Ozren Kraljić: Zanima me isključivo zdrava priča o vinogradu

Bliži se jedna od najbitnijih radnji vinogradarske sezone, berba. No za ubiranje plodova grožđa potrebne su određene pripreme, a prije njih zaštita i prihrana loze. Članovi obitelji Kraljić iz Rešetara, u svojim vinogradima, od početka ove vegetacijske godine preferiraju uzgoj sa što više mehaničkih radnji, a što manje kemijskih.   

"Kemijski ne tretiramo u vinogradu ovaj dio ispod trsova, nego se sve mehanički obrađuje. U ovom trenutku to smo otac i ja, četiri ruke, dva trimera. Na proljeće planiramo još uzeti stroj koji bi stavili na traktor, četke koje bi ujedno plijevile panj, ovdje niže do zemlje, ali ujedno i odstranjivali travu koja je višak ispod tog trsa“, prepričava Ozren.

Prema njegovim riječima to je puno zdraviji način zaštite i obrade, nego pomoću industrijskih sredstava.

"Možemo ili tako ili glifosat koji je stvarno jedan od najvećih otrova za zemlju. Nisam isključivo ekološki proizvođač, mi smo u konvencionalnoj zaštiti, ali volim što optimalnije dozirati upravo koliko biljka traži, a ne koliko mi smatramo da je potrebno da bi dobili više roda“, ističe Kraljić.

Tretiranje sa što manje bakra

Isto tako, koliko je to moguće, izbjegava zaštitu vinograda sredstvima na bazi bakra.

"U ekološkoj poljoprivredi, mislim da je dozvoljeno od kilograma do kilogram i pol bakra po hektaru. Neka istraživanja u Italiji su dokazala da su našli u vinogradima s ekološkim certifikatom čak i do šest kilograma bakra po toj jedinici površine. To je strašno teško. Ne mogu reći da su fungicidi manje otrovni, ali bakar u tim količinama je jednako otrovan kao bilo kakav laboratorijski pripravak koji se danas koristi za tretiranje vinograda. 

Nastojimo razmišljati, ako je to moguće, da bude što zdravije. Konkretno na ovom vinogradu posljednja zaštita je bila 15. srpnja, ovdje se berba ne planira prije 20. rujna. Ja imam malu djecu koja grožđe jedu direktno s loze, ne iz posude sa stola. Nastojimo i njima pokazati da taj grozd može sazoriti bez previše zaštite“, pojašnjava Ozren.

Kako bi se došlo do spomenute kvalitete, u vinogradu je potrebno konstantno praćenje zdravstvenog stanja.

"Upravo ovdje gdje rubni listovi, prema peteljci i plojki lista gube tamnu boju, to je nedostatak magnezija uslijed viška kalija. Ovaj teren na kojem stojimo je jako siromašan fosforom, a jako bogat kalijem. Kalij blokira elemente poput željeza i magnezija koji je nedostupan biljci.

Od prošle jeseni počeli koristiti gnojiva koja su preporučena u ekološkoj gnojidbi, peletirano konjsko i kravlje gnojivo s naglaskom na fosfor, koji je kroz njega odmah dostupan biljci za razliku od nekih mineralnih, koja su teže topiva“, ističe sugovornik.

Najbitniji su zdravi i kvalitetni proizvodi

Prva sorta koja će se brati u ovim vinogradima je sivi pinot. "On je ujedno naša perjanica u podrumu. Nakon toga ići će graševina, a nakon toga crna sorta cabernet sauvignon. Grožđe je na sivom pinotu već obojeno i omekanilo je. Sladori se kreću između 65 i 75 Oechslea. Mi ga planiramo brati kada bude između 85 i 93, zbog ostatka nakon fermentacije šećera u alkohol da to bude negdje između 11,5 i 12,5% alkohola tako da vina budu svježija, elegantnija i voćnija za konzumaciju naših kupaca“, naglašava.

Spomenuti način održavanja vinograda, kako kaže Ozren, nije samo dobar za postizanje kvalitete ili uroda grožđa.  

"Jako cijenim ono što je zdravo. Sa šest tretiranja uspio sam odraditi cijelu sezonu, dok neki rade 8, 12 i više. Isključiv sam u tome da mogu imati kvalitetan vinograd, a ujedno da ta kemijska supstanca u tom mom grožđu bude što manja. U dogledno vrijeme želja mi nije ići u ekološku proizvodnju, u smislu certificiranja vinograda. Mene papirnati dio ne zanima. Zanima me isključivo ona zdrava priča“, zaključuje. 

A zdrava priča u vinogradu, uz dobru tehniku i znanje, itekako se osjeti i u podrumu na finalnom proizvodu, a to je naravno vino.

Više o zdravom načinu obrade vinograda možete pogledati u videu: