Godišnje uvezemo čak 1,5 milijuna litara maslinova ulja

Iako bi hrvatska proizvodnja maslinova ulja mogla biti i nekoliko puta veća od sadašnje, a isto tako i potrošnja, kojom bi se osigurao trajni i siguran plasman te perspektiva razvoja hrvatskog maslinarstva, godišnje proizvodimo svega pet milijuna litara i trošimo samo dvije litre po glavi stanovnika - kaže Vinko Milat, savjetnik u resornom Ministarstvu poljoprivrede, ističući da bi, poput vina na kojemu se već radi, i hrvatsko maslinovo ulje trebalo biti prepoznatljivije.

Stoga je ovih dana pokrenut i gospodarsko-turistički projekt izgradnje imidža Hrvatske kao zemlje izvrsnih maslinovih ulja te edukacije stanovništva o ljekovitim svojstvima i kvaliteti hrvatskih maslinovih ulja da bi se u konačnici poboljšao njihov ugled i prodaja na domaćem te europskom tržištu, na kojemu potrošnja maslinovih ulja u prosjeku iznosi 5, a u Grčkoj i 20 litara po stanovniku. Milat kaže da je sramotno da europskom tržištu od 500 milijuna stanovnika ne možemo prodati svoja ulja - i još ih uvozimo. Polovicu ukupnog plasmana na tržištu od oko 2,5 milijuna litara u nas čini čak 1,5 milijuna litara maslinova ulja iz uvoza, za manje od 2,50 eura po litri. Stoga dio maslinara, čak i uljara, više od trećine ukupne hrvatske proizvodnje radije prodaju na crno za 50 do 80 kuna nego u bescjenje. Međutim, tvrdi Milat, nije poznato da je inspekcija dosad zaplijenila ijednu litru, dok na izvoz otpada manje od 20 posto uvoza.

- Želimo li da naše maslinovo ulje bude ekskluzivno, moramo ga zaštititi i imati kvalitetu - i od njega stvoriti hrvatski brend koji ćemo i izvoziti - kaže on, uz napomenu da su zahvaljujući brojnim zaljubljenicima, sve boljoj educiranosti maslinara i agrotehničkim mjerama te velikom broju autohtonih sorti šanse za to velike.

Hrvatska s oko šest milijuna stabala maslina i oko 30.000 hektara maslinika trenutačno zauzima 19. mjesto na ljestvici svjetskih proizvođača maslina i maslinova ulja. Objektivna mogućnost je, međutim, i 30 milijuna stabala u iduća dva desetljeća s obzirom na to da se godišnje u nas, zahvaljujući operativnom programu podizanja maslinika, sadi oko 500.000 stabala maslina i za njih dobivaju poticaji koje ćemo, objašnjava Milat, zadržati i u EU, ali moramo eliminirati sivu ekonomiju. Jedino što još, šali se Milat, ne potičemo hladovinu masline, no kako mnogi masline „obrađuju“ samo kad ih beru, pa ih puno i nije u rodu, proizvodimo daleko manje od europskog prosjeka od 30-ak kilograma maslina po stablu (tri litre ulja) - svega pet do 10 kilograma.

U organizaciji tvrtke Manufaktura te podršku oleoteke Uje, Zvijezde, Agrolagune, Brachie, HGK i resornog ministarstva danas u Splitu starta projekt Ljeto s maslinovim uljem kojim će se do jeseni u 16 hrvatskih gradova prezentirati najbolja lokalna maslinova ulja i uljari te održati predavanja, degustacije i interaktivne radionice.

- Prvi inozemni nastup naših uljara u sklopu ovog projekta predviđen je pak za rujan kada će se održati Dani hrvatskih maslinovih ulja u Beogradu - kazala je direktorica projekta Nelija Rudolfi iz Manufakture.

Od 2004. do 2010. u RH je posađeno više od 5000 hektara novih maslinika. Najveći dio njih su intenzivni, plantažni nasadi čija je proizvodnja namijenjena tržištu, a obuhvaćaju više od 30 od ukupno 60-ak autohtonih sorti maslina. Najzastupljenije domaće sorte su oblica (62%), buža (7,55%), drobnica (2,8%) i lastovka (2,2%). Ulje prerađuje 180 hrvatskih uljara.

Autor: Jollanda Rak Šajn