Domaće malinare zabrinulo smanjenje izvoza u EU, nadaju se cijeni od 10 KM

Zasadi maline i kupine u regiji Bratunca dobro su podnijeli ovogodišnji mraz, izuzev onih koji su prošle godine pogođeni gradom, pa proizvođači očekuju dobre prinose. U toku su poslovi okopavanja zemljišta i zaštite biljaka. Plasman kažu ne trebao biti problem jer su ugovore s otkupljivačima već potpisali, no svakako zabrinjava stanje na tržištu i smanjen izvoz u EU.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja malinara "Vilamet", Ivan Stojanović je lani svoju plantažu proširio s hiljadu sadnica, ukupno ih je sada 15.000 na jednom hektaru. Proširivati ne namjerava jer je radnu snagu teško naći. 

"Mi angažujemo još tri-četiri radnika, ali ih je svake godine sve teže naći, traže se velike dnevnice, a i niko neće na sunce. Lani je bila dobra cijena pa se moglo izmoći, a ove niko ne zna kako će biti, za obradu kopanje, a i za berbu", kaže nam.

Dnevnice 70 KM

Na njegovim plantažama dva radnika su stalno angažovana, a ostali po potrebi. Uglavnom su to žene iz komšiluka. Trenutno za poslove kopanja dnevnica je 70 KM, odnosno sedam maraka po satu. 

"Ne znamo kako će biti za berbu, zavisi kakve cijene otkupa budu. Mi insistiramo da se ona formira što prije, kako bi mogli odrediti dnevnice beračima", dodaje Stojanović.

Kažu da su upoznati s najavama da bi ove godine kilogram maline mogao dostići i 10 KM. Ističu kako se tome nadaju, pomalo s nevjericom. Zbog ratnih sukoba na istoku Evrope, stanje je neizvjesno i za domaće proizvođače.

"Smanjen je izvoz zamrznutog voća za 30 posto na zapadno tržište zbog rata u Ukrajini, manje se prave jogurti i drugi proizvodi i zbog ambalaža i inflacije, građani manje kupuju. Teško mi je povjerovati da će biti tolike cijene, ali bih volio da budu", ističe naš sagovornik.  

Uzrok smanjene potražnje ovog voća je što se ono ne smatra osnovnom životnom namirnicom. Kako se i bh. maline izvoze u Njemačku, zabrinuo je podatak iz susjedne Srbije, da su u tu zemlju, njihovo najveće tržište malinu, u januaru 2022. ove godine izvezli duplo manje nego prošle.

Inostrani kupci kao razloge pada izvoza navode i promjene u ponašanju kupaca: potrošači zbog visoke cijene zamrznute maline i kupine, kupuju jeftinije proizvode poput mikseva ili zamrznutog egzotičnog voća, usmjereni su na nabavku osnovnih životnih namirnica, poput ulja, brašna i šećera, zatim, opredjeljuju se za jeftinije voće zbog straha i neizvjesnosti koje donosi ekonomska kriza, piše RTS.

Mraz dotukao oštećene zasade

Mnogo je novca kažu uloženo. Samo je vreća azotnih đubriva poskupila za više od 300 posto. Lani su onu od 25 kg plaćali oko 12-13 KM, a ove godine ona prelazi 50 maraka. Istovremeno su i sredstva za zaštitu skuplja za više od 50 posto. 

Ivana smo zatekli upravo dok se spremao da krene s prskanjem malina. Mraz je pričinio štetu na zasadima koje je lani pogodio grad: "Na 50 posto onih koje je udario grad nije izašao list, nisu izlistale, mraz ih je dotukao. Na ostalima mraz nije nanio veću štetu."

Kako je u integralnoj proizvodnji, Stojanović ne primjenjuje zaštitu nakon cvjetanja, osim protiv truleži ploda. Zato ovih dana nastoji završiti poslove zaštite od bolesti i insekata, prije nego iscvjetaju. 

"Danas ću uraditi zaštitu protiv insekata i bolesti Didymella, a dajem i aminokiselinu za imunitet biljke kako bi lakše podnijela stresove. Pravio sam ranije pripravke od žare, ali nisam bio zadovoljan", zaključuje ovaj malinar.