Stižu vinski nadzornici - utvrdit će gdje smo točno s ovom proizvodnjom?

Tridesetak vinara okupljenih u udruženju Graševina Croatica, premijerno su u Zagrebu predstavila vina berbe 2022. godine (En Primeur 2023.), koja je bila dosta dobra unatoč klimatskim nedaćama, kao što je suša, nedostatku radne snage i drastičnom poskupljenju repromaterijala. 

"Obično je mladih vina u kategoriji onih vrhunskih dva do tri posto, a ove godine je to preko 10 posto, što ukazuje da će to biti odlična vina sorte graševine", kazao je uvodno zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH-a) prof.dr.sc. Krunoslav Karalić na otvorenju tradicionalne smotre. 

Nužna što točnija evidencija proizvodnje 

Prema njegovim riječima, za pomak u trženju vina u Hrvatskoj, nužna je njegova što točnija evidencija proizvodnje, što će ubuduće biti posao vinskih nadzornika u vinskim regijama. Dodao je da će njihova sjedište biti u Buzinu, u Istri, Trilju u Dalmaciji, a za Slavoniju u Kutjevu i Iloku.

Krunoslav Dugalić: Nadzornici će kontrolirati sljedivost od vinograda do prometa vina

Kako se čulo, do traženih podataka o urodu može se doći na dva načina. Prvi je što se tiče procjene prinosa po vinogradima, a drugi je na osnovi izjave samih vinara. No, ukoliko neće biti vina na odležavanju u vinskom podrumu, a posebno se to odnosi na crna, to će se smatrati kršenjem propisa. Osim toga, tržište će se dodatno urediti putem proizvodne specifikacije za površine koje imaju zaštićene oznake izvornosti, čiji se urod procjenjuje na 12 do 13 t po ha, što je danas blizu 7.000 biljaka po ha te je rodnost veća.

Najavio je i stručnu pomoć Centra za vinarstvo i vinogradarstvo HAPIH-a iz Osijeka, gdje će se sredinom lipnja, u svim slavonskim županijama, odnosno u Kutjevu, Iloku, Orhovici i  Osijeku, održati premijerno međunarodna manifestacija GROW s ciljem promocije graševine.

Predsjednik udruge Graševina Croatica mr.sc. Josip Pavić kazao je kako su po proizvodnji najveća regija u Hrvatskoj. Naime, vinogradi njihovih članova prostiru se od Zagreba, preko Kutjeva, Orahovice i Feričanaca do Iloka i Baranje. Proizvode, napominje, između 87-95 posto kvalitetnih i vrhunskih vina.

"Sada je pred nama velik zadatak promocije te kvalitete na našem hrvatskom tržištu i u inozemstvu", istaknuo je dodajući da je graševina gospodarski najznačajnija sorta koju uzgajamo na 25 posto ukupnih površina, a pokriva čak 40 posto domaćeg tržišta. Od berbe 2022. na tržište je stavljeno oko 66 tisuća hL mladih vina, a pola od toga čine mlada vina graševine.

U Slavoniji i hrvatskom Podunavlju razviti vinske destinacije po uzoru na mađarski Villany

"Zamislili smo da se naša vinarska regija vrati na svoje početke, da to bude regija plemenitaških, povijesnih vinarija", istaknuo je Pavić.

Govoreći o trendovima na domaćem tržištu vina, prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, kazao je da se blago smanjuje uvoz, koji na godišnjoj razini iznosi zadnjih desetak godina više od 20 milijuna litara, a povećava njegov izvoz, koji je za prvih deset mjeseci prošle godine rastao po stopi od 8 posto. Naime, domaća potrošnja vina, uključujući i onu turističku iznosi 100 milijuna litara vina godišnje, dok domaća proizvodnja iznosi 75 milijuna litara.

Dodao je da prosječna cijena po litri domaćeg vina u izvozu iznosi 4,2 eura, što je dva i pol puta više od uvoznih. On je najavio i strukturne promjene, kao što je osnivanje krovne marketinške organizacije na razini države, po uzoru na Austriju i Mađarsku, koja će snažnije stati iza promocije hrvatskih vinara, bilo da se radi o izvozu ili brendiranju ukupne enogastro destinacije.  

Izvještaj Graševine Croatice o prošloj berbi, predstavio je dr. sc. Josip Mesić, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Požegi, koji je kazao da konkretni podaci potvrđuju uspješnu, ali izazovnu berbu zbog brojnih čimbenika među kojima je i temperatura tijekom godine koja je bila viša u odnosu na prošlogodišnje prosjeke.

Vinari na inflatornom udaru

Nakon predstavljenog izvještaja, održani su paneli na temu Tržište vina u Hrvatskoj u 2023. godini, na kojem je Žaklina Jurišić iz HGK kazala da iz Kosova i Sjeverne Makedonije stižu najjeftinija vina u Hrvatsku, ali da je došlo i do promjene  u strukturi uvoza, jer se smanjuje onaj u rinfuzi, a povećava uvoz mirnih vina u boci, koji sada čine 51 posto ukupnog uvoza. Direktor proizvođačke organizacije Vina Kvarnera Žarko Stilin, drži da svi trebaju stati iza Akcijskog plana hrvatskih vina te drži nužnim povećati edukaciju, kako konobara u ugostiteljstvu tako i među distributerima vina, koji se sve više oslanjaju na uvoznu radnu snagu iz Indije i Bangladeša.

Član Uprave vinarije Kutjevo Dino Galić drži da će se vinari, koji su prošle godine bili suočeni s drastičnim povećanjem cijene gnojidbe vinograda, bila ona konvencionalna ili ekološka, jer su njezini troškovi bili povećani 200 do 300 posto, kao i s većom cijenom repromaterijala, kao što su boce i čepovi, koji je rastao do 50 posto, a zaštitna sredstva od 50 do 100 posto - ove godine naći na inflatornom udaru. Pored toga drži da je nužno veće ulaganje u prodajne kanale, odnosno marketing, što je sada na razini pet posto i nije dovoljno za samostalni izlazak vinarija na zahtjevnija zapadna tržišta.

En Primeur 2023. otvorila je prof. Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište u Ministarstvu poljoprivrede.