Juraj Kovačević: U poljoprivredi, pa i uzgoju lijeske, samo treba zasukati rukave, raditi i slušati struku i starije 

OPG Lješnjak Kovačević se nalazi u mjestu Roždanik u Sisačko-Moslavačkoj Županiji. Poljoprivredom su se, kaže nam Juraj Kovačević, bavili oduvijek djed Đuro te kasnije otac Vinko koji 2003. godine upisuje OPG u registar. Prije rata su uzgajali tovne bikove, da bi nakon rata i povratka kući u mjesto Roždanik u okolici Novske otac prešao na uzgoj svinja.

"Nisu to bili neki veliki kapaciteti, ali koliko se moglo radilo se. 2007. godine spletom okolnosti otac radi mali zaokret i odlučuje se na sadnju lijeske. Posađeno je nešto više od 1,5 ha s glavnom sortom Istarski duguljasti te oprašivačima Rimski okrugli i Lambert. 2016 sam ja preuzeo gospodarstvo", kaže nam Juraj. 

Na OPG-u svi ukućani sudjeluju u poslu. Otac Vinko i Juraj su zaduženi za većinu poslova na gospodarstvu dok majka Suzana ima glavnu riječ u hranidbi životinja. Kada je sezona berbe pomaže im rodbina, prijatelji i susjedi. Danas uzgajaju lijesku na 2 ha i na otprilike 3 ha kukuruz, ječam, tritikale, stočni grašak i zob što koriste za hranidbu svinja za vlastite potrebe kojih ima oko dvadesetak. U planu im je kroz skorije vrijeme ići na širenje nasada lijeske.

"Sadni materijal nabavljamo u Daruvaru, na gospodarstvu Moulisa, i njegove su se sadnice lijeske pokazale odlične na našem području jer je primanje istih veće od 90%. S obzirom da smo u prijelaznom razdoblju na ekološku proizvodnju s lješnjakom koristimo samo certificirane preparate tvrtke Pro-eco”, govori Juraj

Sredstva iz mjere 6.1.

Sustav navodnjavanja mikroraspršivačima uveli su 2017. godine i mišljenja je da su napravili dobru odluku jer u najvažnijem periodu kada bi im trebala kiša nije je bilo 2 i pol mjeseca. Pokazalo se na urodu koji je bio naliven, a stabla su preživjela za razliku od 2015. godine kada je suša bila nešto slabija. Imali su tad nekoliko stabala koja su morala biti gotovo a neka i potpuno srezana da potjeraju nove grane. Prednost je te godine bila što je korijen uspio preživjeti pa nisu morali saditi nove sadnice jer lijeska je poznata po tome što ima puno izdanaka.

"Uvođenje sustava navodnjavanja nam je omogućio prolazak na natječaju Programa ruralnog razvoja na mjeri za mlade poljoprivrednike 6.1. gdje smo povukli 50.000 eura. Osim navodnjavanja nabavili smo i novi voćarski traktor, malčer, opremili prostor za sušenje lješnjaka. Korisnici smo poticaja koji nam puno olakšavaju posao. Sve što dobijemo ulažemo u gospodarstvo i ne mogu zamisliti da ga nema jer bi proizvodnja bila nemoguća", objašnjava Juraj

Najveće probleme stvaraju vremenske neprilike. Zime su postale slabe ili nikakve, vlažne što pogoduje pojavi raznih bolesti te je bitna valjana i pravovremena reakciji na terenu. Kada i to prođe slijede veliki problemi tijekom ljeta koje je postalo ekstremno sušno te ono što možda stvara i najveće probleme u nasadu lijeske je jaki vjetar tijekom srpnja koji svojim udarima otkida same plodove.

Lješnjak suše na prirodan način, te nakon mjesec i pol dana sušenja ide u kalibrator koji ga sortira po veličini i nakon toga ide na krckanje. Prošle godine su nabavili i univerzalni odvajač ljuske od jezgre, tzv. "vjetar", koji je uvelike olakšao posao krajnjeg čišćenja ploda. Sve količine uspiju prodati uglavnom na kućnom pragu a sav višak koji se pojavi ode u slastičarnice.

Prijelaz na ekološku proizvodnju

"Lješnjak pakiramo u papirnate vrećice te ih povezujemo likom. Htjeli smo na taj način pakiranja zaokružiti nekako ciklus proizvodnje lješnjaka sve do prodaje i pokazati priču kako se sve odvija na jedan prirodan način gdje se čak i ta vrećica brzo i lako razgrađuje za razliku od raznih plastičnih pakiranja gdje je prisutan najlon", kaže Juraj dodajući da se u obitelji svi bave poljoprivredom.

"Otac je cijeli život u poljoprivredi i odmah se prihvaća posla, nakon što dođe iz smjene iz Zagreba gdje radi na željeznici. Stric Ivo se bavi pčelarstvom otkako zna za sebe, i jedno što sam siguran je da njihova mišljenja ne treba ignorirati. Oni su odrasli u jednom drugom vremenu, gdje je poljoprivreda bila daleko drugačija nego danas i njihov spoj iskustva sa mladim poljoprivrednikom koji je bliži današnjim izazovima tehnologije i modernizacije općenito može biti dobar spoj. Samo treba zasukati rukave, raditi i slušati struku i starije", naglašava. 

Vrata njihova gospodarstva, kaže, su uvijek svima otvorena za bilo kakav posjet ili informaciju. Imaju velik dio stalnih kupaca koji im se redovito obraćaju za narudžbe ali i svake godine dolaze novi kupci koji su prepoznali kvalitetu proizvoda koji nude. 

"Bilo bi bolje da je više mladih u poljoprivredi,  vjerujem da su starije populacije zaslužile da malo i odmore od posla, možda netko i malo da uživa u tom odmoru, mladi se više mogu nositi s modernim vremenom i sve većim prisustvom raznih tehnologija i izazova koje postavlja ovo vrijeme. Ne može nitko natjerati nekoga da ostane na selu i bavi se poljoprivredom ako se ne snalazi u tome, ali onima koji se odluče na taj pothvat treba dati potporu i olakšati im put da mogu pošteno živjeti od svoga", zaključuje Juraj.