Kako će se visoke cijene repromaterijala odraziti na voćarstvo?

Dramatičan rast cijena repromaterijala doveo je u pitanje opstanak proizvodnje. Ratari poručuju kako je pred njima nikad skuplja sjetva, a posljedično skromna žetva.

"Troškovi će porasti, no s obzirom na to da je bruto proizvodnja u voćarstvu puno veća po hektaru ipak će u postotku biti manji udar na kilogram jabuke nego što je to slučaj u ratarstvu", komentirao je magistar voćarstva Ivan Miličević za Osječku televiziju stanje u tom sektoru.

Proljetni mraz je lani upropastio urod koštuničavog voća, no ova zima voćarima za sada ide na ruku. "Bilo je nešto i hladnih dana što je jako dobro, nije bilo velikih ekstrema. Nema ekstremno visokih temperatura pa niskih i moje mišljenje je da je stanje dobro", kazao je Miličević.

Kako dodaje, u voćarstvu su radovi započeli jesenas s osnovnom gnojidbom NPK gnojivima u omjerima 7:20:30, a u proljeće se ide u prihranu dušičnim gnojivima.

Prvo orezivati starije nasade

Rezidba je u starijim nasadima počela već početkom prosinca, a i dalje traje. "Kada je ona u pitanju, prvo treba rezati stare nasade i na kraju za zadnje termine ostavljati mlade, a to bi trebalo odraditi do kraja ožujka", savjetovao je.

Inače, Miličević radi kao savjetnik u ekološkoj proizvodnji i kako tvrdi posljednje godine donijele su drastičan pad ekološki uzgojenog voća.

"Donekle smo samodostatni kada je u pitanju proizvodnja jabuka. Međutim, tim voćnjacima treba bolja tehnologija", upozorio je on. Kako kaže, u ekološkom je voćarstvu stanje bilo bolje nego danas, a za to dijelom krivi Savjetodavnu službu koja je zakazala kada su u pitanju ovi proizvođači.                                      

Tvrdi da smo prije 10 godina imali 70 vagona ekološki proizvedene jabuke i kruške te da bi ih sada trebalo biti 200, a mi smo na samo njih 10.

Sadnja voća: Koje kulture birati?

Za sve one koji planiraju pokrenuti voćarsku proizvodnju savjet mu je da ne sade hit kulture čija je slava kratkog vijeka nego one stabilne.

"Treba gledati što se događalo zadnjih 10, 15 godina. Zbrojiti pluseve i minuse i po tom odabrati kulture koje će dugoročno trajati", kaže on. Upozorava da smo svi svjedoci što se dogodilo s aronijom, a prije nje s kupinom.

"Najbolje je saditi kulture koje se konstantno koriste, to su od bobičastog voća borovnica i ribizi", savjetuje. Kaže i da je lijeska sigurna kultura jer iako ne donosi velike prihode po hektaru, oni su uvijek stabilni.

Kultura koja je dugoročno bila interesantna je svakako šljiva. "Uvijek je tražena, također ni od nje se ne može očekivati velika zarada po hektaru", kaže Miličević zaključivši da za onu industrijsku ipak postoji stabilno tržište.

Više pogledajte u videoprilogu: