Pokrenut projekt klonske selekcije Kujundžuše i Trnjaka, vrijednih autohtonih sorti

Udruga vinara i vinogradara Imotskog vinogorja "Cvit razgovora“ pokrenula je prošle godine projekt klonske selekcije Kujundžuše i Trnjaka, u suradnji s Agronomskim fakultetom sveučilišta u Zagrebu i uz potporu grada Imotskog i okolnih općina Imotske krajine.

Voditelj cijelog projekta doc.dr sc. Željko Andabaka iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo tvrdi kako Kujundžuša i Trnjak kao autohtone sorte imotskog podneblja zauzimaju važnu ulogu za vinogradarstvo tamošnjeg vinogorja, kao i cijele Dalmatinske Zagore. Kako se u trenutnoj populaciji ovih dviju sorti nalazi veliki broj klonova različitih svojstava, ukazala se potreba za evaluacijom kvalitativnih i kvantitativnih svojstava i odabira onih koji imaju najbolja svojstva kako bi se u budućnosti od tih istih mogao proizvoditi sadni materijal za nove vinograde.

Klonska selekcija je dugotrajan proces

Dakle, cilj ovog projekta, koji je među prvima obuhvatio nasade vinove loze poznatog imotskog vinogradara Ante Grabovca iz Prološca, je klonskom selekcijom doći do najkvalitetnijeg mogućeg sadnog materijala ovih sorti, kako bi se kvaliteta i kvantiteta vinogradarske proizvodnje podigla, a samim time i konkurentnost vinske proizvodnje od ove dvije imotske sorte. Sam projekt je strateški i dugoročan, pa se, po mišljenju Željka Andabaka, njegovi konkretni rezultati očekuju tek u budućnosti.

"Klonska selekcija je dugotrajan proces koji traje minimalno četiri godine, a ako znamo da za pravi vinograd treba pet godina da stasa i dođe na rod, onda je jasno da ćemo cilj ovog istraživanja postići tek u idućih šest, sedam godina", kazao nam je Andabaka.

I u vrijeme koronavirusa ovaj projekt se nastavlja. U rujnu prošle godine evaluirani su potencijalni kandidati za klonsku selekciju te se tom prilikom obišlo gotovo sve vinogradarske položaje u imotskoj okolici, a u veljači ove godine uzeti su genetski materijali klonskih kandidata. Posljednih nekoliko mjeseci analizirano je zdravstveno stanje klonova za koje se sada počinje pratiti evaluacija cvatnje i vegetativnog potencijala.

Iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo naglašavaju važnost nastavka procesa selekcije i pronalaženje dodatnih kandidata koji će se u proljeće iduće godine posaditi u matični nasad kako bi se odabrani našli na jednom mjestu.

Ovaj projekt je izvrstan primjer suradnje znanosti, lokalne samouprave i privatnog sektora kako bi se došlo do dugoročnih rezultata i ciljeva u svrhu veće konkurentnosti proizvodnje, ali i očuvanja različitosti i autohtonosti proizvodnje koja postaje sve važnija u vremenu u kojem živimo. U sklopu projekta dvoje imotskih studenata Marija Divić i Tomislav Jerković, već rade istraživanja za svoje diplomske radove kako bi dali svoj doprinos ovom procesu, ali i zbog želje ostanka i opstanka na tom vinogorskom podneblju.

U njihovoj autohtonosti vidimo budućnost našeg vinogradarstva i vinarstva

Neovisno o ovom projektu, izdanci Grabovačke obitelji ili bolje kazano Nikola Grabovac, mladi doktorant Agronomskog fakulteta u Zagrebu provodi samostalna istraživanja na sorti Kujundžuši kako bi istražio utjecaj određenih ampelotehničkih zahvata na kvalitetu proizvodnje grožđa.

Plan je na temelju rezultata istraživanja doći do optimalnog načina uzgoja Kujundžuše kako bi se odnos kvalitete i kvantitete uroda maksimizirao, što će u konačnici pridonijeti toliko potrebnoj konkurentnosti proizvodnje grožđa i vina te imati direktan utjecaj na gospodarstvo, odnosno povećenje prihoda od prodaje vina na području Dalmatinske Zagore.

"Znanost, a pogotovo ona poljoprivredna, mora biti u službi gospodarstva u cjelini i to je jedan od razloga zašto sam upisao ovaj studij. Ne zbog titule već zbog konkretnih rezultata istraživanja koji bi trebali pomoći i našoj obiteljskoj vinariji, ali i drugim vinarima koji se uzdaju u našu Kujundžušu.

Unatoč bolesti koja se širi svijetom, trenutno smo u fazi sadnje 15 ha novih vinograda gdje će većinu činiti naše sorte Kujundžuša i Trnjak jer upravo u njihovoj autohtonosti vidimo budućnost našeg vinogradarstva i vinarstva", optimističan je Nikola Grabovac.