Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Autohtoni babić
  • 11.03.2023. 12:00
  • Šibensko-kninska, Raslinje

Misija vinarije Bura - vratiti babića na mjesto koje mu zasluženo pripada

Recept za uspjeh im je uvijek isti: moderna vina napravljena na tradicionalan način.

Foto: Nikola Zoko
  • 1.387
  • 103
  • 0

Iako je autohtona sorta vinove loze babić treća po važnosti u Dalmaciji, odmah iza plavca malog i plavine, koje i danas ima 350 ha na području između Šibenika i Splita, zbog visokih prinosa, ali i lošije kvalitete vina, došla je na zao glas. Doktor Miljenko Bura, porijeklom iz Rasline, u zaleđu Šibenika, a danas sa stalnom zagrebačkom adresom, od 2008. godine ima misiju vratiti babić na mjesto koje mu, kaže, zasluženo pripada.

"Babić nema mineralnost kao plavac mali, tanine kao cabernet sauvingnon ili mekoću merlota, ali loza stara više od 65 godina na golom kamenu, gdje nema kopanja, daje vino vrijedno pažnje, bilo da se radi o novijim godištima, berbe 2017 i 2018. koja su sada na tržištu, kao i arhivskima iz 2009. ili 2011. godine", kazao je uvodno sommelier Tomo Jakopović na promociji vinarije Bura u Klubu Šibenčana u Zagrebu.

Imamo malo dobrih babića

Bura samozatajno ističe da mu je trebalo punih 15 godina da obiteljsku vinariju digne na višu razinu, pri čemu mu je uvelike pomoglo mentorstvo vinara Marka Sladića iz Plastova, o kojemu smo već pisali.

Kako se čulo, s kvalitetom je rasla i proizvodnja, pa je tako od nekadašnjih 600 do 900 butelja godišnje proizvodnja dosegla 1.800. Recept za uspjeh pritom je ostao isti: moderna vina napravljena na tradicionalan način.

Autohtona sorta vinove loze zaslužuje veću pažnju (Foto: L. Hrenković)

Naime, bez egzistencijalnog pritiska jer radi se o "vraćanju duga obiteljskim korijenima", ako berba grožđa nije dobra, kao što to bio slučaj 2020. godine, ne radi se vino. "Tu nema kompromisa, jer ako ste spremni čekati pet godina da nikne prvi grozd iz kamena, onda vinu morate dati priliku da bude najbolje moguće", ističe  Bura.

Prema njegovim riječima, jako puno stvari stoji na tome putu. No, kad već imate dobru sirovinu, onda i bačve moraju biti prave. Jedna takva je barrique dobivena od Vlade Krauthakera, poznatog vinara iz Kutjeva, koja je napokon dala dobre rezultate nakon nekoliko neuspjelih barrique pokušaja.

Izgubili smo 10 posto vinograda u Hrvatskoj, a babić je na zalasku karijere

Nakon odležavanja vina u njoj punih šest mjeseci, slijedi flaširanje. Vino u bocama odležava pet godina prije nego li bude spremno i pušteno na tržište.

Kako se čulo, Primošten je poznatiji lokalitet za babić od onoga u zaleđu Šibenika, gdje je i autohtona maraština dobila puno pravo glasa posljednjih godina, zahvaljujuću upravo mlađim vinarima poput Marka Sladića, vinariji Testament i drugima. Bura se nada da će njegovu upornost slijediti i drugi vinari i osigurati tako babiću priliku da se vine u vinsku orbitu.

Jakopović napominje da imamo premalo dobrih babića na tržištu, što je velika šteta, jer je riječ o vinu koje odlično prati tradicionalna jela iz Dalmacije, bilo da je riječ o ribi ili mladoj janjetini. Daje vino umjerene taničnosti, koja s godinama brzo omekšava. Naime, iz vinarije Lea Gracina, izašlo je nekoliko vrhunskih babića i to je put koji treba slijediti jer je on pokazao što i koliko babić može na otvorenom tržištu, ističu naši domaćini.

Nije poanta svake godine raditi isto vino 

U raspravi, vinski novinar Željko Suhadolnik pitao je što je to referentni babić, odnosno koja je njegova referentna točka? Dakle, koji su to parametri, posebno što se tiče organoleptike, koji određuju pojedino vino dobiveno od neke sorte.

Moderna vina napravljena na tradicionalan način (Foto: N. Zoko)

Bura je odgovorio da nije ideja da svake godine rade "isto vino". Također, kaže, novi francuski barrique preparira vino, ali na taj način ponekad i "uništi" obilježja sorte koja bi trebala biti zaštitni znak nekoga podneblja, barem što se tiče turističke ponude.

Jakopović uz to napominje da suvremeno tržište pruža sve veći otpor visokim alkoholima kod crnih vina, a koja najvećim dijelom budu prodana upravo zahvaljujući turističkoj sezoni i potražnji koju ista generira.

Što se tiče cijene, sva vina Bura stoje između 17 i 25 eura, plus PDV. Skuplja su ona starijih godišta, što je razumljivo jer predstavljaju zlato skriveno u podrumu, koji je dvije trećine ukopan u zemlju, čime se osigurava da temperatura ni usred ljeta ne prelazi 15 stupnjeva Celizijusa.


Fotoprilog


Tagovi

Babić Vinova ioza Autohtona sorta Miljenko Bura


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]