Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prihrana vinove loze
  • 05.11.2019. 08:00

Savjeti za pravilno đubrenje vinograda

Folijarna analiza je brza metoda utvrđivanja potrebe za đubrenjem. Zasniva se na činjenici da je sadržaj hranjivih elemenata u listu odraz njihovog saržaja u zemljištu, kaže Suzana Jerkić, stručnjak za voćarstvo.

Foto: Gordana Nastić
  • 1.845
  • 28
  • 1

Đubrenje vinograda u plodonošenju izvodi se svake godine. Metode koje se koriste za utvrđivanje potreba za đubrenjem vinove loze mogu se svrstati u dvije grupe: biološke metode i analiza zemljišta.

Biološke metode utvrđivanja potrebe za đubrenjem temelje se na vizuelnoj ocjeni nedostataka hranjivih elemenata, hemijskoj analizi biljnog materijala u periodu vegetacije vinove loze, rezultatima ogleda sa uzgojem vinove loze u vegetacionim sudovima ili vinogradu. U vinogradastvu se danas koriste dvije metode za određivanje potreba za đubrenjem: analiza listova, odnosno folijarna analiza i analiza sadržaja hranjivih elemenata u zemljištu.

Uzorci lišća suše se na vazduhu

Suzana Jerkić, stručnjak za voćarstvo u vranjskoj Poljoprivredno savjetodavnoj i stručnoj službi, ističe da je folijarna analiza brza metoda utvrđivanja potrebe za đubrenjem. Zasniva se na činjenici da je sadržaj hranjivih elemenata u listu odraz njihovog sadržaja u zemljištu.

Uzorci listova za analizu uzimani su ranije više puta tokom vegetacije. U posljednje vrijeme to se preporučuje i praktikuje samo dva puta u početku cvjetanja i u fazi zrenja grožđa. Za jednu sortu sa jedne parcele (od npr. 4 - 5ha, izuzetno sa 10h) u istim uslovima gajenja uzima se jedan uzorak od 100 listova sa više prosječnih čokota po slučajnom izboru.

Uzeti uzorci lišća suše se na vazduhu, a zatim u sušnici na 60 Celzijusovih stepeni. Osušeno lišće samelje se i onda se analizira sadržaj hranjiivih elemenata. Lišće se analizira svake godine.

"Analiza zemljišta se razlikuje od folijarne analize jer se obavlja svake treće ili četvrte godine. Zemlja za analizu uzima se na dvije dubine 0 - 30 cm i 30 - 60 cm, zajedno se za učvršćivanje mineralnog azota uzorci zemlje uzimaju do dubine od 100 cm, a na zemljištima sa plitkim nivoom podzemne vode, ako do nje dopre korijen i do podzemne vode. Ovom analizom utvrđuje se pH vrijednost, zemljišta humus, azot, fosfor, kalijum i kalcijum. Na osnovu dobijenih rezultata stručno lice daje preporuku za đubrenje vinograda," kaže Jerkićeva.

Đubrenje vinograda u plodonošenju izvodi se svake godine

Ona dodaje da kada je riječ o određivanju okvirnih potrebnih količina đubriva tu može da posluži prosječno iznošenje hranjivih materija grožđem i vegetativnim dijelovima loze, stepen iskorištavanja hranjivih elemenata iz unetog đubriva, gubici hranjivih materija, biološko svojstvo sorte i lozne podloge, pedološke osobine, klimatski uslovi, agrotehničke mjere.

Po njenim riječima iznošenje hranjivih materija iz zemljišta prinosima grožđa i vegetativnim dijelovima loze u praksi se procjenjuje na osnovu ostvarenog prinosa grožđa. Računa se da se za tonu grožđa iznese 6,5kg aktivne materije N,3kg P2 O5 i 7,5cm K20. Navedeni podaci se ne bi mogli poistovjetiti sa potrebnim količinama đubriva, naročito zbog toga što vinova loza ne iskorištava potpuno hranjive materije iz unijetih đubriva i što se gube izvjesne količine hranjivih materija, posebno isparenjem. Prema stepenu kojim vinova loza iskorištava hranjive materije obično se računa da je đubrenjem potrebno u zemljište unijeti 125% biološki iznjete količine azota 200% P2O5, 150% K2O. Kada se ima u vidu biološko iznošenje od 6,5 kg aktivne materije azota 3 kg P2O5 i 7,5 kg K2O, onda bi zemljištu za 10 t planiranog prinosa grožđa trebalo dodati 1060 kg mineralnih đubriva. Pri redovnom đubrenju vinograda u plodonošenju primjenjuje se i određeni raspored unošenja đubriva. Na primjer organska đubriva, stajnjak se unosi svake četvrte godine u količini od 40 - 60 tona/ha.

Vrijeme unošenja đubriva za redovno đubrenje vinograda u plodonošenju zavisi od brojnih činilaca i uslova - vrste đubriva i oblika u kojem se hranjivi elementi nalaze u đubrivu, tipa zemljišta, klimatskih uslova, organizaciono - tehničkih uslova.

"Organska đubriva i mineralna kalijumova i fosforna đubriva mogu se unijeti u zemljište tokom cijelog perioda mirovanja loze od jeseni do proljeća. Cjelokupna potrebna godišnja količina fosfornih i kalijumovih đubriva unosi se jednom u periodu mirovanja loze. Izuzetak nekad mogu biti kalijumova mineralna đubriva na vrlo lakim i naročito ekstremno propusnim zemljištima, gdje je bolje unjeti 2/3 godišnje doze kalijumovih đubriva u period mirovanja loze, a 1/3 posle precvetavanja," podvlači Jerkićeva.

Đubrenje vinove loze u jesen

Stajnjak se unosi specijalnim rasturačima

Ona poručuje vinogradarima da se azotno mineralno đubrivo unosi u zemljište u jesen i u toku zime zbog lakog gubitka naročito isparenjem. Potrebna godišnja količina azotnih mineralnih đubriva uvijek se dijeli tako što se 1/2 unosi u proleće neposredno prije kretanja loze, a druga polovina poslije precvjetavanja ili nakon precvjetavanja 1/4, a 1/4 u julu.

U savremenim zasadima vinove loze širokog međurednog rastojanja organsko đubrivo - stajnjak se unosi specijalnim rasturačima za stajnjak, a zatim se zaorava jesenjom i jesenje - zimskom dubokom brazdom zemljišta. Pošto su azotna mineralna đubriva lako pokretljiva i rastvorljiva razbijaju se po površinama zemljišta, a zatim se prilikom proljetne obrade ili ljetnom kultivizacijom zaoravaju.

"Od posebnog je značaja, unošenje fosfornih i kalijumovih đubriva Zbog veoma slabe pokretljivosti fosfora i kalijuma i hemijske inaktivacije fosfora mineralnih đubriva tih hranjivih elemenata moraju se unjeti u zemljište bar do 30 cm dubine. Preciznije bi bilo reći da kalijumova i fosforna đubriva treba unjeti tamo gdje je bar dio korjenovog sistema ili još bolje veći dio korjenovog sistema vinove loze. Za dubinsko unošenje fosfornih i kalijumovih đubriva danas služe depozitori ugrađeni na podrivačima, kojima se istovremeno rastresa zemlja u periodu mirovanja loze," ističe Jerkićeva.

 Vinova loza može dio hranjivih materija uzimati i preko lista

Tečna folijarna đubriva

Stručnjaci vranjske Poljoprivredno savjetodavne i stručne službe podsjećaju proizvođače grožđa da se u vinogradarstvu koriste i tečna folijarna đubriva. Pokazalo se da vinova loza može dio hranjivih materija uzimati i preko lista kada se nanose u obliku rastvora, taj način prihranjivanja efikasan je i kada treba veoma brzo nadoknaditi neki hranjivi element. Preko lista se mogu dodati svi hranjivi elementi koje vinova loza uzima i putem korjena, ili se takav način najčešće primjenjuje za unošenje mikroelemenata. Danas postoje fabrički preparati specijalnih đubriva sa makroelementima i mikroelementima, neki sadrže i stimulativne materije. Ovi preparati koriste se u koncentraciji od 0,2 do 0,4%. Rastvor za folijarno prihranjivnje mora biti neutralne reakcije, da bi se izbjegle ožegotine na listu.

Bitno je da ne bi trebalo prskati u podne u vrijeme visokih temperatura i kada je vjetrovito. Najbolje je prskanje obaviti u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim časovima. U toku vegetacije prska se prema potrebi od 2 do 4 puta, prvi put sa kretanjem vegetacije odnosno kada list dostiže 2/3 svoje veličine, a zatim u intervalu od 10 do 15 dana samostalno ili u kombinaciji sa sredstvima za zaštitu bilja.


Tagovi

Đubrenje vinograda Prihrana vinove loze Folijarna analiza Azotno-mineralno đubrivo Tečna folijarna đubriva Vinograd Suzana Jerkić


Autorica

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.