Titulu je lakše osvojiti nego obraniti? Tomislav Glavić i Vinarija Kopjar opovrgli izreku

Titulu je lakše osvojiti nego je obraniti, poznata je izreka. Zato uspjeh vinara Tomislava Glavića iz Nadina i Vinarije Kopjar iz Peca ima dodatnu težinu. Lani su osvojili titule Šampiona, a isto im je uspjelo i ove godine na upravo završenoj 28. Međunarodnoj izložbi mladih vina “Vincekovo 2020” u Ludbregu.

Ponosni prvaci u “centru svijeta”

Ipak, nije sve isto kao lani. “Točno, lani sam pobijedio a Merlotom, a ove godine sa Syrahom”, kaže Glavić, čije mlado vino je ocijenjeno sa 87 bodova, najviše od svih u kategoriji crnih vina. Bod više, ali u kategoriji bijelih vina, znači 88 bodov,a osvojio je Sauvignon sve uspješnije vinarije Kopjar iz Peca.

“Mogu biti ponosni. Tko zna hoće li više ikome uspjeti da dvaput za redom postane prvak centra svijeta” , duhovito je prokomentirao Mladen Matijašec, tajnik Udruge Trsek koja je i glavni organizator ove sve prestižnije i daleko najmasovnije smotre mladih vina u Hrvatskoj. Matijašec nije tek tako nagalasio ono šampioni “centra svijeta” jer Ludbreg stvarno smatraju centrom svijeta i to odavna. Još su Rimljani na mjestu današnjeg Ludbrega, uočivši dobar geografski položaj mjesta, izgradili Castrum Ioviu, grad s cjelokupnom infrastrukturom, kanalizacijom, forumom, termama, koji je postao trgovačko i prometno središte i na čijim je temeljima izgrađen i današnji grad.

Krugovi na Trgu Svetog Trojstva

Tu je legendu, podsjetimo,  potvrdio i dr. Erasmus Weddigen, Švicarac zaljubljen u taj grad. Igrajući se sa šestarom, on je dokazao da se mnogi svjetski gradovi nalaze na koncentričnim krugovima čije središte je upravo u Ludbregu. Najbliži dokaz su Varaždin, Koprivnica, Čakovec i Varaždinske Toplice, koji su udaljeni oko 20 km. Drugi krug Zagreb-Maribor-Kaposvar, treći Beč-Budimpešta-Trst. Na istoj udaljenosti od Ludbrega su i Pariz, Atena i drugi veći gradovi.

Uz to, nastavlja Matijašeć, on je 500 godina staro svetište, utemeljeno u čast Predragocjene Krvi Kristove, koja se čudom pojavila u kapelici Sv. Križa dvorca Batthyany. Prema kazivanju kršćanstva, sva mjesta na svijetu vezana uz Isusa Krista nazivaju se Centrom svijeta, a budući da u Ludbregu i danas postoji ampulica s krvlju Isusa Krista, to je i najčvršći dokaz cijele teorije centra svijeta.

Tomislav Glavić i Vinarija Kopjar "šampioni centra svijeta i okolice"

I napokon, u centru svijeta se združuju sva četiri elementa postojanja: vatra, voda, zemlja i zrak. Ludbrežani im kao vrsni vinogradari i potomci Ludberge, pridružuju peti element – iskričavo ludbreško vino, koje se samo u centru svijeta, svakog prvog travnja toči iz gradske fontane, pojasnio je tajnik Matijašec, a kao potvrda njegovih riječi uz cintor crkve Presvetog Trojstva sa sjeverne strane nalazi se mozaik "Centar svijeta“. Otkriven je 1996. godine kada se počeo slaviti Dan centra svijeta.

Na Trgu Svetog Trojstva u Ludbregu nalaze se i koncentrični krugovi Centra svijeta. Svake godine za vrijeme proslave na krugove se postavljaju pločice gradova prijatelja s njihovim imenima te se podižu zastave u pozadini fontane.

Ocijenjena 543 uzorka vina

Kad je podsjetio na sve ove zanimljivosti Matijašec je kao iz rukava “istresao" podatke o manifestaciji koja se proteklog vikenda održavala u Ludbregu. Na njoj se  okupilo preko 400 vinara s područja Hrvatske, Slovenije i Mađarske koji su na ocjenjivanje dostavili čak 543 uzorka vina. Najzastupljenija su bila bijela vina, a među njima je najviše bilo vina proizvedenih od mješavine bijelih sorata (124), te vina sorte graševine (98) i rajnskog rizlinga (66), chardonnaya (35) , muškatnih sorata (31), pinota sivog ( 14), pinota bijelog (17), sauvignona (21), a ostale bijele sorte bile su zastupljene s manjim brojem uzoraka. Obojenih, rose i crnih vina mješavine sorata, sorti frankovka, merlot, pinot crni, canernet sauvignon, zweigelt, syrah... i drugih bilo je znatno manje. Ocijenjeno je 10 voćih vina, 1 aromatizirano, četiri rakije i 1 vinjak.

Osvrt profesorice Stanislave Herjavec

Osim Ocjenjivačke komisije sastavljene od certificiranih enologa na čelu s prof. dr.sc. Stanislavom Herjavec prvi su put u ocjenjivanju sudjelovali vrhunski enolozi i sommelieri iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije, među kojima i Siniša Lasan, višestruki hrvatski sommelierski prvak i Decanterov sudac. On je održao i dvije radionice, vođene degustacije vina u Varaždinu i Ludbregu, koje su prethodile uručenju medalja i priznanja vinarima.

Dobitna kombinacija Tomislava Glavića: djeca i vina Martin, Marta i Martina

Najviše priznanje Zlatni trsek primila su 94 vina, Srebrni trsek 285 vina,  rončani trsek 106 vina, a Priznanje za sudjelovanje dobilo je 11 vina. Bez priznanja je ostalo 47 uzoraka jer su postigli manje od 60 bodova.

“Kao i svake godine odbačena su vina bila defektnog mirisa i okusa, a nekoliko vina bilo je maglušasto do mutno i zbog propusta u vinifikaciji, tijekom alkoholne fermentacije ili u dozrijevanju vina. Odbačena su vina imala nepoželjne oksidacijske promjene u mirisu i okusu, povišenu hlapivu kiselost i etilacetat. Veći broj vina sadržavao je merkaptanske spojeve. Razlog tome je nedovoljna briga o vinu i pravodobno uklanjanje ishodnog spoja sumporovodika ili pak pomanjkanje osnovnih znanja iz tehnologije”, pojasnila je profesorica Herjavec.

Po njenim riječima, čini se da dosta vinara još uvijek ne prepoznaje pojedine spomenute defekte u mirisu i okusu, jer takva vina prijavljuju za ocjenjivanje.

Merkaptani u spremnicima od inoxa

Merkaptani se, ističe profesorica Herjavec, u pravilu javljaju kod vinifikacije u spremnicima od inoksa zbog reduktivnih uvjeta. Ove godine veći broj bijelih vina sadržavao je relativno visoke razine slobodnog sumporovog dioksida, koji je svojim oštrim mirisom prekrivao prepoznatljivost i intenzitet aroma pojedine sorte. Ocjenjivana vina iz Ludbreškog i susjednih vinogorja općenito karakterizira laganija struktura, svježina i ponekad izraženija kiselost okusa. U pravilu dobro odnjegovana vina zelenkaste su do svijetlije žute boje, koja je zbog previše slobodnog sumporovog diokida često imala nepoželjnu presvijetlu boju.

Svaka godina je specifična, te je u proizvodnji vina potrebno neprekidno učenje. Međutim, unatoč spomenutom, godina nije bila jednako naklona svim sortama.

Dodavali šećer u mošt od nedozrelog grožđa

"Nažalost, naši vinari u pravilu ne beru bijele sorte kad je postignuta aromatska zrelost grožđa, a zbog berbe često nezrelog ili nedovoljno zrelog grožđa provode i prekomjerno šećera u mošt", navela je u svom osvrtu predsjednica Ocjenjivačke komisije I dodala: “Nedostatak asimilacijskog dušika i neadekvatni uvjeti u podrumu često onemogućavaju kvacima da u potpunosti završe fermentaciju. Stoga je veliki broj vina deklariranih kao suha sadržavao manji ili veći ostatak šećera. Takva vina, smatra profesorica Herjavec, treba jače zasumporiti kako bi spriječili refermentaciju šećera.

“Generalno gledajući, karakteristične sortne arome, posebice u vinima od aromatičnih sorata kao što su muškati, sauvignon i traminac često su bile nečiste ili nedovoljno prepoznatljive. Samo manji broj vina sorti sauvignon, muškata, te traminca imao je prepoznatljive čiste arome karakteristične za sortu. Nadalje, za pohvalu je kako je više vina prijavljenih kao suha doista i bila suha okusa u usporedbi s proteklim godinama” ocijenjuje Herjavec.  

Potrošači traže suha bijela vina

Ona i većina degustatora-enologa predlažu proizvodnju suhih bijelih vina, koja sadrže manje od 4 g/l neprovrelog šećera, umjerenih koncentracija alkohola, ugodne svježine i kiselosti okusa, a takva vina danas potrošači i najviše traže. Taj tip vina karakterističan je za bijela vina sjeverozapadne Hrvatske. Profesorica je posebno pohvalila kako organizatore tako i proizvođače za rekordan broj prikupljenih uzoraka. “Činjenica je kako dobar proizvođač vina zna da kvaliteta vina nije samo slučajna, već je rezultat znanja i velike brige, ali i neprekidnog kušanja vina i pravodobnog reagiranja uoči li nepoželjne promjene boje, mirisa ili okusa vina”, dodala je  profesorica Herjavec.

Svrha njezinog osvrta je, kako je istaknula u katalogu izložbe, “kritički i nepristrano ukazati na razloge zbog kojih su neka vina odbačena, a dosta njih nije postiglo višu razinu kvalitete obzirom na potencijal sorte i podneblja”. Dobru do veoma dobru kvalitetu vina berbe 2019. pokazuje broj zlatnih i srebrnih odličja na ovom ocjenjivanju, te pokazuje da vinari sve više uvažavaju predhodno navedene činjenice.

Domaća vina putem Varaždinskog bučinog ulja

Na svečanom otvoranju i dodjeli odličja u hotelu Crnković u Ludbregu uz brojne vinare i goste sudjelovali su i župan Varaždinske županije Radimir Čačić i njegov zamjenik Tomislav Paljak, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, predsjednik Gradskog vijeća Antun Šimić i brojni drugi gosti, kojima su domaćini bili članovi udruge 'Trsek' predvođeni predsjednikom Brankom Kežmanom. On je istaknuo da su o organizaciji ove 28. po redu Međunarodne izložbi mladih vina “Vincekovo 2020” veliku potporu dali Varaždinska županija i Grad Ludbreg.

Župan Čačić je podsjetio kako su vina Varaždinske županije lani po prvi put sudjelovala na međunarodnim smotrama i osvojila šest najviših nagrada. “U tom smjeru moramo ići dalje, moramo se mjeriti s najboljima. Županija daje punu podršku ovoj, najvećoj  izložbi mladih vina u Hrvatskoj te ćemo to i ubuduće činiti, financiranjem edukacija ili financiranjem vaših izlazaka na najveće svjetske izložbe”, obećao je Čačić.  Kao primjer kako se kvalitetan proizvod može brendirati je Varaždinsko bučino ulje, koje je u dvije godine postalo prepoznatljivo i dostiglo najviše standarde kvalitete.

"To možemo postići i s našim vinima, ali morate pokazati spremnost da napredujete i učite. Inzistiramo na tome da se prepozna potreba za podizanjem kvalitete, moramo učiti od boljih i uspješnijih, jer samo to jamči napredak”, istaknuo je župan Čačić te uručio nagrade šampionima Tomislavu Glaviću i Robertu Kopjaru vlasniku Vinarije Kopjar.