Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 18.02.2009.

Dio novih voćnjaka bit će iskrčen ulaskom EU

DRŽAVA IZDVAJA GOLEMA SREDSTVA ZA PODIZANJE NOVIH VOĆNJAKA KOJI TEŠKO MOGU KONKURIRATI NA VELIKIM TRŽIŠTIMA

  • 4.572
  • 226
  • 0

Velik broj hektara novih voćnjaka koji su do sada u Hrvatskoj podignuti neće biti konkurentan na tržištu Europske unije i morat će biti iskrčen i zamijenjen novim, kaže Krunoslav Dugalić, dipl. inž., predstojnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek.

Dugalić napominje kako je jedan od razloga za to velika heterogenost unutar voćnjaka, odnosno vrlo širok sortiment, ali i nepoznavanje tehnologije proizvodnje te neorganiziranost proizvođača. Kao primjer Dugalić navodi područje Osječko-baranjske županije gdje je podignuto najviše novih nasada jabuka, međutim pri analizi strukture sortimenta evidentirane su čak 54 sorte, a trebali bi, kaže, imati najviše od pet do šest.

- Sve to predstavlja problem u plasiranju proizvoda ulaskom na velika tržišta, a dodatni je problem i to što u Hrvatskoj proizvodnja voća nije organizirana kroz sustav integrirane poljoprivrede koja se na tržištu postavlja kao standard. Stoga teško da ćemo biti konkurentni ako proizvodnju ne homogeniziramo u smislu sortimenta i tehnologije, a proizvođače ne organiziramo da zajednički izlaze na tržište.

Sadnice upitne kvalitete

Dugalić navodi i da hrvatsko voćarstvo već duže vrijeme ima velikih problema s nedostatkom voćnih sadnica. Prema nekim podacima, godišnja proizvodnja voćnih sadnica kreće se oko 3,5 milijuna komada, a proizvodnjom se bavi čak 90 rasadničarskih kuća koje proizvode od 10.000 do 500.000 sadnica.

- No, i to je nedovoljno, pa se određene količine, najčešće jeftinog sadnog materijala vrlo upitne kvalitete, uvoze. Problem nedostatka sadnog materijala najviše je do izražaja došao nakon što je država prije četiri godine pokrenula Operativni program podizanja trajnih nasada, koji za cilj ima do ulaska u Europsku uniju podići što više voćnjaka i vinograda. Tada je naglo porastao interes za sadnjom voćnjaka, uz novčani poticaj države, kaže Dugalić.

Država ima dobru namjeru do ulaska u EU podići što više novih voćnjaka, međutim, kaže Dugalić, prije toga trebalo je osigurati i jaku logistiku kako bi se izbjegli problemi koji se sada pojavljuju.

- Smatram da bi možda bilo bolje da se malo pričekalo, ali prethodno učinilo sve što je trebalo, pa makar i kasnili s podizanjem novih voćnjaka, kaže Dugalić te dodaje kako se sada polako otvara Pandorina kutija jer mnogi nisu slušali glas struke.

Neznanje nema opravdanja

- Svaki proizvođač treba imati odgovornost za svoje investicije i poslovne odluke. Međutim, naši proizvođači često nisu dovoljno zainteresirani za glas struke nego matematiku slažu kroz poticaje, a ne tržišno natjecanje. Uložena su golema sredstva a da se nije savjetovalo sa strukom, tako da neznanje nema opravdanja. Neke probleme ne bi riješila ni toliko često spominjanja rajonizacija, jer je gotovo nemoguće obuhvatiti sve čestice i sve voćnjake. Iz prakse je vidljivo da u nekim voćnjacima nije ključan ni položaj jer se i na lošijim terenima podizalo dobre voćnjake. Mogao se donijeti zakon o rajonizaciji, ali on ne bi riješio problem svih čestica. Ono što država može učiniti jest dati smjernice, ali svaki proizvođač mora imati uho da to i čuje. Održani su brojni skupovi, međutim odazove ih se samo desetak, kaže Dugalić.

Zaokret u strukturi proizvodnje

Jedan od većih problema jest i nedostatak sadnog materijala u Republici Hrvatskoj. - Kronični nedostatak određenih voćnih vrsta već se duže vrijeme nadomješta uvoznim sadnim materijalom. Na tržištu je evidentan nedostatak sadnica oraha, lijeske, oblačinske višnje, jagodičastog voća, bresaka te nekih drugih, kao primjerice jabuka, krušaka, trešanja, nektarina, marelica. Nedostaje i polivalentnih podloga za koštičave voćne vrste, primjerice trešnje gizela 5 i 6, maxima 60 i drugih te viših kategorija certificiranog bezvirusnog materijala jabuka i krušaka jer je proizvodnja takvog materijala vrlo mala, kaže Dugalić. Dodaje kako je to između ostaloga i jedan od razloga što je osječki Poljoprivredni institut učinio zaokret u strukturi proizvodnje i uveo u proizvodnju ono što tržištu nedostaje. - Razvili smo tehnologiju mikropropagacije, što pojednostavljeno znači da u laboratoriju umnažamo polivalentne (za više voćnih vrsta) podloge, a dio tog materijala već smo ove godine plasirali na hrvatsko tržište. U tom dijelu osječki Poljoprivredni institut jedini je komercijalni proizvođač takovog sadnog materijala prema standardima EU, odnosno takvu tehnologiju trenutačno u Hrvatskoj nema nitko drugi. Proizvodi se nešto slično, ali podloge uvoze iz Italije. Na Institutu smo tako zaokružili proizvodni ciklus, kaže Dugalić, te dodaje kako na godinu proizvedu oko 300.000 sadnica kontinentalnih voćnih vrsta za koje vlada veliko zanimanje. Ukupna vrijednost proizvodnje sadnica, koje su uglavnom već prodane, je oko 3,5 milijuna kuna.

Razvoj voćarstva istočne Slavonije krenuo je s razvojem voćarstva na Poljoprivrednom institutu tek 1947. godine. Do tada nije postojala tradicija voćarstva na ovim prostorima. - Voćarstvo je tada bilo usmjereno na podizanje velikih plantaža koje su imale školovane stručne osobe koje su vodile proizvodnju, kapital, mehanizaciju i bile tržišno orijentirane. Danas je situacija posve drukčija, voćnjake podižu obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a jedan čovjek radi sve ono što je prije radilo više njih, kaže Dugalić te dodaje da smatra kako rješenje problema hrvatskog voćarstva leži u donošenju dodatnih zakona, pravilnika, ali i u organiziranosti proizvođača u klastere, udruge ili zadruge s ciljem usvajanja novih tehnologija, homogenizacije proizvodnje i zajedničkog izlaska na tržište.

Zdenka RUPČIĆ

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]