Ako pokožica ima žutu boju, kao limun, mirišu, a plod se lako skida sa grane to su znači da je dunja spremna za berbu
Dunja je voćna kultura koja zauzima sve više površina u Bosni i Hercegovini. Dokaz za to je i podrška Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske koje je, kao i prošle godine, odlučilo da za podizanje zasada jabuka, krušaka i šljiva, u kompletnom iznosu, sufinansira nabavku sadnica s tim što je umjesto breskve, uvrštena dunja.
Podsticajna sredstva iznose do 3,5 KM za sadnice dunja. Sadnja bi trebalo da bude izvršena u jesen 2022. godine, a korisnici su pravo na ostvarivanje ove podrške mogli ostvariti do 31. jula, do kada su Agenciji za agrarna plaćanja RS, dostavili predračune ili račune za nabavku sadnica, kao i plan podizanja voćnjaka.
Inače, ubrzo slijedi berba dunja. Ako pokožica ima žutu boju, kao limun, mirišu, a plod se lako skida sa grane to su znači da se može izvršiti berba. Nakon mjesec do dva čuvanja, plod dostiže potpunu zrelost i može da se koristi za jelo.
Plodove bi trebalo čuvati na temperaturama od nula do dva stepena. Ako proizvođači nemaju hladnjaču, najbolje bi bilo skladištiti ih u podrumu.
Najveći broj proizvođača dunju koristi za pravljenje rakije koja je izuzetno cijenjena, a manji broj pravi džemove i slatko od dunja.
Cijena rakije od dunja kreće se i do 60 KM po litri i sve više voćara odlučuje se da sadi ovu voćku, a ne jabuku ili krušku, oko kojih ima mnogo više posla. Dunja je popularna i zbog toga što izbjegava pozne proljećne mrazeve, za razliku od jabuka, krušaka i koštičavog voća.
Dunju napada Erwinia amylovora, bakterijska palež, ali ne sve sorte. Najosjetljivije su leskovačka i vranjska, dok su Hemus, Trijumf i Šampion novije sorte i više su otporne na palež. Od bolesti, dunju često napada i smeđa pjegavost listova i plodova, naročito pred berbu, pa bi desetak do petnaest dana ranije, trebalo obaviti tretmane fungicidima s kratkom karencom, o čemu bi voćari trebalo da se konsultuju sa savjetodavcima.
Ko ne želi da koristi hemiju može da tretira stabla sa sodom bikarbonom, u dozi od 100 grama na 100 litara vode ali bi bilo dobro da se soda pomiješa s drugim sredstvom, npr. mlijekom ili koprivom, da bi efekat bio jači.
I tokom čuvanja u podrumima potrebno je jednom u desetak dana tretirati plodove sodom kako se ne bi razvila meka trulež ili gorke pjege. Savijač ploda koji izaziva crvljivost rijetko napada veći broj plodova, za razliku od jabuka i krušaka.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor