Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinova loza
  • 10.09.2019. 18:30

Osnovni principi đubrenja i kretanja hraniva u vinovoj lozi i zemljištu

Neka od hraniva ponašaju se antagonistički, što znači da prevelika količina jednog hraniva u tlu može blokirati usvajanje drugog. To je slučaj sa kalijem i magnezijem, odnosno sa kalcijem i željezom. Stoga, ispravno đubrenje baš i nije jednostavno.

Foto: Pixabay/manfredrichter
  • 973
  • 47
  • 0

Uzgoj vinove loze zahtijeva redovno đubrenje kojim vinovoj lozi nadoknađujemo hraniva iznešena ne samo prinosom, odnosno berbom grožđa već i svom biomasom koju smo tokom godine odbacili rezidbom u zrelo ili zeleno. Isto tako, moramo osigurati i zalihe svih onih hraniva koja nedostaju u tlu kako bi u narednoj godini osigurali lozi ispravnu ishranjenost vinograda.

Kako bi pravilno vršili đubrenje vinograda moramo znati kako ono zavisi od čitavog niza različitih faktora. Vinova loza za svoj pravilan rast i razvoj treba određene hranlive elemente, koje možemo najjednostavnije podijeliti na one koji su potrebni u nešto većim količinama (makroelementi), a to su azot (N), kalij (K), fosfor (P) magnezij (Mg), kalcij (Ca), sumpor (S) kao i ona koje treba unositi u vrlo malim količinama, (mikroelementi), a to su bor (B),željezo (Fe), mangan (Mn), zink (Zn), bakar (Cu), molibden (Mo) i kobalt (Co). Svaki od ovih elementa generalno je koristan, ali može biti i štetan ukoliko ga ima u prevelikoj količini. Stoga za svaku biljnu vrstu postoji neka optimalna doza.

Rod najčešće zavisi od onog elementa kog ima najmanje. Tako na primjer pojačano đubrenje azotnim ili kalijevim đubrivima ne može povećati prinos grožđa, ukoliko je on ograničen manjkom bora. Povećanje roda može pratiti povećanje đubrenja samo do određene količine, nakon toga prinos ostaje isti, a daljim povećanjem đubrenja mogu se javiti i neželjeni efekti pa količina i kvalitet grožđa opadaju.

Antagonističko ponašanje hraniva 

Neka zemljišta imaju jaku mogućnost vezivanja hranljivih elemenata, a neka vrlo slabu. Veća je u težim, glinovitim tlima. U teškim glinovitim tlima može doći do fiksacije nekih elemenata u lamelama sekundarnih minerala kaolinita, ilita, kao što su fosfor (P), kalij (K), magnezij (Mg). U tim zemljištima neophodno je dubokom obradom unijeti kisik, kako bi hranjivi elementi postali pristupačniji i omogućio se rast i razvoj najmlađeg korijenja koji vrši usvajanje hraniva.

Nasuprot teškim tlima, u laganim i peskovitim, hraniva se lakše ispiru. Od svih hranljivih elemenata najviše podložan ispiranju je bor (B). Slijedi ga azot (N) dok se fosfor (P) vrlo teško ispire i premješta u dublje slojeve tla, naročito u težim glinovitim zemljištima.

Primanje i postotak iskorištavanja hraniva u velikoj mjeri zavisi i od pH tla. Što je tlo kiselije, pH je niži, to je i postotak iskorištavanja hraniva iz đubriva manji.

Neki od elemenata ponašaju se antagonistički, što znači da prevelika količina jednoga u tlu, može blokirati usvajanje drugog hraniva. To je slučaj sa kalijem i magnezijem, odnosno sa kalcijem i željezom. Ponekad se jave problemi u antagonističkim odnosima kationa kalija i NH4+. Niska koncentracija kalija utiče na prekomjerno usvajanje azota. S druge strane, da bi se azot mogao uredno usvajati, u tlu treba biti određena količina sumpora. Smanjena količina raspoloživog azota, utiče na pojačano usvajanje fosfora. Očigledno je da ispravno đubrenje baš i nije jednostavno.

Tabela antagonističkih parova elemenata ishrane

Uzrok Posljedica
Premalo kalija Pojačano usvajanje azota
Previše kalija Umanjeno usvajanje magnezija
Premalo azota Pojačano usvajanje fosfora
Premalo sumpora Umanjeno usvajanje azota
Previše kalcija Umanjeno usvajanje željeza
Previše kalcija Umanjeno usvajanje fosfora
Previše mangana Umanjeno usvajanje Fe i Mg
Previše aluminija Umanjeno usvajanje fosfora

Kod nekih elemenata manjak se opaža na donjem lišću (N, K, Mg), kod nekih na gornjem lišću (Fe, Zn) dok se manjak bora (B) opaža i na starom i na mladom lišću, kao i na bobicama nakon cvjetanja vinove loze.

Svaki od navedenih hranjivih elementa drugačije se ponaša u vinovoj lozi (biljci generalno), a drugačije u zemljištu.

Kretanje hranjivih elemenata u lozi

Svaki od hranjivih elemenata mora doći od svog mjesta usvajanja, a to je korjenova dlačica na najmlađem dijelu korijena koji raste, tzv. zoni apsorpcije hraniva, do mjesta na kom se on ugrađuje u neki od biljnih dijelova. Sjemenku, stanice ploda, lista, mladog vrha. Neki od hranjivih elemenata brzo dolaze od korjena do mjesta potrošnje, a drugi vrlo sporo. Jedan od najbržih je azot (N), element koji ima najveći uticaj na rast. Stoga ga uvijek ima u mladom vrhu, gdje je potreban za rast. Po pokretljivosti slijede kalij (K), magnezij (Mg) fosfor (P) dok su neki mikroelementi kao na primjer željezo (Fe) vrlo slabo pokretni i u fazi naglog rasta mladica tokom mjeseca juna ne mogu pratiti kretanje azota (N). Generalno, simptomi manjka pojedinog elementa zavise od njegove brzine premještanja od korjena prema mladom vrhu koji raste. Ukoliko se pojavi manjak azota (N) ili magnezija (Mg) u tlu ili njegova blokada primanja, mladi vrh uzima ga iz starog lišća pa će se simptomi nedostatka pojavljivati na starom lišću.

Ukoliko dođe do manjka željeza (Fe), koje je slabo pokretno, znak je da ono ne može pratiti azot u naglom rastu pa se manjak odražava u hlorozi mladih vrhova. Izuzetak od ovog pravila je bor (B) čiji se simptomi mogu nalaziti ravnomjerno i na starom i na mladom lišću, kao i na bobicama loze. Vrijeme đubrenja za svaki element moramo znati uskladiti sa potrebama loze u određenoj fenofazi razvoja, sa tipom zemljišta na kom se nalazi vinograd. Azot (N) potreban je od samog početka vegetacije za pravilan rast i razvoj ukupne zelene mase sve do početka zrenja i pojave šarka. Fosfor je potreban ravnomjerno tokom čitavog perioda vegetacije. Kalij (K) je potreban takođe ravnomjerno tokom čitavog perioda vegetacije, dok je najveća potreba za ovim elementom u fazi početka zrenja grožđa. Najveća potreba za magnezijem počinje u fazi početka zrenja grožđa. Bor se vrlo lako ispire pa se đubrenje sa njim mora provoditi početkom vegetacije ili ga dodavati folijarno kada je hladno vrijeme, desetak dana pred cvjetanje.

Kretanje hranjivih elemenata u zemljištu

Svaki od hraniva drugačije se kreće kroz razne tipove tla. Neki se lako ispiru kao bor ( B) i azot (N) i padavine ih brzo isperu u dublje slojeve. Drugi su slabo ispirljivi i posebno se u teškim tlima vrlo slabo kreću od površine zemljišta prema dubini. Jačina i brzina ispiranja hranjivih elemenata zavisi prvenstveno od tipa tla. Bor je najviše podložan ispiranju padavina i ukoliko se vinograd nalazi na pjeskovitom tlu ili na tlu sa niskim pH (3,8 -5,0) sve su češći simptomi manjka ovog mikroelementa. Kod planiranja đubrenja, posebno na lakom pjeskovitom zemljištu moramo razmišljati i o količini padavina koje su pale u toku protekle vegetacije. Nakon kišne godine potrebno je nešto jače nadoknaditi azot, bor, magnezij. Po pravilu, vinograd na laganim pjeskovitijim tlima moramo prihranjivati češće sa manjim količinama đubriva vodeći računa da ona budu dostupna upravo u fazi kada su lozi najpotrebnija, a ne da nam se do te faze ispere padavinama ili snijegom polovina potrebnog hraniva.

Prihrana vinove loze u periodu vegetacije

Što je u zemljištu više glinovitih čestica ili još bolje humusa, to je veća sposobnost tla da veže hranljive elemente i sprečava njihovo ispiranje. S druge strane opet nije dobro da je tlo previše glinovito, pošto se u takvom zemljištu neki od hranljivih elemenata mogu prejako vezati i postati nepristupačni korjenu loze kao hranivo. Primjer je fosfor (P) u teškim tlima sa niskim pH vrijednostima (pH 4,0-5,5). U teškim zemljištima, nepovoljni sekundarni minerali (kaoliniti, iliti) mogu se fiksirati i postati teško dostupni, takođe i kalij (K) i magnezij (Mg). Dodavanjem kalcija (vapno) i unosom kisika obradom takvih zemljišta, pospješujemo pristupačnost vezanih hraniva.

Humus, organska supstanca u tlu, može dobro vezati hranjiva na svoj adsorpcijski kompleks, ali ih isto tako i lagano otpuštati pa je zato vrlo poželjno unositi u zemljište organsku materiju (stajsko đubrivo i sl.). Očigledno je da je humus poželjan u oba slučaja. U laganom, pjeskovitom tlu da zadrži hraniva od ispiranja i u teškom glinovitom zemljištu da bi se vezana hranjiva lakše vraćala u zemljišni rastvor i postala pristupačna.

Vrijeme dodavanja mineralnih đubriva u odnosu na aktivnost korjena

Korjen većine drvenastih biljaka prestaje da bude aktivan kada temperatura zemljišta oko njega padne ispod 8°C. Tada više ne može da usvaja hraniva sve dok se u proljeće temperatura tla ponovno ne podigne iznad 8°C. Stoga je svako prekasno ili prerano dodavanje hraniva nepotrebno pošto umjesto usvajanja istih, imamo ispiranje i gubitak kišom i snijegom u dublje slojeve zemljišta.

Pristupačnost hraniva dosta zavisi i od pH zemljišta (kiselost tla)

Reakcija tla, kiselo tlo ili bazično koje se izražava i mjeri sa indeksom pH tla, vrlo je važna za sve poljoprivredne usjeve. Za vinovu lozu optimalna pH tla je između 6,0 - 7,0 u kom ona može pravilno usvajati najveći broj hranljivih makro i mikroelemenata i ostvariti najbolji kvalitet i količinu roda. Loš pH tla najviše djeluje na ispravno usvajanje mikroelemenata. Svako đubrenje mineralnim đubrivima, kao i duža intenzivna proizvodnja sa iznošenjem bazičnih kationa hraniva iz tla, (Ca, K, Mg) postepeno vodi zakiseljavanju zemljišta. U kiselim tlima javlja se višak lako pokretnih aluminijumovih kationa (Al), željeza (Fe) i mangana (Mn) koji takođe imaju jak antagonizam prema usvajanju mikroelemenata iz tla.

Zato je važno pratiti pH tla i povremeno reagovati dodavanjem Ca (kalcifikat, vapno). Vapno se dodaje mjesec dana prije ili poslije dodavanja đubriva (organskog ili mineralnog). Posebno fosfornih đubriva. Nikako se ne smiju dodavati zajedno.

Autor: Adrian Horvat, diplomirani agronom, Ministarstvo poljoprivrede


Povezana biljna vrsta

Vinske sorte vinove loze

Vinske sorte vinove loze

Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]

Tagovi

Vinova loza Vinograd Đubrenje Hranjivi elementi Makroelementi Mikroelementi

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]