Tri su tipa radova koje bi tokom proljeća trebalo obaviti u vinogradu.
Postoje tri tipa radova koja se obavljaju tokom proljeća u vinogradu. To su odgrtanje vinograda, proljetna dublja obrada i plitka obrada zemljišta. Sanja Čokojević, dipl.ing. voćarstva i vinogradarstva, predstavlja svaki ponaosob.
Odgrtanje se obično obavlja u martu, kada je zemlja prosušena. Ne može se obaviti samo plugovima, pa je potrebno i ručno odgrtanje, zbog čega mnogi ovo izbjegavaju. Potrebno je voditi računa da se razgrće u vrijeme kada više ne postoji opasnost od poznih proljetnih mrazeva. Poslije razgrtanja se uklanjaju korijenčići iz plemke do ispod spojnog mjesta.
Drugi tip se obavlja nakon završene rezidbe, vezivanja lukova, iznošenja loze i popravka naslona. Zemljište se provjetrava, postaje rastresitije, a samim tim i sposobnije za nakupljanje vlage od proljetnih padavina. Na ovaj način se uništavaju korovi u zemljištu. Tamo gdje je manja količina padavina, ne treba prevrtati zemljišni sloj koji se obrađuje, kako se ne bi gubilo mnogo vlage. U takvim područjima je najbolje proljetnu obradu obaviti kultivatorima sa kopljastim motičicama na dubini od oko 15 cm.
Ova obrada se zove još i proljetno-ljetna ili prašenje vinograda, a obavljamo je u periodu vegetacije, od maja nadalje. Površinski sloj zemlje održava u rastresitom stanju i uništavaju se korovi. Pri ovoj obradi se obavlja i proljetna prihrana vinove loze dušikovim mineralnim đubrivima. Plitka obrada se češće obavlja na zemljištima koja su sklona stvaranju pokorice.
Krajevi skloni suši trebali bi češće obavljatii ovu mjeru, jer se tako čuva vlaga iz zemljišta. Ukoliko je jača suša i veća pojava korova, broj izvođenja je veći (do 10 puta), a najmanje tri puta:
"Prašenje u nekim fenofazama može biti štetno za lozu: kada se obavlja u vrijeme cvjetanja loze, ono doprinosi hlađenju zemljišta, čime se umanjuje funkcioniranje korijena, što može pogoršati uslove za oplodnju cvjetova, odnosno moguća je pojava u prohladnim godinama. Ukoliko se izvodi pri visokim dnevnim temperaturama, posebno ako se prašenje obavlja mehanizirano, veliki broj čestica suhe zemlje odlijeće i povređuje kutikulu na nježnim dijelovima stabla, lišća, a posebno bobica. Na ovako povrijeđenim mjestima dolazi do pojave ožegotina", objašnjava Čokojević.
Tagovi
Autorica
