Hrvatska voćarska zajednica analizirala stanje u proizvodnji jabuka - što kažu podaci?

Urod domaćih jabuka procjenjuje se u prošloj godini na razini od oko 60.000 tona što je manje nego godinu dana ranije kada je proizvodnja bila 68.352 tone, kolike su i domaće potrebe za ovim najrasprostranjenim voćem. Proizvođači su zadovoljni kvalitetom prošlogodišnjeg uroda, opskrba tržišta je dobra i krenula je već u kolovozu kada je stigla prva rana sorta domaćih Gala. Međutim, ukazuju i da je u prvih osam mjeseci uvezeno čak 13.585 T jabuka.  

"Stabilnost tržišta ove zime narušavaju pojedini uvoznici koji su ranije nego inače, još jesenas, započeli s uvozom jabuke lošije kvalitete i po nižim cijenama od domaće ponude, što je primjetno kod pojedinih trgovačkih lanaca koji su ih stavili na police umjesto domaće. Najviše takve jabuke dolazi iz Srbije, Sjeverne Makedonije i susjedne BiH", pokazuje analiza Hrvatske voćarske zajednice (HVZ).

U desetak godina izgubili 1.500 ha voćnjaka jabuka

Dodaju da prve stručne analize pokazuju da je prošle godine došlo do blage promjene u sortama jabuka. Tako je proizvodnja najraširenije sorte Idared značajno smanjena s 33.000 na oko 13.000 tona, dok je proizvodnja Gale povećana za gotovo 3.000 tona, a sorte Golden Delicious s 8.000 tona, na gotovo 15.000 tona. Rast je vidljiv i kod Jonagold sorte za 1.300 tona, te Red Deliciousa s 500 na čak 2.135 tona. Sadašnje procjene govore da bi uz ovu proizvodnju te potrebe našeg tržišta koje se kreću oko 66.000 tona, domaće jabuke na tržištu moglo biti tijekom cijele zime. Računa se da će od ukupne proizvodnje, oko 33.000 tona biti izuzetne prve kvalitete.

Za razliku od vrlo ujednačene i tehnološki dobro opremljene proizvodnje te kvalitetno udruženih proizvođača u europskim zemljama s velikom proizvodnjom, u Hrvatskoj proizvodnja jabuke i dalje pokazuje skromne rezultate. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) unazad desetak godina pokazuju da su se površine pod nasadima smanjile. Tako je 2008. godine pod jabukama bilo 6.404 hektara, za razliku od 2019. godine kada smo pali na samo 4.946 hektara. 

Što se tiče proizvodnje, također su vidljive veće oscilacije i to posebno u razdoblju od 2011. godine do sada. Veliki pad proizvodnje bio je 2012. kada je proizvedeno samo 37.414 tona, dok je iduća, 2013. godina, bila rekordna s proizvodnjom od čak 121.738 tona. Ukupna proizvodnja jabuka u 2018. godini iznosila je primjerice 90.254 tona, a 2020. godine je urod smanjen na spomenutih 68.352 tona. Pad je nastavljen i prošle godine zbog niza mrazeva tijekom proljeća.

Voćnjaci su nam stari 

U proizvodnji jabuka, kao i ostalih voćnih vrsta, veliki problem postaju značajne klimatske promjene te česte elementarne nepogode, a hrvatskim voćarima i dalje nedostaju sustavi za zaštitu od elementarnih nepogoda, naročito tuče, te zaštita od mrazeva, kao i vrlo važna agrotehnološka znanja. Posljednjih godina posebno je do izražaja došao i problem nedostatka kvalificirane radne snage za berbu.

Osim nedostatka suvremenih tehnologija i znanja, hrvatski voćnjaci su u prosjeku stari pa je čak i više od 25 posto svih nasada starije od 20 godina, a onih mlađih od pet godina ima tek 6,4 posto proizvođača. Također, voćnjaci pod jabukama su mali pa tako manje od 0,5 hektara imamo kod čak 24 posto svih voćnjaka, a 57 posto ih je manje od pet hektara. Ukupno se proizvodnjom bavi preko 18.000 ljudi, no veliki broj njih nisu proizvođači za tržište.

Neujednačena proizvodnja kraljice voća s tako velikim godišnjim kolebanjima stvara velike probleme proizvođačima i zbog poremećaja koji se uslijed toga javljaju na tržištu. Ova pojava dovodi do toga da je kontinuirano prisutan relativno visoki uvoz jabuka jer sudionici na tržištu (trgovci) imaju dugogodišnje stabilne ugovore s proizvođačima izvan Hrvatske koji im jamče sigurnost opskrbe.

Veliki uvoz kraljice voća 

Podaci za prva četiri mjeseca prošle godine pokazuju da je uvezeno čak 9.000 tona svježe jabuke u vrijednosti od gotovo 6 milijuna eura, najviše iz Poljske – 4.252 tona u vrijednosti od 2,4 milijuna eura. U istom razdoblju izvoz je bio 1.752 tone vrijedne nešto više od jedan milijun eura, a najviše hrvatske jabuke završilo je na tržištu Velike Britanije-712 tona.

Ipak, uvoz jabuka u prva je četiri mjeseca bio veći od ukupnog uvoza za cijelu 2019. godinu, kada je na domaće tržište došlo 8.277 tona vrijednih 3,7 milijuna eura. Najveći razlog većeg uvoza u prvoj polovici ove godine je bio nedostatak domaće do sezone dolaska drugog voća na tržište, a ova je godina bila specifična i zbog pandemije koja je povećala potrošnju, što je vjerojatno utjecalo na veći uvoz. Ipak ovo je podatak koji pokazuje da je unatoč prekidu opskrbnih lanaca zbog korona krize, na tržištu bilo više uvoznih jabuka od uobičajenih sezona.

Dakle, negativna bilanca će na kraju godine biti rekordna ako se ovom dinamikom nastavio uvoz do kraja godine. Prve naznake pojačanog uvoza proizvođači su primijetili već na početku sezone domaće berbe, upozoravaju iz HVZ-a.

Poljoprivredna zadruga Jabuka.hr trenutno je najveća proizvođačka organizacija u zemlji koja ima proizvodnju od oko 7.000 tona jabuka i sve veći broj proizvođača se okuplja oko nje. Isto tako, na tržištu je došlo do jačanja suradnje s otkupljivačima poput Enna Fruita, te su proizvođači sve više svjesni da je važno preko njih ojačati svoju prisutnost na policama domaćih trgovina, ali da im snažni otkupljivači mogu pridonijeti i pronalaskom novih izvoznih tržišta.

Trgovina jabukama na globalnom, kao i tržištu EU tijekom prošle godine, gdje je najveći proizvođač Poljska, bila je pod utjecajem pandemije, a to znači da je djelomično došlo do pada prodaje zbog pada turizma, ali je to kompenzirano povećanom potrošnjom budući da su potrošači zbog lockdowna i straha od pandemije više konzumirali voće i povrće.