Erdutska vinarija proizvodi 4 milijuna litara vina, a pola tih količina konzumiraju vinoljupci iz Europe. Razgovarali smo s Perom Grgićem na festivalu u Tuzli, članom uprave ove vinarije
Na festivalu vina u Tuzli sreli smo predstavika Erdutskih vinograda, Peru Grgića, člana uprave ove velike vinarije. Oni čine 10-ak % ukupne nacionalne proizvodnje vina, a njihovim nasadima u Erdutu kod Osijeka dominira Graševina. Obrađuju ukupno 513 hektara vinograda, a godišnje proizvedu oko 4 milijuna litara vina.
Veliki ste proizvođači i izvoznici vina. Kako ste se odlučili na izlaganje na VinoSalis 2018? Jeste li već prisutni na policama u BiH?
Erdutska vinarija trenutno nije prisutna u Bosni i Hercegovini, bolje rečeno, periodično smo prisutni. Bili jesmo, ali trenutno ne. Odazvali smo se na poziv prijatelja iz Tuzle, jer držimo da je ovo prirodno tržište za naša vina, kao i čitava bivša Jugoslavija. Zato smo tu. Naš motiv za dolazak ovdje je i taj, da nađemo tvrtku za uvoz i distribuciju naših vina na ovom tržištu. Da nađemo stabilnog partnera u BiH.
Organizatori festivala VinoSalis su upravo na to stavili naglasak, spajanje ugostitelja, hotelijera i vinara. Ovaj festival ima i elemente edukacije tržišta i razvoj kulture konzumacije vina. Koje Vaše proizvode, odnosno dio asortimana, vidite najprikladnijim za tržište BiH?
Ovdje prije svega vidimo priliku za naše prozvode srednje i niže cijenovne kategorije. Prije svega za retail, a potom i za ugostitelje iz razloga što se je riječ o tržištu nešto niže platežne moći. U prijevodu, pakiranja od 1L i 0,75L kvalitetnih vina. Moramo pohvaliti domaćine, jer su organizatori ovdje odradili odličan posao, na visokom nivou. Sve je školski napravljeno. Dakle sudionici su vinari i prateća oprema, super zamišljeno, a na koncu uvijek je odaziv publike taj koji zaokružuje napore organizatora.
U Hrvatskoj vinari govore kako imamo svojevrsnu inflaciju vinskih događaja. Da ih je previše. Kako to komentirate?
U Hrvatskoj je stvarno inflacija događanja. Mislim i s pravom. Dičimo se s suncem, morem, hranom pa i vinom, dodao bih. To nas vinare ne smeta. Dapače, drago nam je. Doduše, ponekad nije lako sve to popratiti i naravno da to povlači i određene troškove. Mi gledamo biti prisutni, a ima par događanja gdje se oduvijek pojavljujemo.
Kažete kako su Vaše izvozne amibicije najznačajnije u zemljama okruženja. U Srbiji imate uvoznika, a spominjali ste da nedavno na sajmu u Budvi pronašli uvoznika za tržite Crne Gore. Kakva je situacija na tržištu EU?
Da, u ovim zemljama (BiH, Srbija, Crna Gora) postoje prepreke vezane za uvozne kvote vina, ali se adaptiramo i tražimo načine. Ulazak u EU za Erdutsku vinariju je dobro došao. U vrijeme dominacije Agrokora (2013. do 2015.) na velikom dijelu tržišta nismo bili poželjni i teško smo nalazili put do polica Konzuma. Sada su ta vremena iza nas. Danas nas možete naći i tamo. I time smo još bolje pokrili domaće tržište.
Kada govorimo u Uniji moramo reći da smo unazad nekoliko godina i stil naših vina, prvenstveno graševine, prilagodili tim tržištima. Oni traže svježa vina, sa većim kiselinama za cijelu godinu. Najprisutniji smo u Austriji, Češkoj, Slovačkoj, a sporadično smo u zadnje vrijeme izvozili manje količine na Tajvan, HongKong i Njemačko tržište.
Mi smo velika vinarija, i danas na žalost dio naših vina ne možemo prodati u pakiranjima već ona kupca nalaze u rinfuzi na tržištu Europske unije.
Erdutski vinogradi smješteni su na blagim padinama Daljske planine uz rijeku Dunav, koji oplavljuje Erdut i čini ga poluotokom. Vinogradi se nalaze u idealnim uvjetima za uzgoj loze - na nadmorskoj visini između 130 i 190 metara, blago nagnuti prema jugu, na lesnim nanosima. Danas je to najveći plantažni vinograd u komadu u Hrvatskoj površine 490 hektara.
Cijelim vinogorjem, a tako i u Erdutskim vinogradima dominiraju bijele sorte koje se rasprostiru na 75% površine. Dominantna je graševina koja je zasađena na 280 hektara. Osim nje, tu su i chardonnay, pinot sivi, traminac i rajnski rizling. Od crnih sorti zastupljeni su cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, frankovka, pinot crni i zweigelt na cca. 25% površine.
Fotoprilog
Tagovi
Autor