Prepoznavanje bolesti vinove loze tijekom zime i rezidbe

To su najčešće crna pjegavost ili (fomopsis), esca ili apopleksija i eutipoza ili sušenje krakova vinove loze. Uočavanje simptoma bolesti važno je da bi se prilikom rezidbe poduzele neke preventivne mjere zaštite, a to je prije svega kompletno uklanjanje takvih zaraženih dijelova vinove loze iz vinograda, čime se smanjuje izvor zaraze i širenja bolesti, te spašava ostatak zdravog dijela trsa od daljnjeg propadanja.

Crna pjegavost

Pojava ove opasne bolesti može postati jedan od glavnih problema u uzgoju vinove loze, pogotovo kod osjetljivih kultivara (plavac mali, žilavka, kardinal, debit, škrlet, vranac, i dr.). Uzročnik bolesti je gljiva Phomopsis viticola. Bolest se nekada nazivala eskorioza, iako se pod tim nazivom podrazumijevaju i neke druge bolesti vinove loze. Fomopsis je kao bolest postao problem nakon smanjene upotrebe fungicida na bazi bakra, koji su se prije više koristili, a imali su fungicidno djelovanje i na ovu bolest.

Simptomi bolesti

Simptomi se tijekom vegetacije najbolje uočavaju na mladicama, i to na bazalnim internodijima (najčešće drugi i treći internodij), u obliku izduženih i ulegnutih tamnih lezija, koje zbog razvoja bolesti pucaju i poprimaju izgled rak ranica.
U zimsko vrijeme simptomi se na odrvenjenoj rozgvi očituju izbjeljivanjem vanjskog dijela ili kore rozgve, iako to ne mora uvijek biti slučaj kod zaražene rozgve, jer simptome izbjeljivanja rozgve mogu uzrokovati i druge fitopatogene gljive kao npr. Botrytis, Botryosphaeria i dr. Također se na rozgvi dobro uočavaju tamne lezije ili ranice koje su se javile još na mladicama tijekom vegetacije. Iz takve rozgve u rano proljeće izbijaju crna plodna tijela ili piknidi, u kojima nastaju piknospore, koje onda šire zarazu. Također pupovi na zaraženoj rozgvi zaostaju u razvoju i kasnije se otvaraju ili nikako ne polaze. Mladice koje izbiju iz takvih pupova često su zakržljale i zaostale u razvoju. Ako za rezidbu ostavimo zaraženu rozgvu, pupovi ili ne potjeraju ili potjerale mladice budu jako zakržljale, pa iduće godine ne mogu poslužiti za daljnu rezidbu. Bolest stoga iz godine u godinu iscrpljuje biljku, stalno smanjujući urod, a može doći i do sušenja zaraženog dijela čokota. Zaraza piknosporama događa se već rano u proljeće (tijekom travnja), na početku vegetacije, pa je to idealno vrijeme za zaštitu od ove bolesti, iako prvo tretiranje treba provesti još u razdoblju zimskog mirovanja i početkom vegetacije.

Suzbijanje

Od agrotehničkih preventivnih mjera suzbijanja najbitnije je pripaziti na rezidbu i kompletno iznošenje zaražene rozgve iz vinograda, kao i njeno spaljivanje, jer je takva rozgva stalni izvor zaraze. Pri rezidbi uvijek moramo ostavljati isključivo zdravu rozgvu. Druga mjera koju treba napraviti u razdoblju mirovanja prije kretanja vegetacije već je spomenuto prskanje fungicidima, i to u koncentracijama koje su do tri puta veće od onih u vegetaciji. To su uglavnom fungicidi na bazi bakra kao npr.: Nordox 75 WG, Nordox Super 75 WP, Kocide DF, Cuprublau Z WP, Bakreni Dithane WP i dr. Na početku vegetacije (počevši od faze 9-11 po BBCH skali) treba nastaviti s prskanjem, i to barem dva puta sljedećim fungicidima: Antracol WP 70, Chromoneb S-70, Dithane M-45, Mankozeb WP, Pinozeb M-45 WP, Star 80 WP, Delan 700 WDG, Polyram DF, Quadris KS, Shavit F WP, Dakonil 720 SC, Mikal Flash WG, Rival WP, Winner WP, Alonso WP i dr

Esca ili apopleksija

Posljednjih godina veliku pažnju vinogradara širom svijeta, pa i kod nas, zaokuplja pojava bolesti zvane eska ili apopleksija ili apoplektično venuće ili sušenje vinove loze, o kojoj se još ne zna dovoljno, pa se svake godine uvelike mijenjaju pogledi na ovu bolest i njezine uzročnike. Iako eska nije u biti nikakva nova ili nepoznata bolest vinove loze, ipak je ona danas još prilično nejasna, unatoč brojnim istraživanjima u svijetu i unatoč tome što je po simptomima poznata još iz drevnih antičkih vremena.

Simptomi eske

Tipični simptomi eske u vegetaciji javljaju se na lišću vinove loze u vidu nekroza ili paleži između lisnih žila, koje se ponekad mogu pojaviti iznenada u vrlo kratkom roku. U početku razvoja bolesti ovi se simptomi na lišću javljaju u vidu crvenkastožute boje, koja daljnjim razvojem bolesti prelazi u smeđu boju, zbog nekroze i sušenja zahvaćenih dijelova lista. Vrhovi mladica također venu, a može doći i do venuća i sušenja grozdova. Simptomi mogu zahvatiti cijeli trs (pogotovo u slučaju mlađih trsova, koji venu i mogu se vrlo brzo potpuno osušiti) ili samo dijela trsa (u slučaju starijih trsova).
Razvoj ovakvih simptoma ipak ne mora nužno dovesti do potpunog sušenja trsova vinove loze. Uzrok ovakvih simptoma na lišću i drugim organima vinove loze su patološke promjene u unutarnjem staničju loze, koje se na presjeku trsa zahvaćenog bolešću ogledaju u vidu razorenog staničja žuto-bijele boje, koje nastaje zbog djelovanja fitotoksina i enzima gljiva uzročnika. Ovakve promjene se upravo dobro uoče prilikom rezidbe. Kao uzročnici ove bolesti danas se, prema najnovijim saznanjima, uglavnom navode vrste gljiva iz roda Fomitiporia
(sinonim Phellinus,) i to vrste Fomitiporia mediterranea i Fomitiporia punctata. Često se uz ove vrste kao gljive uzročnici eske navode i gljive iz rodova Phaeoacremonium (P. aleophilum) i Phaeomoniella (P. chlamydospora), a, prema najnovijim podacima, vrste gljiva iz rodova Phaeoacremonium i Phaeomoniella više su karakteristične za jednu drugu bolest koja je
po simptomima jako sličnua eski, a zove se petrijeva bolest vinove loze.

Suzbijanje

Glavne mjere zaštite od ove bolesti su isključivo preventivne, kao što su: korištenje zdravog sadnog materijala, premazivanje rana od rezidbe zaštitnim voćarskim voskom kako bi se spriječio ulaz spora gljive u biljku, te u slučaju pojave bolesti uklanjanje zaraženih trsova iz vinograda. Da se bolest ne bi prenosila škarama za vrijeme rezidbe treba provoditi i dezinfekciju
škara. Od direktnih ili kemijskih mjera zaštite fungicidima za sada, na žalost, ne postoje fungicidni pripravci kojima bi se uspješno mogla spriječiti pojava ili širenje ove bolesti. Postoje podaci o različitoj osjetljivosti/otpornosti nekih kultivara vinove loze pa se tako kao izrazito osjetljivi kultivari navode Sauvignon, Cabernet Sauvignon i dr.

Eutipoza ili sušenje krakova vinove loze

Ova se bolest po simptomima često može zamijeniti s eskom, ali i s nekim simptomima crne pjegavosti ili tzv. fomopsisa. Tipični simptomi ove bolesti su skraćeni internodiji mladica i njihov kržljavi ili žbunast rast. Lišće je obično klorotično i žuto. Zbog takvih simptoma u rano proljeće može se zamijeniti s napadom grinja. Tijekom zime odnosno prilikom rezidbe na presjeku rogve ili dijelova trsa mogu se učiti nekroze ili promjene boje staničja, najčešće u vidu slova V, koje se šire od središnjeg dijela prama vanjskom. Bolest obično zahvaća jedan dio trsa, a vremenom
se širi na cijeli trs. Uzročnik je gljiva Eutypa lata. Suzbijanje bolesti je preventivno, i to odrstranjivajem zaraženih dijelova trsa prilikom rezidbe i njihovo spaljivanje te premazivanje
rana fungicidima na bazi benzimidazola.

Autor: Dr. sc. Tihomir Miličević