Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinogradarstvo
  • 13.04.2013.

Kvalitetni lozni cjepovi iz Vrgoračko-neretvanskog polja

Dugotrajne proljetne kiše i niske temperature, poput zimskih, u Dalmaciji ozbiljno usporile poljoprivredne radove, osobito u Dolini Neretve te u Imotskom i Vrgoračko-neretvanskom polju koja su pod vodom. Vinogradari u potonjom polju obrezuju vinograde iz lađa i trupica. Poljodjelci toga područja žive u neizvjesnosti zbog čestih elementarnih nepogoda tijekom godine koja im odnese ljetinu

  • 3.383
  • 253
  • 0

Ovogodišnje dugotrajne, prohladne proljetne kiše, uglavnom svugdje praćene i zimskim temperaturama, a u srednjoj Dalmaciji jakim jugom, burom i snjegovima na planinama Biokovu, Kamešnici i Dinari, znatno su usporile sve poljodjelske radove. Također su usporile aktivnosti u turizmu te u inim gospodarskim djelatnostima na otvorenome, primjerice u graditeljstvu. Obilne proljetne kiše tijekom su, uz okopnile snjegove, prouzročile i neočekivano velike poplave gotovo u cijeloj Hrvatskoj, posebice na karlovačkom području, u Vrgoračkom i Imotskom kraju, u Dolini Neretve...nanijevši ogromne štete obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, poduzetnicima, općinama i gradovima, odnosno državi. Osim poljodjelskih kultura uništile su i komunalnu infrastrukturu, posebice ceste, obiteljske kuće, plastenike, staklenike..., dok se ipak radovali 'hepovci' zbog napunjenih akumulacija vodom i viška proizvodnje struje te njihove eventualne prodaje na tržištu.

Proljetne kiše i niske temperature i u Dalmaciji usporile poljoprivredne radove

Najteže je poljodjelcima jadajući se kako su se najviše protiv njih urotile ovogodišnje kiše, baš kao i minule godine poput proljetnog mraza i dugotrajne ljetne suša 2012. Mnogi od njih su gotovo iznemogli, iscrpivši se kako bi kuće obranili od poplava, zatim i obnovili. Pritisnuti dodatnim brigama kao da ne mogu objasniti kako se uhvatiti ukoštac s tekućim problemima vezanih za obnovu farme, popravak ili kupnju kućnog namještaja, kućanskih aparata, poljoprivredne mehanizacije, obradu zemljišta, nabavku sjemena i gnojiva, zaštitnih sredstava; kako pokrenuti gospodarstvo i udahnuti mu proljetnu snagu. Ni ratari, povrtlari, vinogradari, voćari u Dalmaciji još ne mogu sigurno zakoračiti u svoje njive, povrtnjake, voćnjake, vinograde kako bi obavili proljetne radove zbog mokre, blatnjave i teške zemlje, a i zato što su mnogi posjeti još pod vodom, iako se čini kako je na tom području, glede temperaturne i ugođaja, 'zima ipak uskočila u rano ljeto', gotovo preskočivši raskošno proljeće.

Primjerice, vinogradari vrgoračkog kraja, baš kao i svih prethodnih godina, u poljima Bunini, Vrgoračko-neretvanskom polju (jezeru) u visokim gumenim čizmama te iz lađa i trupica obrezuju svoje vinograde. Dodaju kako bi vinovu lozu, ako upeče travanjsko sunce, i ove godine bi u početku, kad počne listati, vrlo lako mogli prskati svoje vinograde iz lađa, kao i lani. To redovito čine svi vlasnici, posebice oni koji imaju vinogorja uz ili nadomak rijeke Matice, u selima na rubu Vrgoračko-neretvanskog jezera - Kokorićima, Vinima, Umčanima, Draževitićima, Staševici, Splicama, Dusini-Velikom Prologu, Otrićima, Otrić-Seocu, Malom Prologu.., dakle naseljima u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U dodatne teškoće su zapali i oni vinogradari koji uslijed proljetne nepogode do sada nisu uspjeli zasaditi više od 200 tisuća sadnica vinove loze u Imotskom i Vrgoračko-neretvanskom polju.

Vinogradari u Vrgoračko-neretvanskom jezeru obrezuju lozu iz lađa i trupica

Kažu kako svoje projekte moraju realizirati ne bi li ostvarili pravo na poticajna sredstva iz EU-a. Tvrde kako je glavni razlog što se sve više okreću sadnji vinove loze, a neki od njih manje se zanimaju za proizvodnju jagoda makar je to voće postalo brendom za vrgoračko područje. Ističu da se uzgoju vinove loze, proizvodnji grožđa i vina više okreću isključivo zbog subvencija sadnica vinove loze, u čemu su uzgajatelji jagoda godinama zakinuti. A i Zlatan Vujičić iz Oraha kod Grada Vrgorca, kojeg cijene jednog od jačeg proizvođača jagoda ne samo u vrgoračkom kraju, jer ima više od 30.000 sadnica toga voća, računa kako mu se nikako ne isplati proizvoditi jagode. Tim više što je dio njegovih nasada toga voća uništio proljetni mraz minule godine, dok su mnogi jagodnjaci u Bunini, Rastoku i Vrgoračko-neretvanskom polju od poplava odnosno elementarne nepogode stradali tijekom ovoga proljeća. Razlog odustajanja od daljnje proizvodnje toga voća vrgorački proizvođači jagoda objašnjavaju iznimno velikim troškovima vezanih za nabavku repromaterijala, uloženi rad i muke oko proizvodnje i zaštite, prinos te otkupnu-prodajnu cijenu.

Stoga se i ne treba čuditi što se mnogi proizvođači jagoda u Vrgoračkom kraju okreću uzgoju vinove loze, tradicionalnoj kulturi toga podneblja. Mjerodavni u Gradu Vrgorcu ističu kako se broj zahtjeva za sadnju vinove loze ove godine znatno povećao navodeći brojku čak veću od 115.000 sadnica. Vinogradari ističu kako Splitsko-dalmatinska županija i Grad Vrgorac već dulje vrijeme financiraju kupnju sadnica vinove loze u visini od dvije trećine, dok vlasnici u tome sudjeluju samo jednom trećinom. Dakako, to su u Tinovu kraju mnogi iskoristili podignuvši nove, mlade vinograde. Tako se, naime, procjenjuje kako na tom području ima zasađenih oko 12 milijuna čokota vinove loze, uglavnom u Vrgoračko-neretvanskom polju (dijelu SDŽ), što ga itekako čini jednim od najvećih i najperspektivnijih vinogorja u Hrvatskoj. Od vinogradara smo doznali kako u svom kraju još nemaju ni jednu vinsku cestu, vinoteku gdje bi turisti mogli osjetiti dah toga podneblje, miris i ukus vrgoračkih vina; dakako i živopisni krajobraz ispunjen i maslinama, česminom, lovorom, ljekovitim biljem...

Kvalitetni lozini cjepovi 'Vrgorke-Vinarije' iz Vrgoračko-neretvanskog polja

Također smo doznali kako na području Splitsko-dalmatinske županije ima desetak tvrtki koje proizvode lozne cijepove, te da se kvalitetom i količinom ističu Vinarija 'Vrgorka' i Zajednički obrt za poljoprivredu 'TRS'. 'V.V.V.V. Rasadnik Blajić' u Turjacima, 'Hrvaština' u Glavicama kod Grada Sinja te 'Kaštelacoop' u Kaštel Starom. U Dolini Neretve poznate su tvrtke Proizvodnja voća i povrća 'Čuto' u Opuzenu, a gradu na Neretvi Metkoviću Obrt 'Razvitak Prud' i 'Dominant'. Vinogradari ističu kako je 'Vinarija-Vrgorka' iz Tinova grada ne tako davno godišnje proizvodila više od dva milijuna loznih cijepova različitih vinskih vrsta. Tako je ona preuzela primat u toj djelatnosti inim sličnim tvrtkama u Hrvatskoj ostavivši iza sebe zagrebačku 'Fragariju' i 'Dominant' iz Metkovića.

Dakako, poznata je proizvodnja loznih cijepova u poslovnoj jedinici 'Otrić-Seoci' vrgoračke 'Vinarije' koja je svojedobno angažirala oko 130 djelatnika na tom poslu, a u jeku sezone i znatno više. Stručnjaci ističu kako joj proizvodnja utemeljena na ukrštanju američke podloge, odnosno veznica iz vlastitog materijala i europske plenke strogo nadzirane od Zavoda za sjemenarstvo i rasadničasrstvo. Tvrde kako se proizvodnja odvija prema najsuvremenijim tehničkim i tehnološkim standardima. Dobro upućeni u tu problematiku kažu kako je riječ o proizvodnji loznih cijepova bez premca u Hrvatskoj ističući kako su prepoznatljive i plantaže vinograda 'Vrgorka.Vinarija' u Vrgoračko-neretvanskom polju. Gotovo svi kupci ističu kako riječ o prvoklasnim loznim cijepovima, čija je proizvodnja gotovo 80 posto za poznatog kupca na tržištima diljem Dalmacije. Uglavnom prevladavaju autohtone sorte od kojih prednjače plavac, plavina, debit, babić i ine vinske sorte. Ostatak loznih cijepova od 20 posto namijenjeno je kapacitetima Vinarije 'Vrgorka' - za obnavljanje i proširenje vlastite plantaže u Vrgoračko-neretvanskom polju gdje je od ukupno 2800 hektara površine, čak polovica pod nasadima vinove loze.

Početak zamaha u razvoju vinogradarstva 'Vinarija-Vrgorka' zabilježila 1997.

Mjerodavni u 'Vrgorki', inž. agronomije - smjer vinogradarstvo i voćarstvo, podsjećaju kako je ta tvrtka početak zamaha u razvoju vinogradarstva na tom području zabilježila još 1997. nakon Domovinskog rata. Dodaju kako je tada tvrtka 'Vinoplod' iz Šibenika preuzela čak 50 posto dionica 'Vrgorke-Vinarija'. Naime, šibenska vinarija je tijekom Domovinskog rata izgubila većinu vinograda u Šibensko-kninskoj županiji, dok se Grad Vrgorac odnosno Vrgoračko-neretvansko polje pokazalo baš kao pravo mjesto za pronalazak kvalitetne sirovine u uzgoju vinograda. Međutim, kako bi obnovila napuštene i uništene vinograde u Šibensko-kninskoj županiji, tvrtka 'Vinoplod' iz Šibenika je u rasadnicima vrgoračke 'Vinarije, u Vrgoračko-neretvanskom polju počela proizvodnjom mladih loznih sadnica autohtonih vrsta, isključivo sa šibenskog područja, ulažući i u plantažu vinograda. Tako je, naime, obnovljeno 250 hektara vinograda te je zasađeno još 70 hektara novih mladih sadnica vinove loze. Te je godine otvorena i nova, najsuvremenija punionica vina u koju je investirano 15 milijuna kuna. Taj je projekt omogućio punjenje više od 5000 litara vina na sat. Sustavna briga za sve korisnike u lancu proizvodnje vina pokazala se odličnom strategijom što su itekakvu korist imale tvrtke 'Vrgorka.Vinarija' i šibenski 'Vinoplod'. Zapravo, ulaganja u proizvodnju sadnica i u obnovu zapuštenih i ratom uništenih vinograda, zajedno s razvojem novih tehnologija, spasilo je dalmatinske autohtone sorte grožđa i vina od propadanja, dakako i zaborava.

Ljubitelji debita i inih autohtonih sorti vinove loze ne mogu se bojati za budućnost dok se mlade sadnice uzgajaju u rasadnicima 'Vrgorka-Vinarija' u Vrgoračko-neretvanskom polju, poznatom nekadašnjem jezeru. Podsjetimo i na činjenicu kako je to podneblje poznato ne samo po tradicionalnom uzgoju vinove loze i proizvodnji kvalitetna grožđa, nego i proizvodnji smokava i inog voća, primjerice jagoda svjetskog glasa. Također je poznato i po slatkovodnoj ribi - ugorima, plotici, ukljivi, gobici, ciplima, dakako i žabama, iz rijeke Matice; kao i vrsnim majstorima - zidarima, graditeljima lađa i trupica, pletenju i 'armanju' mreža i popuna, vrša te izradi parangala, kao i u proizvodnji drvenih bačava, kaca i badnjeva.

Poljoprivrednici Vrgoračko-neretvanskog polja u neizvjesnosti zbog poplava

Samo žive u neizvjesnosti razapeti između najmanje dviju velikih poplava godišnje - u proljeće i ujesen - a ljeti između suše i tuče. Kažu kako bi u njihovu kraju sve bilo drukčije kad bi se u cijelosti završila već desetljećima započeta melioracija Vrgoračko-neretvanskog polja (jezera) o čemu su sanjali još i njihovi preci. Zbog toga su i nezadovoljni jer sve što zasiju i zasade na svojim njivama, u vinogradima, voćnjacima, povrtnjacima ni jedne godine nisu sigurni u ljetinu koju im oberu redovite poplave, suše ili tuče. Ipak pitaju zašto i vina iz njihova kraja ne bi postala brendom, baš kao njihove 'vrgoračke jagode', prepoznatljive i na svjetskim tržnicama - po veličini, izgledu i ukusu.

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Poplave Vinogradarstvo Lozni cjepovi