Plavac mali i pošip koji gledaju na Pelješki most

Iznad gradilišta budućeg mosta koji će Pelješac povezati s Komarnom zadnjih godina niknulo je više od 100 hektara novih vinograda različitih vinarija te tako definiralo najmlađe vinogorje u nas. Na ovom specifičnom lokalitetu nedavno je otvorena i kušaonica vinarije Terra Madre, u vlasništvu 3 ortaka - vlasnika Poljoprometa - Stipe i Damira Dominikovića i Davora Martinovića. 

Ona je danas dom sjajnih karakternih vina nastalih iz grožđa 7.200 loznih cijepova okolnih vinograda - Plavca malog, Pošipa i Syraha koji s visoka gledaju na more.

Prvo je trebalo raskrčiti makiju i šumu

"Kada smo počinjali, na ovom je prostoru sve bila divljna - makija i šuma. S ravnanjem terena smo krenuli 2008. godine. Prvo smo buldožerom skidali makiju, a nakon toga ravnali teren. Velikim traktorom od 300 konja i frezom od 7 tona napravili smo dva prohoda kako bi dosegli dubinu od 60 centimetara te posadili lozu. Išli smo na malo grublju frakciju radi moguće erozije tla, što se pokazalo kao dobro", priča nam Stipe Dominiković dodavši kako je sve posađeno kvalitetno, na određenu dubinu. 

"Ovo je krševito i bezvodno područje i loza mora podnijeti sušu, a vidimo da su i ljeta sve ekstremnija. Prije par godina smo postavili i sustav navodnjavanja što se pokazalo kao vrlo dobar potez. Za sada lozi damo male količine vode da ju održimo u dobroj kondiciji, ali i da dobijemo top kvalitetu." 

Vinograd vinarije Terra Madre proteže se na 17 hektara vinogorja Komarna. Zemlja je pod koncesijom 50 godina, a sedam vlasnika vinograda čine Udruženje K7. "Pomažemo si tako što jedni od drugih pozajmljujemo priključke, tako da ne moramo sve kupiti", pojašnjava Dominiković. 

Vinogorje savršeno za ekološku proizvodnju vina

Treba napomenuti da u vinariji Terra Madre proizvode ekološko vino. "Razlog za ekološku proizvodnju je bilo zatečeno stanje 2009. godine. Na ovoj se površini nije odvijala nikakva obrada. Dovoljno udaljena od prometnica, a opet dovoljno blizu moru, vjetar koji neprestano puše, zbog blizine ušća Neretve u more, idealni su za uzgoj vinove loze na ekološki način. U obradi tla ne koristimo herbicide, velika većina poslova se odvija ručno ili uz pomoć mehanizacije prilagođene za tu namjenu. Tlo se tretira isključivo ekološkim certificiranim gnojivima, a sama loza se tretira isključivo bakrom i sumporom", objašnjava Dominiković dodavši da koriste samo autohtone kvasce koji su dovoljni s obzirom na ekološke uvjete obrade vinograda. 

"Od samih početaka naši vinogradi se nalaze pod testiranjima od nadležnih institucija kako bi se dobio ekološki znak. Napokon, berba 2013. nosi na sebi ekološki znak."

Ubrano grožđe odmah ide u preradu

Nagib terena njihovog vinograda prosječno je 30%, a negdje i do 45%, a nadmorska visina ide do 130 metara. Grije ga 2.600 sunčanih sati, tlo je vapnenačko, a godišnje padne 700 mm padalina. Vinova loza je sađena gustoćom od 7.200 cijepova po hektaru, a zastupljene sorte su 75% plavac mali, 10% pošip, isto toliko syrah dok je 5% ostalih sorti, chardonnay i cabernnet. 

"Vinarija je smještena u 1.200 kvadrata, 800 kvadrata je u zemlji, a 400 iznad zemlje gdje je smještena kušaonica vina. Opremljena je modernom opremom i čim uberemo grožđe, odmah ide na preradu, budući da je vinarija smještena u samom vinogradu", priča Davor Martinović otkrivši kako su ulaganja u vinariju bila velika, oko 2 milijuna eura s PDV-om, a vrijednost vinograda, prema gruboj računici je oko 4,5 milijuna eura. 

Za vina se zanimaju i Amerikanci 

"Poslije šest, sedam godina rada poslujemo pozitivno. Svake godine očekujemo sve više jer su strana tržišta prepoznala ovu destinaciju. Postoji interes iz Amerike, Njemačke i ostalih zemalja u kojima žele kupiti naša vina iz premium linije. Ne planiramo raditi vina ispod 7-8 eura", plan je kojeg nam otkriva Martinović

Vlasnici otkrivaju kako u vinariji imaju šest stalno zaposlenih, a u vrijeme sezone rezidbe, pljevidbe i berbe angažiraju sezonske radnike, uglavnom iz susjedne Bosne i Hercegovine.