Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj borovnice
  • 06.08.2018. 07:30

Borovnica: Višegodišnja biljka, isplativa i nakon 50 godina uzgoja

Borovnica je višegodišnja biljka. Nasad može biti isplativ i nakon 50 godina uzgoja, što ukazuje na značaj utrošenog vremena tijekom perioda uspostavljanja nasada.

  • 14.386
  • 243
  • 0

Za borovnicu možemo reći da se uzgaja u cijelom svijetu. Najveća zastupljenost je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se nalaze tipovi zemljišta sastavljeni od pijeska i organske tvari. Borovnicu uzgajaju proizvođači koji posjeduju zemljište s teškom strukturom tla koja ima prirodno visok pH, mada isti provode posebne mjere koje moraju biti izvršene kako bi proizvodnja bila uspješna.

Borovnica je višegodišnja biljka. Nasad može biti isplativ i nakon 50 godina uzgoja, što ukazuje na značaj utrošenog vremena tijekom perioda uspostavljanja nasada.

Vrste biljaka

Najvažnija je visoko žbunasta borovnica čiji se plodovi konzumiraju svježi ili pak zamrznuti. Porijeklom je iz SAD-a i većina današnjih modernih sorti predstavlja hibride između dvije ili više vrsta otkrivenih u prirodnim populacijama. Nisko žbunaste borovnice su uglavnom visine oko 45 cm. Šire se pomoću podzemnih grmova. Rabbiteye borovnica predstavlja bujne i jako produktivne tipove s plodovima koji su slični istim kod sorti visoko žbunaste, s tim da one nisu izdržljive na hladnoću, ali su tolerantne prema suši. Postoje i polužbunaste borovnice koje predstavljaju hibride između visoko i nisko žbunastih vrsta selekcijom stvorene za izraženu izdržljivost na hladnoću.

Biologija borovnice

Prirodno je rasprostranjena u područjima s kiselim zemljištima koja sadrže visoke razine organske tvari i koja imaju izobilje dostupne vode, čija je podzemna razina svega 60 cm ispod površine.

Radi se o višegodišnjoj biljci koja se sastoji od plitkog korijenovog sistema i drvenastih izdanaka koji se obično razvijaju iz pupoljaka smještenim u bazi, osnovi biljke, a nekada i ispod površine. U 6. godini postiže svoj puni urod. Spada u istu porodicu kao i brusnica te rododendron. Uspijevaju na kiselim zemljištima i najbolje im odgovara pH između 4 i 5.

Treba odabrati mjesta koja su oslobođena od mraza (Foto: Bigstockphoto/pasiphae)

Grm borovnice koji je odrastao ima 15 do 18 izdanaka. Plodovi su sakupljeni u grozdove koji se razvijaju iz pupoljaka na jednu godinu starim prirastima.

Korijenov sistem je veoma vlaknast s puno finog transportnog korijenja, ali ne posjeduje korjenove dlačice. Većina korijenova borovnice smještena je u gornjih 45 cm dubine zemljišta.

Temperature

Generalno podnosi temperature do -29 °C, iako u tom pogledu postoji određena razlika između sorti. Rast korijena počinje u proljeće kada temperature zemljišta dostignu oko 6,11 °C.

Podizanje nasada

Treba odabrati mjesta koja su oslobođena od mraza jer će borovnica, poput većine drugih biljaka, cvjetati u proljeće. Treba izbjegavati mjesta gdje su bile okopavine ili zapuštena ledina, jer zemljišni štetnici mogu biti posebno opasne za mlado korijenje. Dobra pretkultura je heljda zbog svoje sposobnosti da tolerira nizak pH. Ne voli ekstremno suha ili prekomjerno vlažna zemljišta. Borovnica ne podnosi inverzije u pogledu dostupnosti vode korijenovom sistemu. Iz istog razloga se preporučuje instaliranje sustava kap po kap. Kao i kod svih kultura, treba pristupiti analizi zemljišta gdje planiramo sadnju. Treba težiti takvim zemljištima čije su karakteristike najbliže onima gdje visoko žbunasta borovnica prirodno raste, a to su obično pjeskovite ilovače, na kojima je razina podzemne vode plitka, a visoka organska tvar. Poželjno je da je pH vrijednost između 4,3 i 5.

Kao i kod ostalih vrsta bobičastog voća potrebno je pristupiti osnovnoj obradi zemljišta kao i dopunskoj. Nakon adekvatno pripremljenog zemljišta, pristupa se formiranju humaka u koje ćemo saditi borovnicu.

Sadnja se vrši na jesen. Preporučeni razmak sadnje za visoko žbunastu borovnicu je 0,9-1,2 x 2,6-2,8 m. Opet, ovisno od bujnosti sorte. Kada je u pitanju pravac redova, i u slučaju visoko žbunastu borovnice važe pravila navedena u poglavlju koje se generalno odnosi na sve vrste bobičastog voća.

Prilikom sadnje borovnice koristi se kompostirana piljevina četinara, borove iglice ili komadići drveta.

Gredice se formiraju miješanjem zemljišta s kiselim organskim tvarima određeni vremenski period daleko prije sadnje, kako bi se osiguralo dovoljno vremena za slijeganje i homogenizaciju zemljišta. Kako ne bi došlo do isušivanja korijena, a time i do trajnih posljedica, biljke borovnice bi trebalo adekvatno zaliti odmah nakon sadnje, pogotovo ako je riječ o istoj u proljeće. Prije sadnje dodati NPK 7:21:21 250 kg/ha u gredicu te KAN 27% 250 kg/ha.

Odmah nakon sadnje treba orezati 25% postojećih prirasta i ukloniti sve cvjetne pupoljke. Također, potrebno je ukloniti cvjetove biljaka i tijekom njihove druge godine, tako da iste ne postanu dobro uspostavljene.

Održavanja nasada sljedećih godina

Međuredni prostor u plantažama borovnice se održava u ssustavu trava malč i kosi redovno tijekom cijele godine. Biljke borovnice uspijevaju i rasti kada su malčirane, iako veliki broj uspješnih plantaža nema malča.

Od agrotehničkih mjera jako je bitno okopavanje, frezanje i održavanje porozne sredine u nasadu.

U 6. godini postiže svoj puni rod (Foto: Flickr/Nicole Bratt)

Navodnjavanje se aplicira po potrebi u kasnoproljetnim te ljetnim mjesecima. Uz navodnjavanje se doziraju tekuća hranjiva te hranjiva u obliku kristalona. Borovnica voli ishranu dušikom i dobro reagira na istu. S tim da ne treba ni zanemariti trenutak ishrane ostalim makro i mikroelemntima.

Što se tiče rezidbe, to je tema za sebe i to bi se moglo odraditi u nekom narednom članku.

Zaštita borovnice

Borovnica kao vrsta ne privlači mnogo bolesti i štetnika u svoj nasad kao što je to slučaj kod nekih drugih vrsta bobičastog voća.

Na početku kalendarske godine radi se zaštita preparatima na bazi bakra (Nordox, Cuprablau Z) kako  bi se odradila dobra kontrola bolesti. Na početku proljeća, prije otvaranja pupoljaka, vrši se zaštita od truleži korijena. Ona se najčešće pojavljuje na slabo dreniranim zemljištima te nam je to još jedan dokaz zašto takva zemljišta trebamo izbjegavati kad podižemo nasad borovnice. Kemijska zaštita se vrši preparatima na bazi mankozeba.

U periodu od intenzivnog bubrenja pupoljaka pa sve do rozog pupa radi se kemijska zaštita insekticidima protiv insekata koji oštećuju pupoljke, cvjetove, listove te plodove kao i zaštita od lisnih ušiju. Koriste se poznati preparati "Calypso" ili "Karate Zeon". U ovoj fazi se često i pojavljuje poznata bolest Monilija (palež grančica, cvjetova, plodova...) pa se kroiste fungicidi poput "Switch" i "Score".

U fenofazi "zeleni vrh" i "rozi pupoljak" radi se zaštita protiv antraknoze, plamenjače borovnice i još jednom protiv monilije. Koriste se preparati na bazi aktivne tvari"azoksistrobin".

U početku i tijekom cvjetanja radi se zaštita od antraknoze te od botritisa izdanaka, cvjetova i plodova. Koristi se preparat "Switch" u koncetraciji 0,1%.

U fazi zelenog ploda koristi se opet insekticid "Calypso" protiv savijača te štetnika ploda i listova. U ovoj fazi dolazi do pojave truleži ploda pa se koristi fungicid na bazi aktivne tvari "fedheksamin".

Nakon berbe se još jednom može odraditi insekticid „Calypso“ tako da se suzbiji preostali štetnici u nasadu, kako ne bi prezimjeli na istom, a u kasnu jesen se koriste fungicidi na bazi bakra.


Povezana biljna vrsta

Borovnica

Borovnica

Sinonim: črnica, kupinjača, crna jagoda | Engleski naziv: Blueberry | Latinski naziv: Vaccinium L.

Borovnica je listopadni grm iz porodice Erika; Vrijesovki (Ericaceae), prosječne visine od 20 - 50 cm. Kod nas u RH raširena je u borovim, smrekovim i bukovim šumama. Cvjeta u... Više [+]

Tagovi

Borovnica Uzgoj borovnice Zaštita borovnice Sadnja borovnice


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Diplomirani inženjer opće poljoprivrede, radi na terenu, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.