Vino će pojeftiniti kada uđemo u Europsku uniju

Ove je godine berba grožđa počela ranije, a mogla je biti vrlo dobra da nije bilo velike suše, koja je više pogodila vinograde u Dalmaciji i Istri nego u Slavoniji. Dalmatinski vinogradi, posebice oni na otocima, imaju, naime, manje zemlje pa vinova loza ne može dulje izdržati bez vlage i kiše, koje ove godine nije bilo dovoljno.

U Hrvatskoj se uzgaja 31 sorta vinskoga grožđa, a najzastupljenije su graševina, malvazija istarska i plavac mali. Računa se da bi na godinu trebalo proizvoditi 1000 vagona graševine te 500 vagona malvazije i plavca malog. Te tri sorte čine gotovo 50 posto domaće proizvodnje grožđa, odnosno vina, dok ostalih 28 nije zastupljeno s više od tri posto. Međutim, otkupna cijena grožđa od samo 2,5 kune po kilogramu ono je što više muči vinogradare. Traže zaštitnu cijenu od četiri kune po kilogramu da bi mogli pokriti troškove, koji nisu mali. Riječ je o 30.000 do 40.000 kuna po hektaru vinograda.

Podsjetimo, prije tri godine otkupna cijena grožđa bila je pet kuna po kilogramu. Sada toliku cijenu mogu dobiti samo oni uzgajivači koji imaju ugovore s vinarijama, ali i prvu klasu grožđa. U cijeni grožđa velik je udio amortizacije i repromaterijala, koji ga osjetno poskupljuje. Pritom ga ne prati otkupna cijena na tržištu vina, jer ga ima viška, a i velik je uvoz jeftinijeg vina iz svijeta.

Međutim, cijena vina proizvedenog u Hrvatskoj već je dugo ista, a takva će i ostati sve do ulaska naše zemlje u Europsku uniju. Posebno se to odnosi na cijene butelja, koje bi od rinfuznog vina trebale biti skuplje samo za troškove ambalaže i punjenja.

Ove su godine prve na redu za branje bile rane sorte grožđa u baranjskom vinogorju. Vinogradi i podrumi su živnuli, a vinari očekuju kvalitetnu berbu koja jamči vrhunska bijela i crna vina. Većina vinogradara još je tijekom rezidbe odlučila svjesno smanjiti prinose da bi vina bila što kvalitetnija te da podrumi ne bi puni dočekali nove urode.

Berbu grožđa u Baranji sigurno će obilježiti otvaranje nove 15 milijuna eura vrijedne beljske vinarije kapaciteta osam milijuna litara i smještene u srcu vinogorja. Otvorenje je planirano za ponedjeljak, čime će biti obilježen i početak beljske berbe grožđa.

No, nakon završene berbe chardonaya i ranog crnog pinota, počela je berba sauvignona od kojeg se može očekivati ugodno iznenađenje za sve vinoljupce.

Sada su šećeri slabiji, a kiselina naglašenija, dok će ista sorta sredinom rujna imati obrnute vrijednosti. Obje berbe treba potom spojiti te dobiti vino elegantne arome s profinjenim cvjetnim mirisom. Riječ je o sorti grožđa čija se njega zna odužiti.

U Baranji se može naći i prilično rijedak zeleni silvanac, potom standardne sorte kao što su frankovka, cabernet i merlot te, dakako, nezaobilazna graševina, čija berba upravo kreće.

Važna tema razgovora s baranjskim vinarima je cijena vina, koja se u vinogradu kreće od 10 do 15 kuna za litru, ali je u restoranima bezobrazno skupa.

Većina baranjskih vinara ističe kako sušna godina za vinograde nije bila kobna kao za neke druge kulture, a mnogo im je značilo kišno razdoblje tijekom srpnja i kolovoza. Tvrde da bolesti nije bilo, što se, dakako, odnosi na one koji su lozu na vrijeme i pravilno zaštitili.

Prema prirodnim uvjetima za uzgoj vinove loze, zastupljene su dvije regije - kontinentalna i primorska Hrvatska s 13 podregija. Proizvodnja vina godinama je bila približno ista ili veća od domaćih potreba, koje su, pak, u posljednja dva do tri desetljeća gotovo prepolovljene. Sada prosječna godišnja potrošnja vina u Hrvatskoj iznosi 16 litara po glavni stanovnika, a piva oko 80 litara.

U drniškom kraju u pripremi je berba grožđa na plantaži Dalmacijavina u Petrovu polju. Ta je plantaža jedna od najvećih u Dalmaciji te se prostire na 215 hektara. Berba će najprije početi na oko 40 hektara posađenih sortom merlot, a potom će se brati sorte koje kasnije dozrijevaju.

S obzirom na ovogodišnje klimatološke uvjete, urod je zadovoljavajući. I slador i kiseline u grožđu upućuju na dobru kvalitetu, te bi se trebalo dobiti i kvalitetno vino. Tehnološki, zrno je spremno za berbu, a jedinica sladora merlota kreće se od 19,5 do 20 gradi. Visoki slad grožđa povećava i visoku kvalitetu vina.

Drniški pogon Dalmacijavina i ove će godine otkupljivati višak grožđa isključivo s drniško-prominskog vinogorja i od proizvođača upisanih u Upisnik poljoprivrednih proizvođača. Grožđe će se otkupljivati po jedinici sladora, i to po tri cijene, koje će se utvrditi naknadno.

Pod vinovom lozom u Istri nalazi se 10.000 hektara zemljišta. Najznačajnija sorta grožđa je istarska malvazija, a valja spomenuti i vrlo uspješni chardonnay te bijeli muškat, koji u Istri zovu momjanski mušakat.

Više od 60 posto vina proizvedenog u Istri završava u turističkoj potrošnji, što je dokaz da kvalitetna vina, nakon potvrde na brojnim međunarodnim izložbama, lakše pronađu put do tržišta. Iločki podrumi će s vlastitih 300 hektara i 500 hektara vinograda u kooperaciji ove godine ubrati između sedam i osam milijuna kilograma grožđa te proizvesti između 4,5 i 5 milijuna litara vina.

Proizvodnja vina godinama je bila približno ista ili veća od domaćih potreba, koje su pak u posljednja dva desetljeća gotovo prepolovljene.

U berbi će ove godine biti angažirano gotovo dvostruko više sezonskih radnika nego lani, njih 110, te oko 160 zaposlenika Dalmacijavina. Za razliku od ranijih godina, kada se sezonskim radnicima plaćalo po kilogramu ubranoga grožđa, ove godine oni se zapošljavaju na određeno vrijeme, a dnevnica im je od 140 do 150 kuna.

Istra je danas s 5000 hektara vinove loze i jednako toliko maslina primjer uspjeha, ali i regije koja je najbolje spojila zelenu i plavu njivu, odnosno poljoprivredu i turizam. Zasluga za to pripada i Vinistri, jednoj od vodećih izložbi vina i vinarske opreme u Hrvatskoj, ali i regiji, koja se svake godine organizira u Poreču, a ove je godine ugostila 130 izlagača iz zemlje i svijeta. Ta je manifestacija, koja donosi nove vinske trendove, učinila puno za povećanje kvalitete istarskih vina. U manje od 20 godina izrasla je iz lokalne u svjetsku priredbu, a recept uspjeha je zajedništvo. Nijedan vinar neće uspjeti sam ako iza njega ne stoji slika uspješne regije koja stvara bolju sliku među potrošačima.

Granica za vrhunsko vino je 11 tona grožđa po hektaru

Miodrag Hruškar, enolog Feravina, kaže da su u vinskom podrumu primijenili tehnologiju koja nije dosad prakticirana. Uz to, dodaje, većina posla je odrađena u vinogradu, jer su prinosi strogo reducirani da bi se dobilo što kvalitetnije vino. Naime, granica za kvalitetno vino je 12 tona grožđa po hektaru, a za vrhunsko 11 tona. No u Feravinu su gotovo prepolovili prinose po trsu, pet do šest kilograma grožđa, da bi dobili zwegelt Miraz 2008. - crveno vino koje je u skladu s novim trendovima potrošnje vina, nešto lakše od frankovke. Riječ je o pomalo zaboravljenoj sorti koju u Feričancima najviše uzgajaju na njihovih 60 hektara vinograda. U Feravinu ne kriju da graševinom Miraz žele Slavoniju uvesti u viši razred, jer imaju referentu sortu koja ima izuzetnu mineralnost kao posljedicu bogatog tla.

Među izlagačima na ovogodišnjoj, 18. Vinistri, osim vinara bilo je i uljara, proizvođači rakije i pršuta te proizvođači opreme za vinograde i vinske podrume, koji su najbolje uređeni upravo u unutrašnjosti Istre. Dakako, manje-više je sve to na račun skupih kredita, ali istarski vinari vjeruju da će se posao kad-tad isplatiti.

To je potvrdila i nedavna promocija nove linije istarskih vina Meneghetti malvazija 2010. i Meneghetti merlot 2010. godine. Uz njih, predstavljene su i nove berbe vrhunskih vina, Meneghetti bijelo 2009. i Meneghetti crveno 2008., kao i unaprijeđeni vizualni indentitet tvrtke.

I cijena butelje od 70 do 80 kuna predstavlja odličan omjer uloženog i dobivenog na 10 hektara vinograda, kojima bi se uskoro trebalo pridružiti još 10 hektara. Meneghetti vina su već dostupna na tržištima Austrije, Crne Gore, Srbije i Slovenije, a veliki iskorak očekuju i od ovogodišnjeg izlaska na tržište Hong Konga, što ta vina čini pionirom među hrvatskim vinima.

S druge strane, nakon što je pokupila brojne zlatne medalje na najvažnijim natjecanjima u regiji, ekskluzivna vinska obitelj Miraz vinogorja Feričanci okitila se i prestižnim svjetskim priznanjem kvalitete - brončanom medaljom na 2011. Decanter World Wine Awardsu.

To je lice hrvatskog vinarstva i vinogradarstva, a naličje je da kooperanti zadruge Dingač na Pelješcu nisu dobili novac za predano grožđe još otprije tri godine. Riječ je o 40 milijuna kuna duga. Uz to, radnici vinarije Dingač su 13 mjeseci čekali plaću, koja sada stiže na kapaljku. Po zlu je krenulo kad je pukla veza između vinarije Dingač i Badela1861.

EU potiče krčenje starih vinograda, a Hrvatska ih još sadi

U sklopu zatvaranja poglavlja 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj, Hrvatska je prijavila da ima registrirano 34.000 hektara vinograda, što je važno jer kad se uđe u Europsku uniju, nema sadnje novih vinograda, a čak se i potiče krčenje starih. Riječ je o statističkom podatku DZS-a. Novi, pak, sustav ARKOD evidentirao je nešto manje - oko 27.000 hektara vinograda. Ipak, cilj projekta uspostave Vinogradarskog registra u Hrvatskoj, koji je novina i u zemljama EU-a, jest stvaranje jedinstvene baze podataka vinogradarstva i vinarstva kojim će se omogućiti praćenje i provjera potencijala proizvodnje vina za tržište. Registriranih vinograda je oko 150.000, a većina ih je površine do pola hektara, što ukazuje na to da je jako puno onih koji se vinarstvom bave iz tradicije ili hobija, pri čemu znatan dio proizvedenog vina ostaje na obiteljskom gospodarstvu. Prema Upisniku proizvođača grožđa, uneseno je oko 18.000 proizvođača vina i voćnih vina koji posjeduju oko 20.000 hektara vinograda. Ali, riječ je samo o vinogradarima i vinarima koji svoje vino stavljaju na tržište. Sav nadzor vezan uz veličinu vinograda mora se zasnivati prije svega na Vinogradarskom registru. Naime, uredbom Europske komisije propisano je da države članice EU-a vode registar s ažuriranim podacima o veličini površina pod vinogradima, koja mora biti u bazi podataka. Vinogradari se nadaju da će Vinogradarski registar smanjiti papirologiju, ali i uvesti više reda na domaće tržište vina. Naime, zadnjih je godina znatno povećan udio trgovinske razmjene vina u odnosu na domaću proizvodnju. Razmjena je povećana 14 posto, pri čemu je uvoz, količinski promatrano, višestruko veći od izvoza.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ