobnost te da sumpor, zbog toga što je vino živi proizvod, treba koristiti što manje, kako bi čuvali tlo, vodu i zrak.

Govorilo se i o maslinarstvu u biodinamici

OPG Petar-Rino Šuran iz Rovinja ima oznaku Demeter za maslinovo ulje i vina iz biodinamičkog uzgoja na koji su prešli 2013. godine, za što mu je trebalo, kaže, tri godine dopisivanja jer su administrativne barijere, kao i kontrole, dosta velike i zahtjevne. No, drži da se treba posvetiti zemlji i ulagati, kako u lični razvoj tako i u proizvodnju, da bi bili drugačiji i prepoznati na globalnom tržištu. On drži da je sve to put na duge staze i traži angažman više generacija, posebno u vinogradarstu i vinarstvu. Međutim isto tako smatra da je za njega to jedini ispravni i održivi put.

Inače, Šuran ističe da su još prije više od 30 godina krenuli s ekološkim uzgojem maslina i vinove loze, jer drži da su hemijska sredstva, razni pesticidi, štetni za masline i grožđe. Dodaje da problem korova, koji postoji, rješavaju njihove mini Quessant ovce koje slobodno brste oko loza i maslina. U ponudi imaju esktra djevičansko maslinovo ulje od 250 maslina različitih sorata poput Binachere, Leccina, Pendolina i autohtone Oblice.

Dolazi austrijski Biogararantie certifikat  

Prvi ekološki vinar u Hrvatskoj, koji je to postao još 2003. godine bio je Branko Čegec iz Sv. Ivana Zeline. Njegov sin Ivan Antun ističe da su u tom smjeru krenuli još 1999. godine, a prvu certificiranu berbu imali 2002. godine, te drži da su išli mali koracima, jer nije bilo lako, te je trebalo utrati put ekološkoj proizvodnji vina, što je i domaće tržište trebalo prepoznati. Potom su 2010. godine prihvatili i biodinamičke metode uzgoja i prerade grožđe. Danas imaju dva i pol ha vinograda pod sortama graševina, zwigelt, te odnedavno i sivi pinot.

Eko vinar Krešimir Lovrec iz Međimurja već ima prestižni Austria Biogarantie certifikat, koji nagodinu dolazi u Hrvatsku, a za sivi pinot ima oznaku eko od 2014. koja je zbog klimatskih poremećaja bila najzahtjevnija za vinogradare u zadnjih desetak godina. Dodaje da su zaključili da konvencionalna zaštitna sredstva u vinogradu više ne fukcioniraju, pa su tri godine radili sami pokuse da se i lično uvjere je li moguće u našoj klimi primijeniti biodinamičke metode.

Vinar Krešimir Lovrec ima prestižni austrijski certifikat za biodinamičko vino

"Uvjerili smo se da prinosi nisu manji, što naravno ovisi o gnojidbi i godini, ali ona zahtjieva više fizičkog rada, a znamo da je sve teže doći do radne snage za obrađivanje vinograda", napominje. Lovrec ima 6 ha vinograda, koji daju 30.000 butelja eko i bio vina godišnje, koja na tržištu postižu nešto veću cijenu.

Pomaci na kvaliteti grožđa za pet godina

Biodinamički vinar iz Slovenije, Zmago Petrič, koji ima 22 ha vinograda u Vipavskoj dolini, a koja sveukupno ima manje od 60 ha vinograda, kaže da se još 2008. godine okrenuo ekološkoj poljoprivredi, a od 2011. godine je u biodinamičkoj kontroli. Put je, kaže, bio dug i zahtjevan s puno edukacija diljem svijeta. Danas u Sloveniji, napominje, ima 10 biodinamičkih vinara, koji imaju 100 ha vinograda te 45 biodinamičkih poljoprivrednika, koji od toga mogu živjeti, dok je onih ekoloških 'puno više'.

Naime, ističe da je ova proizvodnja zahtijevala i iznalaženja novih rješenja u vinskom podrumu, što znači da se trebalo tražiti novoga enologa, odnosno osloniti se na vlastite snage, jer stari enolog nije htio ulaziti u zahtjevnu proizvodnju grožđa, jer se traži manje prskanja vinograda, da bi se istovremeno oživjelo tlo.

Petrič ističe da se isplatilo, ali ne odmah jer je istinske pomake, u prvom redu što se tiče kvalitete gožđa odnosno vina, osjetio tek nakon pet godina. No, u Demeter certifikaciju, u Sloveniji se može ući za godinu dana, koliko iznosi prijelazno razdoblje, ako je poljoprivrednik već u ekološkoj proizvodnji. On posebno ističe vrijednost biodinamičkog komposta, za koji drži da je sedam puta snažniji kad je prepariran preparatima od običnog stajskog gnoja, kojeg tretiraju pripravkom 500.

"Kod nas je tlo laporasto, jako strmo, i ima samo 0,4 posto humusa, pa ga vraćamo u život pažljivom obradom, kao što je to slučaj sa rotacijskom branom ili dinamiziranjem sa atomizerom, kako ne bi uništili žive organizme", pojasnio je. Danas imaju, kaže, autohtonu rebulu, laški rizling, modru frankinju, pjenušce, orange vina, koje je i tržište dobro prihvatilo pod brendom Guerila.

Povrće iz biodinamičkog uzgoja ima veću cijenu

Biodinamička kmetija Černelič iz Brežica u Sloveniji, dva je puta proglašena najboljom na razini EU u različitim kategorijama; kao praksa koja doprinosi svojim načinom proizvodnje pozitivnoj obradi tla i najboljoj poljoprivrednoj praksi. Zvone Černelič kaže da se se još 2003. godine okrenuo ekološkoj poljoprivredi, a od 2010. je u biodinamičkoj na 46 hektara.

Uzgaja povrće, kao i jagode, kojih je ove godine imao četiri tone, a prodaje ih na tržnici u Ljubljani dva puta sedmično, te na kućnom pragu. Ističe da povrće iz ovog uzgoja nije problem prodati i po nešto većim cijenama, jer ga nema dovoljno na tržištu.

Černelič ima i 50 goveda koje drži u sustavu krava-tele na više lokacija u brdsko-planinskim područjima. Njegova poljoprivredna priča, kaže, je krenula još prije 30 godina kada su kupili malo imanje sa dva i pol ha zemljišta, te danas imaju 8 ha vlastitog zemljišta i 38 ha u zakupu.


Tagovi

Biodinamika u vinogradu Proizvodnja vina Maslinik Ulje Dijana Posavec Sergij Stanicich Petar Šuran Branko Čegec Krešimir Lovrec Zmago Petrič Zvone Černelič


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.