Prestavši raditi u Rudiju Čajevcu, Olga Delić nastavila porodični posao

U banjalučkom naselju Lauš, na samo desetak kilometara od centra grada, već godinama rađa vinova loza od čijeg grožđa se prave ekološka vina Šošnja.

Ovaj, jedan od rijetkih gradskih vinograda smješten je na imanju porodice Šošnja, i star je punih 70 godina.

Vinograd star sedam decenija

Prve čokote vinove loze zasadio je Petar Šošnja još davne 1949. godine, a tri godine kasnije od njegovog grožđa dobijene su i prve litre banjalučkog vina.

Kako je vrijeme odmicalo, vinograd je sve više rastao i napredovao, a posao je u međuvremenu preuzela Petrova kćerka Olga Delić, koja s ponosom kaže da im je vinogradarstvo i voćarstvo u krvi.

Olga, koja je po zanimanju inženjer, radni vijek je provela u nekadašnjem banjalučkom gigantu "Rudi Čajavec", a u svoje slobodno vrijeme je pomagala ocu na imanju. Nakon što je preduzeće "Rudi Čajavec" propalo, a Petar postao suviše star da radi u svom vinogradu, Olga je odlučila da posao preuzme na sebe.

Vinograd, koji je udaljen samo nekoliko kilometara od centra grada prostire se na pola hektara, a Olga nam priča da od grožđa proizvode tri vrste vina.

Naša sagovornica pojašnjava da uzgoj vinove loze i proizvodnju vina nije mijenjala, već je nastavila da radi na isti način kao što je to činio njen otac prije sedam decenija.

Tradicionalna proizvodnja vina

Način održavanja vinograda i pravljenja vina, kako kaže naša sagovornica, mogu u potpunosti da se nazovu ekološkim. Olga pojašnjava da u zaštiti od štetočina i bolesti, kao što su pepelnica i plamenjača vinove loze, koristi uglavnom sumpor.

Isto tako, kako ističe ona, postupak proizvodnje vina, od muljanja zrelih obranih grozdova, preko cijeđenja, taloženja, previranja, otakanja i, napokon, flaširanja, obavlja se tradicionalnim, domaćinskim sistemom, bez dodavanja hemijskih sredstava.

"Proizvodimo na prirodan, odnosno stari, tradicionalni način, bez teških mašina i aditiva. Naporno jeste, ali mi u svemu pomažu suprug i dvojica sinova", priča Olga, koja je inače glavni agronom u svom vinogradu.

Osim što sama orezuje lozu, Olga vodi računa i o njegovoj zaštiti, a glavni je majstor i kada je u pitanju proizvodnja vina. Ističe da godišnje ne proizvedu mnogo vina zbog čega se ona ne mogu naći u marketima, već isključivo na njihovom imanju.

"Imamo stalne mušterije koje znaju za naša vina i stalno nam se vraćaju. Sve što proizvedemo uspijemo da prodamo tako da nikada nismo imali potrebu da prodajemo vina negdje drugdje, mimo kućnog praga. Ponekad izađemo na sajmove čisto da ljudima pokažemo šta proizvodimo", objašnjava Olga.

Imanje porodice krasi i voćnjak

Ona napominje da, osim vinograda, na porodičnom imanju imaju i manji voćnjak u kojem uglavnom uzgajaju kruške i šljive.

Svježe voće u sezoni prodaju na tržnici, a od ostatka prave rakije od kojih je najpoznatija viljamovka i rakija od rogača. Olga ističe da je isto radio i njen otac, koji se čitav život bavio zemljoradnjom, te je ona samo nastavila porodičnu tradiciju.

Posla ima cijele godine, ali Olga ne žali jer kaže ne zna kako bi drugačije prekratila vrijeme.

"S jedne strane si vani na čistom vazduhu, krećeš se i uživaš, a s druge strane nešto i zaradiš. Nije to veliki novac, ali ovo i ne radim zbog njega. U svakom slučaju je bolje baviti se ovako pomalo proizvodnjom vina i rakija, nego raditi negdje za 500 KM mjesečno ili uopšte ne raditi ništa. Ne kažem da se od poljoprivrede možeš obogatiti, ali se može pristojno živjeti", poručuje Olga.