Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Festival pušipela
  • 19.05.2023. 14:00
  • Međimurska, Štrigova

Nastao od autohtonog moslavca, pušipel je sorta koja ima golem gospodarski potencijal

Na Urbanovu se ove godine moglo kušati čak 130 različitih etiketa vina, a danas i sutra, 19. i 20. svibnja ne propustite Dane otvorenih vinskih podruma u Međimurju.

Foto: Marinko Petković
  • 1.343
  • 92
  • 0

Pod krilaticom "Razmišljaj vinski", predstavljeno je čak 130 različitih etiketa vina na ovogodišnjem Festivalu pušipela u Štrigovi, 22. Urbanovo, dok su na ocjenjivanje pristigle 23 rekordne sorte vina, od 58 vinara iz Hrvatske i Slovenije.

"Prvi put se naša autohtona sorta poznata pod različitim nazivima od moslavac, šipon u Sloveniji, odnosno furmint u Mađarskoj, a mosler u Austriji, kod nas spominje još 1882. godine u novinama, kad jedan svećenik prodaje vinograd, kojih danas u Međimurju ima blizu 800 ha", kazao je uvodno novi predsjednik Udruge Hortus Croatiae, Robert Horvat, na radionici Pušipela u vinskoj kući&vinski kamp Hažić kod Svetog Martina na Muri.

Sorta koja ima golem gospodarski potencijal

Prema njegovim riječima, udruga je kao prva u zemlji osnovana još 1992. godine, te je njezin prvi predsjednik bio Franjo Lovrec, čiji sin Krešimir, agronom po struci, danas vodi prvu ekološku vinariju u Međimurju. Naime, tamošnji vinari su samo lani pobrali na Decanteru 25 medalja, a ove godine će zbog većeg broja prijavljenih, objava o broju medalja biti poznata tek u lipnju, otkrio nam je Branimir Jakopić, čija je obitelj uspješno spojila vinarstvo i ugostiteljstvo u restoranu Terbotz, te njeguje prirodno 'vino predaka', što je rezultiralo prvom pobjedom na manifestaciji Vina od davnina u Zagrebu.

S druge strane, Horvat nam je otkrio da danas pušipel, ali i druga vina iz Međimurja, postižu bolju, do 30 posto, izvoznu cijenu u Njemačkoj, nego što je to slučaj na domaćem tržištu, posebno onome turističkom, na Jadranu. Osim toga, bilo je i velikih planova s izvozom na tržište Kine, što je uključivalo i kupnju vinarije Kutjevo, što se nije osvarilo, otkriva Horvat, koji ima i vino nazvano PK32, što znači broj klonova pušipela, dok su zajedničku etiketu međimurski vinari s pojedinačnim logom vinarija imali još 2007. godine.

Pušipel ima i svoj festival 

O mnogim lijepim 'licima' pušipela, ali i rajnskog rizlinga, sauvignona, traminca mirisavog, te pušipela izborne berbe bobica, govorio je sommelier Tomo Jakopović, ali i nazočne vinarke i vinari: Tatjana Hažić, Tea Dvanajščak Vuković, Filip Jakopić, Petar Kocijan i drugi.

Jakopović je kazao da je pušipel nastao od autohtonog moslavca, velika sorta koja ima golem gospodarski potencijal, koji je uspješno potvrđen i u nizu vinskih zemalja, najviše u Mađarskoj. Dodao je da pušipel može dati širok spektar vina od pjenušaca, odležanih vina, maceriranih do visoko predikatnih, koji je već niz godina potvrđen i brojnim nagradama na svjetskim vinskim smotrama.

Vina koja nemaju problema

Kako se čulo, pušipeli, bili oni svježi ili odležani, nikada ne daju banalno vino koje onda nema prepoznatljivu aromu, okus i tijelo. Važna je i njegova nadogradnja, kao što je prepoznatljiva čaša i boca pušipela, koju su htjele mlade snage koje su polako preuzele obiteljske vinarije te napravile iskorak, bilo u kvaliteti, ali i u promociji vina. Idejni tvorac pušipel boce je Ivan Goričanec, koji je lani predstavio i prve novine posvećene u cijelosti pušipelu, a ove godine je osmislio i vodio vinski kviz u vinariji Lovrec. Inače, posebnu bocu mogu koristiti samo članovi udruge, a vino, prije punjenja, mora proći i interno kušanje, kao i dobiti minimalno 75 bodova na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo.

Predsjednica ocjenjivačke komisije na Urbanovu Ivana Alpeza ističe da iz godine u godinu, unatoč klimatskim nedaćama, koje ih nisu zaobišle ni ove godine, vinari prijavljuju na ocjenjivanje sve bolja vina. Ona je istaknula nagradu koja nosi ime legendarnog vinskog neimara Franje Lebara za najbolji sauvignon, koju je ove godine dobila vinarija Cmrečnjak, koja je prva u Međimurju, 2018. godine, donijela Decanterovo zlato. Prilika za upoznavanje s međimurskim vinima slijedi na skorim Danima otvorenih podruma, koji se održavaju od 19. do 25. svibnja, dok se na Urbanovu predstavilo njih 20-ak.

Sauvignon, ali i rajnski rizling iz Međimurja

Horvat je ponosan i na projekt Mlado Međimurje, koji je okupio deset vinarija, a kojim se na tržište već u studenom plasiraju mladi chardonnay, sivi pinot i silvanac. Dodatno, udruga aktivno radi i na promociji sauvignona koji upravo u ovoj regiji daje najbolje rezultate u Hrvatskoj, ističe Jakopović.

Naime, kako je pojasnio, ima puno pokušaja uzgoja savignona kod nas jer ga ima skoro svaki drugi vinar, a izdvajaju se dva prepoznatljiva stila te dominira intenzivan miris vina u čaši. No, zahtjevan je za uzgoj jer s hlapljivim kiselinama, posebno kod izborne berbe bobica, mogu brzo nastati problemi.

Tatjana Hažić otkriva da je traminac mirisavi, nakon sauvignona, njihovo najprodavanije vino. Kod vina s ostatkom šećera, okus je najvažniji, te on iznosi 25 grama neprovrelog šećera, što je po legislativi poluslatko vino. Kocijan se pak uzda u odležavanje vina, jer sad na red za punjenje dolaze vina iz 2020. godine, koja ostaju osam mjeseci u boci, koja ima tradicionalni duguljasti oblik za sortu koja je po kvaliteti vina vodeća. To je, kaže, velika prednost ove poznate vinske sorte, koja dolazi iz Njemačke, a daje i odlične rezultate "Među dvemi vodami", kako se Međumurje uspješno prezentira na turističkoj karti.

Predsjednik Udruge Hortus Croatiae, Robert Horvat

Povoljan geografski položaj odlično se manifestira na Mađerkinom brijegu, gdje je usred vinograda podignut znameniti vidikovac, od kuda se vide čak četiri zemlje, koje osim onih susjednih obuhvaćaju i Slovačku.

A kako smo rekli, 19. i 20. svibnja, očekuju vas otvoreni podrumi međimurskih vinara. 

Otvorili su ih Cmrečnjak, Dvanajščak – Kozol, Hažić, Horvat, Kerman, Kocijan, Kojter, Kossi, Kunčić, Medenjak, Munđarov breg, Novak, Podrum Štrigova, Preiner, Štampar, Vuković.


Fotoprilog


Tagovi

Festival pušipela Urbanovo Robert Horvat Tomo Jakopović Branimir jakopić Ivana Alpeza Mlado međimurje


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]