Vijest godine za vinoljupce: Prošek se vraća na tržište!

Nikad nije kasno ili bolje ikad nego nikad, može se reći za sadržaj o Prošeku koje je na svojim stranicama objavilo Ministarstvo poljoprivrede. Razveselit će proizvođače i ljubitelje tog tradicionalnog dalmatinskog vina koje je praktički nestalo nakon što je prije 7 godina, pri ulasku RH u EU, na traženje naših susjeda Talijana, izostavljeno s liste autohtonih hrvatskih proizvoda.

Sedam godina od “lapsusa” Jakovine

Zapravo, tada je propao pokušaj priznavanja imena na razini EU, jer su se usprotivili naši susjedi zbog njihovog pjenušavog vina Prosseco, koje niti po načinu proizvodnje niti po vrijednosti nije slično našem Prošeku.

Sličnost je tek u nazivu i to samo u prva tri slova. U "groznici“ ulaska u Uniju pristajalo se tada i potpisivalo sve "samo da se uđe“. Iz tog vremena prepričava se i "lapsus" tadašnjeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine. U medijima je citirana njegova izjava da se ulaskom u Europsku uniju, naziv Prošek više neće moći koristiti i da se do 1. srpnja 2013. trebaju "uništiti zalihe“. Htio je zapravo reći "povući zalihe“ s tržišta, što se s vremenom i dogodilo. Na žalost, nakon toga, nadležna državna tijela u međuvremenu nisu ništa učinila da se ime zaštiti.

Epilog sastanka predstavnika proizvođača i dužnosnika Ministarstva poljoprivreda

Šutnja je vladala sve do prije 9 dana, znači do 2. prosinca 2020. godine kada je na inicijativu proizvođača Prošeka i Zadružnog saveza Dalmacije održan online sastanak s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te Agronomskog fakulteta.

Vinari i vinoljupci: Degustiranjem protiv zabrane Prošeka!

Od proizvođača sudjelovao je poznati zadarski vinar Stjepan Vučemilović. Zadružni savez Dalmacije u sastavu Lordan Ljubenkov, predsjednik, zatim Želimir Bašić i Božo Novaković. Ministarstvo su predstavljali prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice Marije Vučković, ravnatelj Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije Miljenko Rakić te Robert Brkić iz HAPIH-a. Struku je zastupao po mnogima najbolji hrvatski enolog prof. dr. sc. Edi Maletić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Na sastanku su razmotrene postojeće mogućnosti, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje proizvodnje i promocije te ostali preduvjeti za stavljanje tog vina na tržište. U objavi nakon sastanka ističe se da proizvođači smatraju kako je "Prošek" brend koji je prepoznat od strane potrošača te da samo ime može doprinijeti povoljnom plasmanu ovog proizvoda na tržište.

Za stavljanje na tržište nema zapreka ni nepoznanica.

Gdje se i kako može proizvoditi Prošek?

Naime, označavanje vina tradicionalnim izrazom Prošek, prilikom njegovog stavljanja na tržište, regulirano je nacionalnim zakonodavstvom, odnosno Listom tradicionalnih izraza za vino (NN 96/07, 62/10, 133/10, 14/11, 52/12, 75/13, 138/13, 42/17, 49/17).

U Dodatku I. navedene Liste nalazi se detaljna specifikacija za proizvodnju koji je prema njoj definiran kao desertno vino koje se  proizvodi od tehnološki prezrelog, prosušenog grožđa. Nadalje, kao sirovina može poslužiti tehnološki prezrelo, prosušeno grožđe od vinove loze uzgojene isključivo u jednom od sljedeća četiri zemljopisna područja: Sjeverna Dalmacija, Dalmatinska zagora, Srednja i Južna Dalmacija te Dingač.

Proizvođači iz navedena četiri zemljopisna područja, ističe se u objavi ministarstva, mogu kod označavanja koristiti tradicionalni izraz Prošek uz uvjet da su desertno vino proizveli u skladu s uvjetima iz spomenute specifikacije. Tako označen proizvod mogu stavljati na tržište Republike Hrvatske.

Rješenja o stavljanju vina na tržište

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo izdavanjem Rješenja o stavljanju vina na tržište potvrđuje da je proizvedeno u skladu sa specifikacijom.

Prof. Edi Maletić: Talijanska struka nema ništa protiv našeg Prošeka!

U navedenom na stranicama Ministarstva poljoprivrede posebno napominju da navedenim tradicionalnim izrazom svoja vina mogu označavati proizvođači iz prethodno nabrojanih područja uzgoja vinove loze, dok proizvođači iz ostalih područja uzgoja svoja od prosušenog grožđa ili od prezrelog grožđa mogu označavati u skladu s Uredbom (EU) 1308/2013 koja ovakav tip razvrstava prema tehnološkom ključu kao 'Vino od prezrelog grožđa' i kao 'Vino od prosušenog grožđa'.

Prof. Maletić: Trebalo je reagirati i prije

Prema prvim reakcijama s terena sadržaj piopćenja dočekan je s odobravanjem. Već i stoga što su državni dužnosnici konačno pokazali da nisu indiferentni prema tradionalnom desertnom vinu koje se u Dalmaciji proizvodi(lo) od prirodno prosušenih bobica grožđa, a njegova proizvodnja seže u davna doba - prije pojave trsne uši, peronospore i pepelnice.

Prošek je, kako ističe Želimir Bašić, jedan od simbola, zaštitni znak Dalmacije. Zato i prof. Maletić zamjera što do dogovora i razjašnjenja u svezi njega nije došlo i ranije. Sedam godina vlada uvjerenje da je zabranjen. A nije, kaže profesor. Šutnja o tome i opća percepcija javnosti zbog nečinjenja odgovornih rezultirala je drastičnim posljedicama.    

Posljedice nečinjenja - proizvodnja sa 972, 6 pala na nula hektolitara

Ne samo da je ugrožena nego je gotovo potpuno prestala proizvodnja ovog našeg vina koje se od davnina proizvodilo kao poseban dar za prijatelja, okrijepu bolesnika i za uživanje u posebnim trenucima. Jednostavno je vinaru neisplativo proizvoditi ovo izuzetno vrijedno vino ukoliko ga ne može prodati pod pravim imenom "prošek“, a da ga prodaje kao desertno, tu jednostavno gubi identitet i nestaje.

Od dana nepriznavanja do danas, zbog nejasne situacije odnosno, kako kaže Stjepan Vučemilović, percepcije da je zabranjena, proizvodnja je iz godine u godinu drastično padala pa je ubrzo praktički i prestala.

Stjepan Vučemilović - posljednji proizvođač prošeka

Vučemilović to potkrijepljuje i službenim podatcima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pema kojima je proizvodnja desertnih vina na tržištu pod imenom Prošek pala sa 972,16 hektolitara 2013. godine na 0,00 hektolitara 2018. i 2019.godine. Jednostavna računica kaže da je u međuvremu izgubljeno gotovo 7.000 hektolitara pića koje se svojedobno izdavalo i na lječnički recept.

"Svih ovih sedam godina vladalo je uvjerenje da je zabranjen. Od sada se zna da se može proizvoditi, označavati i stavljati na tržište  pod svojim izvornim imenom. To je poanta koja će s vremenom rezultirati oporavkom proizvodnje", smatra prof. Edi Maletić. Pomoći će da Prošek, taj dragulj tradicije postane i - proizvod budućnosti!