Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja vina
  • 04.02.2023. 09:00

Utjecaj klime i tla na vinovu lozu

Svaki vinograd ima svoj jedinstveni koncept terroira, a on se ogleda u kvaliteti vina i manje-više se mijenja iz godine u godinu

Foto: Maja Celing Celić
  • 1.815
  • 101
  • 0

Proizvodnja kvalitetnog grožđa i vina ovisi od odnosa različitih čimbenika kao što su lokalitet, klimatski uvjeti, zemljište i geologija, sorta i primijenjene agro i ampelotehničke mjere. Doprinos svakog od njih je daleko od suglasnosti s obzirom na složenost međusobnih odnosa.

Kako navodi stručnjak za vinarstvo i vinogradarstvo, Alen Predić, viši stručni suradnik u Ministarstvu poljoprivrede RS u susjednoj BiH, "interakcija okoliša u kojoj se uzgaja vinova loza, obuhvaća koncept terroira, koji uključuje teritorijalni, ekofiziološki, enološki, stilski, promotivni i pravni identitet."

Pojašnjava da se on često definira kao interaktivni ekosustav nekog područja kojeg čine klima, zemljište i sorta vinove loze.

Terroir koncept

Riječ "terroir" je francuskog porijekla i koristi se za opis prirodnog staništa neke vinogradarske regije, a predstavlja kombinaciju utjecaja tla, topografije (nadmorske visine, geografske širine i položaja vinograda), klimatskih faktora (oborine, vjetar, učestalost magle, insolaciju, srednju vrijednost maksimalnih i minimalnih temperatura), kao i karakter i kvalitetu grožđa koji se uzgajaju na određenom području. 

Terroir koncept

Svaki vinograd na nekom području ima svoj jedinstveni koncept terroira, naglašava ovaj tručnjak, istaknuvši da se on ogleda u kvaliteti vina i manje-više se mijenja iz godine u godinu bez obzira na različitu tehnologiju proizvodnje vina. Osnovna bit je da su svi njegovi dijelovi prirodni bez ikakvog utjecaja drugih faktora. Koncept se mora razumjeti kao međuovisni odnos između prirodne sredine, sorte vinove loze, fiziologije biljke i njene molekularne stanične biologije.

"U zemljama Novog svijeta, Južnoj Africi, Sjevernoj i Južnoj Americi, je definiran kao veza između ogromne topografske bioraznolikosti, utjecaja klime i temperature, kao faktora koji igraju vrlo značajnu ulogu u kvaliteti budućeg vina, dok zemlje Starog svijeta svrstavaju utjecaj tipa zemljišta i položaj vinograda kao faktore koji također imaju značajnu ulogu u kvaliteti budućeg vina", ističe Predić. 

Utjecaj klime na lozu 

Poljoprivredna proizvodnja, a posebno vinogradarstvo, uvelike ovisi od utjecaja klime tijekom godine. Vinova loza je biljka umjerenijih klimata, najčešće umjereno kontinentalne i mediteranske. Klimatske promjene tijekom posljednjih nekoliko godina omogućavaju njen uzgoj i velike uspjehe u proizvodnji vinskog grožđa i u uvjetima oštrijih kontinentalnih klimata, na lokalitetima gdje se ranije nije uzgajala (Velika Britanija, Švedska). 

"Najveći dio vinogradarske proizvodnje nalazi se između 35. i 50. paralele sjeverne geografske širine i između 30. i 45. paralele južne geografske širine. Proizvodnja plemenite vinove loze praktično je nemoguća u suptropskom i tropskom pojasu", kaže naš sugovornik, dodavši da je, osim toga, proizvodnja grožđa na većim nadmorskim visinama vrlo komplicirana zbog niskih temperatura tijekom jeseni i zime. 

 Raspored i količina oborina su od izuzetne važnosti za rast i razvoj (Foto: Alen Predić)

Najbolji položaji za podizanje vinograda su južni, jugoistočni i jugozapadni. S dobrim izborom vinogradarskog položaja povećava se kvaliteta grožđa, a smanjuje rizik od propadanja usjeva. Klimatske promjene odražavaju se i na vrijeme sazrijevanja grožđa u mnogim regijama širom svijeta. 

Temperature tijekom vegetacije su mjera sazrijevanja mnogih sorti u kojima uvjeti variraju od hladne ka toploj klimi. Iako mnoga vinogradarska područja u južnoj Europi imaju tipičnu mediteransku klimu, s dugim, toplim i suhim ljetima, u centralnom i sjevernom dijelu kontinenta je zastupljena kontinentalna i vlažna klima s blagim i kišnim ljetima. 

U mnogim mediteranskim vinogorjima, vinogradi su podložni utjecaju visokih razina radijacije u interakciji s visokim temperaturama i niskom količinom oborina i vode u tlu, što u velikoj mjeri ograničava produktivnost vinove loze. 

"Zbog toga niska bujnost teži smanjenju težine bobica, sadržaja šećera i prinosa. I druge organoleptičke osobine bobice, kao što su boja, aroma i mirisni spojevi, su također ograničeni solarnom radijacijom i sušom. To može dovesti do vrlo nestabilnih vina, s visokim sadržajem alkohola i niskim sadržajem kiselina", pojašnjava Predić, upozorivši kako i niske temperature mogu izazvati štetu.

  Izbor zemljišta je bitan faktor pri podizanju vinograda (Foto: Martina Krišto Antelj)

Zima s temperaturama ispod -30°C, kako dodaje, nanosi velike štete vinovoj lozi. Kada je njena životna aktivnost manja, ona je otpornija na hladnoću. Problem joj mogu predstavljati i kasni proljetni te rani jesenski mrazevi. 

"Mladi izdanci dužine 4-5 cm pri temperaturama od -2,5°C izmrzavaju vrlo brzo. Pupovi izmrzavaju na temperaturi od -3 do -4°C, dok cvasti stradaju na 0°C ukoliko nastupe kasni proljetni mrazevi. Rani jesenski, najveću štetu nanose lišću tako da na temperaturama od -4°C ono počinje izmrzavati, što uvodi lozu nespremnu u period mirovanja", kaže savjetodavac, napomenuvši da ipak, kod velikog broja sorti, pupovi mogu podnijeti temperature od -15 do -24°C, a mladice i do -26°C. 

Osim toga, temperatura može i pozitivno utjecati na kvalitetu grožđa i vina. Loza je biljka dugog dana i u uvjetima kratkog dana pokazuje uspore rast mladica, a ubrzani rast korijena. Vlažnost zraka je također bitan faktor u rastu i razvoju trsa. Optimalna vlažnost je od 70 do 80 posto, a ako je niža može doći do sušenja trsa, a kada je viša listovi su osjetljiviji na gljivične bolesti.

Raspored i količina oborina su od izuzetne važnosti za rast i razvoj vinove loze. "Ako je godišnja suma ispod 300 mm onda se ona može uspješno uzgajati. Veće količine oborine u vrijeme cvjetanja mogu dovesti do smanjenja prinosa grožđa, a u vrijeme sazrijevanja grožđa dolazi do pucanja bobica i razvoja sive plijesni koja može u potpunosti uništiti rod", pojašnjava Predić.

Utjecaj zemljišta na vinovu lozu

Dok se vinova loza uzgajala na vlastitom korijenu nazivali su je biljkom siromašnih zemljišta jer je uspijevala na svim tipovima tla, osim na močvarnim i zaslanjenim. Na različitim tipovima, pod istim klimatskim uvjetima, jedna sorta daje potpuno drugačiji prinos i kvalitetu grožđa i vina, što znači da je izbor zemljišta vrlo bitan faktor pri podizanju vinograda. 

Kako ističe naš sugovornik, najznačajnija obilježja tla kao ekološkog čimbenika su: fizička struktura, kemijski sastav, vodne i termičke osobine i mikroorganizmi. Za razliku od klime, više je izloženo promjenama pod utjecajem čovjeka. 

"Vinogradarsko zemljište je na reljefno izraženim položajima, koje je slabije plodno, duboko i dobro aerirano, na kojima vinova loza ne donosi visoke prinose, ali daje grožđe s visokim sadržajem šećera. Ova definicija proizlazi iz činjenice da se visoka kvaliteta grožđa može dobiti samo pri niskim prinosima", kaže savjetodavac.

Navodi i kako tlo ima ključnu ulogu u vinogradarstvu jer definira dubinu sadnje, razvoj korijenovog sustava i kontrolira apsorpciju mineralnih elemenata i vode. Njegove karakteristike su jedan od najvažnijih faktora u uzgoju loze. Međutim, tip tla predstavlja determinantu kvantitete i kvalitete proizvedenog grožđa.

Cijepljenje vinove loze metodom zeleno na zeleno

"Zemljište indirektno ispoljava svoj utjecaj na vinovu lozu kroz zadržavanje topline, održavanje vodnog kapaciteta i sadržaja mineralnih elemenata. Ono apsorbira toplinu preko svoje boje i teksture, što pozitivno djeluje na sazrijevanje grožđa i zaštitu od mraza", pojašnjava i napominje kako je varijabilnost tla glavni izvor asinkronog razvoja bobice i lošije kvalitete vina. 

Na tlima najboljih osobina ili pak onim lošijim, korijen vinove loze svojim rastom prinuđen je tražiti vodu i mineralne tvari. Pri nedostatku vode, u vrijeme kada je ona trsu najpotrebnija, vinova loza doživljava stres pri kojem se grožđe bolje razvija nego lišće i mladice. No, kako kaže savjetodavac ovo je pozitivna osobina jer nastaju bobice manjih dimenzija s većom količinom soka u odnosu na veličinu pokožice što dovodi do manjih prinosa grožđa. 

"Samim tim dobivaju se vina bolje kvalitete. Ukoliko bi vinova loza dobila više vode, tada bi razvoj grožđa bio slabiji, dok bi rast listova i mladica bio bolji, pri čemu bi se dobila vina lošije kvalitete", naglašava ovaj stručnjak. 

Kako drvene bačve utječu na vino? Evo 9 zanimljivosti o njima

Tla koja su siromašnija u gornjim slojevima primoravaju korijen vinove loze da prodire dublje u tlo u potrazi za vodom i mineralnim tvarima, zbog čega dubina igra ključnu ulogu u razvoju grožđa. Plitka, s većom količinom pijeska u svom sastavu, apsorbiraju više topline što dovodi do ranijeg sazrijevanja grožđa. Ovo je dobra osobina kada se vinova loza uzgaja u hladnijim područjima, ali je loša kada se uzgaja u toplijim. 

"Mineralna ishrana u vinogradarskoj praksi ima veliki značaj. Njen optimalan režim se uspostavlja za vrijeme podizanja vinograda", kaže Predić i dodaje da veliki utjecaj na usvajanje mineralnih tvari ima vodni režim zemljišta, jer bez odgovarajuće vlažnosti nema otapanja i usvajanja ovih tvari od strane korijena. Da bi se izbjegle negativne posljedice na prinos i kvalitetu grožđa, vina, ali i funkcije rasta i razvoja vinove loze potrebno je redovno i pravovremeno obaviti gnojidbu, prihranjivanje i navodnjavanje.


Povezana biljna vrsta

Vinova loza

Vinova loza

Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]

Tagovi

Vinova loza Vinograd Alen Predić Klima Zemljište Uzgoj loze Terroir Terroir koncept


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Predsjednik Zoran Milanović i ministrica poljoprivrede Marija Vučković na ovogodišnjem su Noćnjaku obišli izlagače i kušali njihove proizvode. Pogledajte više u našoj galeriji: https://www.agroklub.com/agrogalerija/nocnjak-2024-sadnja-masli... Više [+]