Više kiše, a manje sunca - rezultat u vinogradima su bobice grožđa veće nego što bi trebalo da budu u ovoj fazi.
Kišovit period iza nas pomalo brine i vinogradare koji prerađuju grožđe u vino. Zrna grožđa su malo veća nego što bi trebalo da budu za ovo doba godine. Zoran Stevanović, iskusni vinogradar i vinar iz Žirovnice kod Kragujevca (susjedna Srbija, op.ur.) kaže da je priželjkivao sitnija zrna u ovoj fazi razvoja. A postoji i dobar razlog za to.
"Sitnije zrno daje kvalitetnije vino. Kada su bobice sitnije onda su one koncentrovanije, vino ima više ukusa i mirisa, u crvenom vinu više je bojenih materija, a samim tim bolja je i boja vina. Zrna su sada krupnija nego što bi trebalo, jer je bilo dosta kiše, te je sve bujalo. Kada ima mnogo vode bobica je razvodnjena, pa je i vino razvodnjenije i samim tim slabijeg kvaliteta. Ali vidjet ćemo kako će se stvari razvijati do berbe," kaže Zoran Stevanović.
Stevanović kaže da situacija u kojoj je bilo više kiše, a manje sunca, na koju se žale voćari, ratari i povrćari, nije zaobišla ni vinogradare. Svi zajedno gledaju u nebo. Do kraja sezone vinogradarima bi odgovarala obrnuta situacija.
"Kažu stariji i iskusniji da su od početka jula pa do berbe grožđu potrebne samo dvije kiše, kako bi vino bilo vrhunskog kvaliteta. Jedna je takozvana petrovdanska, i još jedna dok se sa gajbama i makazama ne uđe u vinograd. Mnogo sunca, ali umjerenog bi stabilizovalo i veličinu i kvalitet zrna, i umjerene padavine. Nijedan ekstrem nije dobar", kaže Stevanović.
Ipak, dodaje on, ne bi trebalo mnogo huliti, jer postoje oni kojima je grad uništio ili oštetio zasade. Stanje u vinogradima je za sada dobro u Šumadiji, ali će u ocjeni kakvo će biti ovogodišnje vino, sačekati kraj sezone.
Stevanović ima 10 hektara zemlje pod vinogradom. Njegova porodica se generacijama unazad bavi uzgojem loze i pravljenjem vina. Iz iskustva starijih zna da bi mnogo kiše u prvoj polovini vegetacije moglo da iznjedri lošija vina, ali u ovom trenutku sam vinogradar malo šta može da učini, osim da brine o zasadu u mjeri koliko je to u njegovoj moći.
"Sada se završava ubacivanje lastara, krenut će i ljetna, zelena rezidba. Tako će više hrane odlaziti u plod, a manje u lišće. Svaki vinogradar treba u ovom periodu da obrati pažnju i na pojavu bolesti poput pepelnice i plamenjače koja se može javiti zbog povećane vlage," kaže Stevanović.
Prosječan prinos grožđa po hektaru do ovih godina je bio oko osam tona. Stevanović pripada Udruženju vinara Šumadije i drži se standarda da na jednom čokotu ne bude više od 1,2 kilograma grožđa, kako bi ispoštovao nephodnu stavku o zaštiti geografskog porijekla.
Tagovi
Autorica