Koronakriza je uzdrmala vinski sektor, zakon od nula promila će ga urušiti?

Legendarni vinar Ivan Enjingi tri godine zbog zakona o nula promila iz 2004. nije pio vino, a na ulazu u njegovu vinariju u Hrnjevcu pokraj Kutjeva stajala je godinama plastična posuda s pet litara vode i etiketom "Sanaderovo vino, 0 promila, kontrolirano političko podrijetlo".

Hoće li i sad, na pragu devetog desetljeća života, kada neumorno gradi novu vinariju, ponovno u štrajk bude li zaista novim Nacionalnim planom sigurnosti cestovnog prometa 2020. do 2030. uvedena promjena graničnih vrijednosti dopuštene količine alkohola u krvi vozača već ove, a najkasnije 2023. godine, zasad nismo doznali jer ga nismo uspjeli dobiti.

Međutim, predsjednik Udruge Bregovita Hrvatska Marko Miklaužić, kazao nam je da bi to za domaće proizvođače vina, nakon svega što su preživjeli posljednjih godinu dana, od korona krize, potresa do mraza, bila prava katastrofa.

"Imali smo pad prometa 50 posto u prvoj godini korone, a nula promila bi dovela do daljnjeg gubitka radnih mjesta u poljoprivredi generalno, jer je vinu mjesto uz hranu", kaže on.

Odluka bi ugrozila i turizam

Prema njegovim riječima, naš turizam zarađuje oko 10 milijadi dolara godišnje od gostiju koji dolaze u Hrvatsku, gdje jedu još uvijek zdravu domaću hranu i piju sve bolja vina za prihvatljive novce. Nadalje, postavlja se pitanje što će ti gosti raditi kod nas, bilo strani ili domaći, ako ih i bude jer je predsezona mahom izostala zbog pandemije, kad sve ono što sada vole mogu dobiti u nekim drugim zemljama gdje im ne pada na pamet uvesti ovakve zabrane?

Drugim riječima, Miklaužić ne očekuje ništa dobro od "stručnjaka" koji stoje iza ovoga prijedloga, "jer oni samo troše proračunska sredstva, a nikada u životu nisi stvarno zaradili svoju plaću, koja dolazi redovito dok je realni sektor puni".

Na naš upit je li točno da je od ulaska Hrvatske u EU, posljednjih osam godina, nestalo 5.000 ha domaćih vinograda, kaže da je teško odgovoriti na to pitanje jer nema točnih podataka koliko vinograda zapravo postoji u Hrvatskoj, a procjenjuje se da taj broj nije veći od oko 20.000 ha.

U Graševini Croatici ne očekuju promjene zakona  

S druge strane, predsjednik udruge Graševina Croatica Josip Pavić nam je kratko poručio da su mu suradnici kazali, iako mediji o tome već danima pišu, da se ta mjera uopće ne razmatra, odnosno da nije u nikakvom planu.

"Čaša vina ključan je dio mediteranske prehrane kao jedne od najzdravijih na svijetu, a izmjena dopuštene količine alkohola u krvi vozača na 0,0 bila bi dodatan udar u nikad težim godinama za vinski sektor", slažu se vinari Istre.   

Podržavaju odgovorno konzumiranje alkohola i zalažu se da na snazi ostane sadašnja regulativa koja dopušta 0,5 promila alkohola u krvi uz iznimku profesionalnih i mladih vozača za koje i dalje treba vrijediti 0,0 promila.

Uz koronakrizu kojoj se ne vidi kraja i prosječan pad prodaje vina u tamošnjim vinarijama od 30 posto, ovo bi, napominje predsjednik Vinistre Nikola Benvenuti, moglo dodatno ugroziti ovaj sektor, a Istra se kvalitetom vina i ponudom pozicionirala kao vrhunska eno-gastro destinacija. "Smatramo da bi naša zemlja trebala uskladiti Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa s europskim vinskim zemljama poput Italije i Francuske u kojima je dozvoljeno 0,5 promila, dok je primjerice u Velikoj Britaniji dozvoljeno 0,8 promila u krvi", ističe Benvenuti.

Udar na mediteransku prehranu

I prof.dr.sc. Mladen Boban sa splitskog Medicinskog fakulteta, znanstvenik koji se godinama bavi istraživanjem bioloških učinaka vina na zdravlje, kaže da se eventualnim uvođenjem 0,0 promila neizravno negiraju dokazani korisni učinci umjerenog konzumiranja vina uz jelo.

"To bi bilo i u suprotnosti s nekim drugim strateškim dokumentima i akcijskim planovima Hrvatske kojima je cilj povećanje svijesti u općoj populaciji o zdravoj hrani i odgovarajućoj prehrani, pri čemu se kao pozitivan primjer najčešće ističe mediteranska prehrana", kaže.

Pri tome se, dodaje, ne smije zaboraviti da je umjereno pijenje vina uz jelo jedan od stupova tog načina prehrane s relativno najvećim doprinosom korisnih učinaka na zdravlje. U tom kontekstu važno je napomenuti da je 2013. na inicijativu Hrvatske i šest drugih mediteranskih država, UNESCO upisao mediteransku prehranu u nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva. "Svjetska zdravstvena organizacija prihvaća mediteransku prehranu kao učinkovitu strategiju za prevenciju nezaraznih kroničnih bolesti kao vodećih uzroka prerane smrti na globalnoj razini", zaključuje profesor Boban.

Prepoloviti broj poginulih i nesreća kojima "kumuje" alkohol 

Inače, kako stoji u Nacionalnom planu za koje je završeno javno savjetovanje u dijelu "Vožnja bez utjecaja alkohola, droga i lijekova" kao jedna od mjera je Izmjena i dopuna zakonske regulative odnosno "istražiti mogućnost i učinkovitost promjene graničnih vrijednosti dopuštene količine alkohola u krvi vozača".

Alkohol je prisutan u 22% teških prometnih nesreća, dok je četiri posto osoba koje su ih uzrokovale, u ukupnom broju prometnih nesreća, bilo pod utjecajem alkohola i/ili opijata. Za potrebe smanjenja broja teških prometnih nesreća u kojima su prisutni alkohol i/ili opijati definirano je osam aktivnosti podijeljenih u tri mjere: provođenje preventivno-edukativnih i promidžbenih aktivnosti, Istraživanja te izmjena i dopuna zakonske regulative.

Provođenjem definiranih mjera predviđa se smanjenje broja osoba poginulih u prometnim nesrećama kao i broja teških prometnih nesreća za 50 posto do kraja planskog razdoblja Plana, odnosno s 92 na 46 teških prometnih nesreća.