Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • G.E.T. konferencija
  • 01.03.2019. 10:30
  • Zagrebačka, Pleševica

Vinski turizam još traži svoje mjesto, nema ozbiljne priče bez udruživanja

Na tri županijske vinske ceste postoji 70 vinara, koji su znatno popravili kvalitetu vina, a sad bi kroz EU fondove i suradnju sa Slovenijom, vinari konačno trebali dobiti novu priliku za veću prodaju vina na kućnom pragu, čulo se na 5. G.E.T konferenciji.

Foto: Marinko Petković
  • 1.346
  • 80
  • 0

"Budućnost vinskog turizma" bila je tema panala na petoj međunarodnoj G.E.T. konferenciji o eno-gastro turizmu, koja je ove godine održana na Plešivičkoj vinskoj cesti, koja postoji već 18 godina, ali Zagrebačka županija, sad i putem EU fondova kroz suradnju sa općinamu u Sloveniji i dalje traži učinkovit način da tamošnjim vinarijama da 'dodanu vrijednost'. 

Voditeljica Odsjeka za međunarodu suradnju u Zagrebačkoj županiji Ivana Rendulić Jelušić kazala je da ''postoji 70 vinara na tri županijske vinske ceste, koji sad imaju i veće smještajne kapacitete, ali da same vinske ceste, jer ugostiteljski dio vinarija nije stalno otvoren, nisu u potpunosti saživjele i pored više desetaka milijuna utrošenih kuna''. 

Interregionalni EU projekt "In cultura veritas"

Dodala je da vinari, koji su napravili značajan iskorak u kvaliteti svojih vina, nisu na vinskoj cesti jedni drugima konkurencija, ali kako turističke agencije, tako i Zagrepčani, koji više vole udaljenije turističke destinacije, nisu pokazali veći interes za posjet vinarijama u Jastrebarskom, Zeleni ili Samoboru, koje se nalaze na samo pola sata vožnje od Zagreba. Osim toga, kaže, ''vinski domovi koji su bili sastavni dio vinske ceste u ovim gradovima su zatvoreni zbog slabog interesa vinara, koji teško spajaju velike obveze u vinogradu i podrumu s onima u ugostiteljstvu''. 

Na vinskom turizmu moramo još puno raditi

Ivana Rendulić Jelušić je pritom prezentirala interregionalni EU projekt "In cultura veritas" kojemu je cilj inovativnim povezivanjem kulturne baštine i vinske tradicije stvoriti održivu turističku destinaciju radi aktivne zaštite kulturnih dobara prekograničnog područja Zagrebačke županije i slovenskih regija Obsotelje i Kozjansko. Radi se o 80 objekata kulturne baštine  koji se protežu uz oko 200  kilometara vinskih cesta s obje strane granice. Vrijednost projekta iznosi milijun eura, a 85 posto se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj.  

Tajnik Udruženja vinarstva pri HGK Igor Barbarić kazao je da sami vinari, sukladno novom Zakonu o vinu, predlažu putem svojih udruga HGK koju će vinsku manifestaciju podržati u nekom gradu ili regiji. Dodao je da je problemu u Bregovitoj Hrvatskoj, a u koju sad pripada i Plešivica, oko koje se sorte okupiti i stvoriti jedinstven brend? Je li to autohtona kraljevina Zelina ili pošip u Moslavini? Naime, gotovo svaki naš veći vinar ima i internacionalne sorte, kao i one domaće, te sad i pjenušce, koji su se posebno udomaćili na Plešivici.

Vinar iz BiH Radovan Vukoje kazao je da ''nema ozbiljne vinske priče bez udruživanja vinara, čiji su vinski podrumi otvoreni svih 365 dana u godini''. U Hercegovini se tako povezalo 25 vinara, ali i 20-ak proizvođača autohtonih proizvoda, koji su stvorili prepoznatljivu turističku destinaciju u zaleđu Dalmacije, koja radi cijele godine. Tako 50.000 ljudi prođe godišnje vinskom cestom u Trebinju. ''Ako jedna Njemačka ima festivalsko vino s jedinstvenom cijenom, zašto ga i mi ne bi imali'', istakno je Vukoje.

Primjeri dobre prakse

Plešivičko vinogorje, koje ima 35 vinarija na vinskoj cesti, ima velik potencijal za uspješan vinski turizam pa se ova dvodnevna konferencija održavala na više lokacija. Primjera dobre prakse Plešivička vinska cesta ima dosta, ali ovaj put su svoje mogućnosti i planove predstavile obiteljske vinarije Kolarić, Jagunić, Ciban i Robert Braje. Ipak, potrebno je još puno edukacije, standardizacije turističkih usluga i zajedničkog rada da bi vinari, ali i vinoljubci bili zadovoljni.

"Cilj koji želimo postići organizacijom ove konferencije su razvitak i jačanje konkurentnosti vinskog, odnosno eno-gastro turizma kao značajnog čimbenika za održiv i ravnomjerni razvoj svih krajeva Lijepe naše, ali i ostalih država regije", ističe Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge G.E.T.

Naime, konferencija je namijenjena svim sudionicima eno-gastro scene, odnosno vinskog turizma: vinarima, turističkim djelatnicima, ugostiteljima, predstavnicima institucija, te svima zainteresiranima za tu tematiku. No, sudeći po lošem odazivu, posebno vinara i lokalnih državnih institucija, bilo da se radi o  njezinom održavanju prijašnjih godina u lloku ili sad na Plešivici, upitno je njezino daljenje održavenje, kako neslužbeno doznajemo.

Nagrada Bijeli grozd

Na konferenciji su tradicionalno dodjeljene i regionalni trofeji nagrade Bijeli grozd, koju udruga G.E.T. prema glasovima publike dodjeljuje već sedam godina vinarijama u regiji koje uspješno razvijaju turističku ponudu.

Dobitnici regionalnog trofeja nagrade Bijeli grozd

Regionalni trofej je priznanje "najboljim među najboljima u turističkom smislu" u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, a za 2018. godinu osvojili su Bijeli grozd, redom: 1. mjesto - Stancija Meneghetti (Hrvatska), 2. mjesto - Hiša vin Doppler (Slovenija), 3. mjesto - Podrumi Vukoje 1982 (BiH), 4. mjesto - Chateau Kamnik (Makedonija), 5. mjesto - Vuglec Breg (Hrvatska). Riječ je o vinariji u Zagorju, koja ima i turističke sadržaje, a koju godišnje posjeti čak 25.000 gostiju. 


Fotoprilog


Tagovi

Vinski turizam Vino Turizam


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]