Poljoprivredni proizvođači u dolini Neretve privode kraju berbu lubenica, a kako će biti zadovoljni ovogodišnjim urodom, berbom, otkupnim cijenama te hoće li se neki od nji u budućnosti više okrenuti mandarinama ili smokvama, vjerojatno će pokazati skorašnje analize o uloženim sredstavima, radu, trudu, odricanjima za tu proizvodnju?
Po svemu sudeći, ovogodišnja se berba lubenica u dolini Neretve na ukupnoj površini obradiva zemljišta oko 250 hektara privodi kraju.
Vjerojatno će završiti najkasnije oko 15. kolovoza, a zatim će uslijediti i berba ranih sorti mandarina. Tako neretvanski poljoprivrednici i tijekom cijele godine imaju pune ruke posla, jer kada ne beru voće i povrće uglavnom zimi i u rano proljeće, obrađuju tlo pripremajući ga za sadnju i uzgoj sadnica na svojim plantažama, dakako uz poštivanje struke i agrotehničkih mjera.
Rekoše kako i kroz udruge pokušavaju riješiti neke probleme koji ih tište, a jedan od njih je gorući, vezan za zaslanjenost obradivog zemljišta znajući kako Delta Neretve s oko 24.585 hektara površine još uvijek predstavlja jedno od (posljednjih) močvarnih staništa u Europi.
Neretvanski voćari računaju kako bi ove godine mogli ubrati oko 13.000 tona lubenica i dinja, ali bi njihov urod mogao biti za oko 15% manji, nego lani. Tvrde kako su tome pridonijeli vremenski uvjeti, uglavnom niske temperature, kiše i vjetrovi, ali i smanjeni elan voćara uslijed sve niže otkupno-prodajne cijene i neadekvatne proizvodnje u odnosu na ukupnu dobit. Kažu kako u proizvodnji lubenica i dinja te u berbi tih plodova ove godine sudjeluje više stotina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG-ova).
"To što je berba lubenica ove godine kasnila desetak dana u odnosu na prijašnje sezone i što je smanjen urod svemu je bilo razlog prohladno proljeće s prilično niskim temperaturama, baš u vrijeme zametanja plodova. Dakle, to je temeljni razlog zašto smo ove godine imali kasniju berbu lubenica i nešto manji urod. Ali su svi parametri kvalitete tog voća itekako zadovoljeni - što se pak veličine i mesa lubenice, sočnosti, šećera, okusa, boje tiče", ocjenjuje Robert Doko, agronom.
Voćari su Neretvanske doline, uslijed manjih prinosa i odlične kvalitete, ove godine vjerojatno očekivali veće otkupne cijene svojih lubenica, ali im se to nije ostvarilo uslijed čega su mnogi od njih nezadovoljni. Na to upozorava i poznati opuzenski proizvođač lubenica Mirko Mataga.
"Otkupni centri u dolini Neretve, a njih je 12-ak, sami niveliraju otkupne cijene naših lubenica prema njihovoj veličini i kvaliteti ploda, dakako i prema onima iz uvoza makar ih ni približno ne mogu usporediti s našom neretvanskom lubenicom. Tako ovogodišnja otkupna cijena naših lubenica nije ni onakva kakvu smo prosječno priželjkivali, loša je u odnosu na uložena sredstva i rad, zaštitu i trud oko berbe, transporta koji je također specifičan i zahtjevan.
No, prva ovogodišnja otkupna cijena ranih sorti neretvanskih lubenica bila je tek 1,6 kuna za kilogram. Tako niska cijena, koja je i u međuvremenu konstantno padala, dodatno je potresla sve proizvođače tog voća. A polovicom srpnja ove godine, u punom jeku berbe i potrošnje lubenica, njezina je otkupna cijena bila još niža - iznosila je tek 1,30 kuna za kilogram. Vjerojatno će do kraja ovogodišnje berbe (15. kolovoza) biti jednu kunu za kilogram. Koliko izgubi samo jedna obitelj iz koje 5 članova svaki dan sudjeluje u berbi lubenica, a tu su i visoki troškovi za gorivo", računa Mirko Mataga.
Kažu kako proizvodnja lubenica u Neretvanskoj dolini više i nije tako unosan poljoprivredni posao. Tako se može zaključiti i prema reakcijama i komentarima proizvođača iz hrvatske Kalifornije. "Lubenice više nema smisla proizvoditi u dolini Neretve kada su tako jeftine na tržištu odnosno kada im je otkupna cijena tako niska, gotovo neznatna. Inače, troškovi su u proizvodnji lubenica ogromni koje je nemoguće izdržati u odnosu na uzgoj mandarina. Zato će se mnogi dosadašnji neretvanski proizvođači lubenica više okrenuti na uzgoj mandarina po čemu je desetljećima poznat naš kraj i na tržištima izvan Hrvatske", poručuju neretvanski voćari.
Damir Sršen računa kako sada otkupna cijena neretvanskih lubenica ne može biti veća uz najbolju volju otkupljivača tim više što centri imaju puno izdataka u transportu tog voća, njihovu smještaju u skladištima i hladnjačama, marketinškoj obradi i plasmanu na tržištu.
Međutim, Dragan Crnomarković, rukovoditelj otkupnog centra AgroFructus Grupe u Opuzenu, rado priča o uzgoju odnosno proizvodnji lubenica u Neretvanskoj dolini, u čemu je itekako prepoznatljiv projekt njegove tvrtke. Kao stručnjak za proizvodnju ne samo vriježastog voća govori o specifikaciji lubenice - o obradi tla i agrotehničkim mjerama, sadnji, podlozi, plemki, prihrani, zaštiti, berbi, skladištenju, otpremanju na tržišta.
"Vrijeme sadnje lubenica u dolini Neretve uglavnom se obavlja u razdoblju od 25. ožujka do 1. svibnja (glavne sadnje od 23. ožujka do 15. travnja) u godini. Gustoća sklopa je od 2.500 do 3.000 biljaka po hektaru, a podloge su tipa Lagenaria -S1 i Empahasis; Cucurbita-Titan i Rootpower, dok su plemke Fantasty F1 i Romanza F1. Oranje se vrši tijekom jeseni ili zime, zatim se freza zemlja i unose gnojiva neposredno prije ručne sadnje biljaka te postavljanje malč-folije i cijevi kap na kap, također neposredno sadnje. A agrotekstilna tkanina se stavlja odmah nakon sadnje, uglavnom samo po redovima, a ne po cijeloj površini.
U temeljnoj gnojidbi je hidrocomplex ili mulicomp plus - organsko peletirano gnojivo, dok se u prihrani koriste vodotopiva gnojiva u različitim kombinacijama ovisno o uzrastu biljke i stanju na terenu. Zaštita se provodi od 2 do 3 tretmana tijekom vegetacije, a sredstva se određuju ovisno o rezultatima monitoringa, odnosno o stanju na terenu. Kako se stavlja malč-folija nema potrebe ni za kakvim hebricidima, a između redova folija se freže jedanput ili dvaput, dok se vriježe ne prošire. Glavni štetnici su lisne uši i crveni pauk, a od bolesti didimela", stručno objašnjava Dragan Crnomarković, zaključujući:
"Berba lubenica u Neretvanskoj dolini počinje otprilike oko 20. lipnja, zavisno o godini, i traje do 1. kolovoza, odnosno polovice tog mjeseca u godini što ovisi i o sortama tog voća. Inače, prosječna težina plodova - Fantasy je od 10 do 12 kg te Romanza od 7 do 9 kilograma. Lubenice se nakon berbe slažu u transportna pakiranja-oktabine težine 600 (veće) i manje 220 kg. Potom ulaze u logistički centar (skladišta, hladnjače) i nakon toga se u kamionima-hladnjačama otpremaju na tržišta i prodaju."
No koliko je tona ove godine u Neretvanskoj dolini ukupno ubrano lubenica, koliko su vagona centri otkupili tog voća od OPG-ova, dakako i na kojim tržištima je sve prodavano te po kojim cijenama, kako se lubenica isplati uzgajati u hrvatskoj Kaliforniji, vjerojatno će se znati više nakon cjelokupne analize njegove ovogodišnje proizvodnje. Uskoro će se više znati hoće li se i neki dosadašnji proizvođači lubenica, kako su prije komentirali, ipak okrenuti primjerice uzgoju mandarina ili smokava tim više što je potonja voćka u dolini Neretve zadnjih godina bila potisnuta, a čiji su plodovi opet na tržišnoj cijeni?!
Foto: AgroFructus i Nedjeljko Musulin
Tagovi
Voćar Ivica Pavičić: Kad imaš znanje i iskustvo, a teorija ti odlučuje o sudbini
Žarko Orlić Domanovac među prvima je prije 19 godina krenuo u ozbiljan uzgoj lijeske
HPK: Maslinari od države traže daljnje porezno i administrativno rasterećenje
U borbi protiv grinja i ušiju mogu pomoći češnjak i ljuti začini
