Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kazan za rakiju
  • 26.08.2020. 18:00

Kako izabrati optimalan kazan/kotao za pečenje rakije?

Da bismo napravili vrhunsku rakiju, uz sirovinu, odabir kazana ima iznimno važnu ulogu. Hoće on biti prevrtač ili klasični, šerpar ili lončar, manji ili veći? Što ćemo pod njim ložiti, otkriva nam Armin Tot, koji se proizvodnjom i preradom voća bavi godinama

Foto: Vedran Stapić
  • 13.204
  • 1.164
  • 0

Šljiva je i ove godine pokazala svoju alternativnu ćud, negdje nije rodila, a drugdje prerodila. Na nekim je područjima mraz obrao nasade da je nema ni za pekmez, dok na drugim lokalitetima grane pucaju od tereta. 

Povratak tradiciji, izrada rakije za vlastite potrebe, ali i za tržište koje sve više cijeni ovo alkoholno piće, potaknuo je mnoge da se sami odluče za destilaciju. 

Nije lako skupiti šljive, to zna svatko tko je odrastao na selu, ali je puno, puno teže napraviti dobru rakiju. Jedan od faktora koji osigurava dobar posao je i - pravi kazan (turcizam za kotao). 

Tim smo povodom razgovarali s prof. Arminom Totom iz Pančeva, a koji se proizvodnjom i preradom voća bavi već desetak godina, ima vlastite nasade. Za one koji ovu temu prate na Facebooku, prepoznat će osnivača i administratora FB grupe Rakija i rakijaši (original)

S koliko pažnje pristupa ovoj temi, dokazuje što je Tot krenuo od samih početaka pečenja rakije na ovim prostorima - još od dolaska Turaka i donošenja ove tehnike i kazana. "Do tada se mahom pila medovina, odnosno vino od meda, a na Jadranu i vino od grožđa pod utjecajem Rimskog carstva", podsjeća Armin i dodaje kako se pojavom prvih kazana počinje destilirati upravo medovina i vino, što su koristili kao lijek, a kasnije i kao dezinfekcijsko sredstvo. Naime, takvu su rakiju dodavali vodi kako bi ona bila zdrava za piće. 

Bakreni kazani pozitivno djeluju na rakiju

"Vremena se mijenjaju, a vremenom i tehnike pa od keramičkih čučavaca polako na naše prostore dolaze i bakreni kazani, prije svega zbog osobine relativno lakog oblikovanja. Primjećeno je i pozitivno katalitičko djelovanje bakra na rakiju jer odstranjuje sumporne spojeve iz voća", pojašnjava. 

Kroz godine i stoljeća na naše prostore stižu i Alambik kazani, preteče današnjih, i to pod utjecajem Francuske i Njemačke, ali i zaslugom naših ljudi. "Prvi patent za kazan, odnosno jedan njegov dio patentirao je naš čovjek 1921. godine u Zavodu za patente stare Jugoslavije i to pod rednim brojem 1", zanimljiva je činjenica kojom Tot barata dodavši kako se današnji kazani puno ne razlikuju od tadašnjih, a da su međusobne razlike uglavnom pod utjecajem majstorskih škola i zanatlija koje su ih proizvodile na sebi svojsten način te da je današnji suvremeni i moderni kazan upravo spoj tog iskustva. 

Tipovi i grupe kazana 

Tot kaže kako generalno razlikujemo par tipova i nekoliko grupa kazana, a da bismo mogli napraviti vrhunski destilat, odabir adekvatnog pomagala ima važnu ulogu.

"Prema načinu rada imamo prevrtače i klasične kazane mada i sami prevrtači polako odlaze u prošlost jer je na klasičnom daleko komforniji rad. Dodatno, na njima postoji takozvani 'kapak' koji svojim internim refluksom dodatno utječe na kvalitetu rakije", naglašava i dodaje kako se o ovoj temi puno može čitati na njihovoj grupi.  

Bakar odstranjuje sumporne spojeve iz voća

Klasične razlikujemo po konstrukciji kao šerpare i lončare. "Šerpari su plitki i široki pa im otud naziv jer podsjećaju na šerpu, a lončari su duboki i uski. Praksa je pokazala da su šerpari daleko bolji od lončara", i Arminovo je iskustvo. 

Pojašnjava kako jedan takav kazan mora imati odnos dna i dubine od oko 1:3 te napominje da se radi uglavnom o kazanima od 80 do 500 litara zapremine, dok manji i veći od ovih uglavnom imaju nepovoljniji odnos ili čak budu lončari.

Što deblje dno, to bolje

Sama kvaliteta kazana ovisi i od debljine dna, zatim stranice kapka, dužine parovodne cijevi, zapremine kondenzatora kao i njegove vrste. "Dobri, ili da kažem najbolji kazani moraju imati dno debljine 6 ili čak 8mm."

Kao jedan od vrlo bitnih elemenata Tot spominje i kapak koj bi morao imati od 12-22% zapremine kazana, a poželjnije je da vrijednost bude i veća. Podrazumijeva se danas da svaki kazan mora imati mješalicu, ispusni otvor, a oni bolji i usipni. Oni najnovije generacije imaju i sustav za pranje i kontrolu, koji nisu obavezni, ali, kaže Tot, svakako olakšavaju rad.

Još je jedna razlika o kojoj nam priča naš sugovornik. Naime, same kazane proizvode strojarske radionice i zanatilije pa tako razlikujemo mašinske i kovane kazane. "Kovani, ali dobro otkovani su skuplje i kvalitetnije rješenje jer su, kao prvo, uvijek deblji da bi se mogli kovati, a samim kovanjem se mijenja struktura bakru i on postaje čvršći na uvijanja i udarce pa je tim i dugotrajniji."

Uvijek je bolje uzeti malo veći kazan 

Ono što još ostaje je - zapremnina. Poći se mora, što je logično, od količine voća kojom raspolažemo ili kupujemo na godišnjem nivou, a onda od broja kazana koje ćemo ispeći u godini te od pretpostavke hoće li se taj broj kasnije uvećavati ili ne.

"Magične formule za ovo nema pa je uvijek bolje uzeti malo veći kazan. Najčešći izbor kod hobista su manji od 120l ili 220l, a ovisno od potreba mogu biti i drugih kapaciteta. Profesionalci uzimaju najčešće 500l ili dva kazana od 350l", otkriva. 

Mješalica olakšava rad na destilaciji

Kada je riječ o mješalici, Tot kaže da ona danas predstavlja sastavni dio suvremenog i kvalitetnog kazana jer znatno olakšava rad na destilaciji (prevrtači ih nemaju). "Postoje samo dva tipa mješalica i oba su jednako kvalitetna. Prva je s mesinganim lancem koji se kreće po dnu kazana, miješa prevreli voćni kom i ne dozvoljava zagorijevanje. 

Ova vrsta je uglavnom na ručni pogon, iako u zadnje vrijeme ima onih s motorima i diskontinuiralnim napajanjem za dodatnu komociju", pojašnjava.

Mješalica je sastavni dio suvremenog i kvalitetnog kazana

Druga se vrsta koristi nešto rijeđe, jer je namjenjena uglavnom za tekuće komine - one su centrifugalne s kontinuiranim radom motora i uređajem poput propelera unutar kazana koji konstantno miješa prevreli voćni kom. 

Drva ili plin? 

Važan faktor je i način zagrijavanja, odnosno odabir energenata. Poznato je da se na našim prostorima najčešće koriste drva i plin. Oba energenta imaju svoje mane i prednosti. 

"Drva i granje imaju svoju ekonomsku računicu jer su ili otpaci iz voćnjaka ili otpadno drvo niske cijene. Ovaj energent ima svoju prednost jer izgaranjem kratkotrajno nastaju vrele točke i kratko povećanje temperature što stvara kemijske spojeve koji pozitivno utječu na kvalitetu destilata", zanimljivost je koju spominje Tot, ali dodaje i da je mana što ova vrsta energenta s jedne strane zahtijeva veliki prostor za skladištenje, ali i određenu vještinu kazandžije za adekvatnim loženjem i održavanjem ujednačenog toka destilata. 

"Upravo ovdje može i najčešće dolazi do takozvane pušljivosti rakije, kada se jače založi ili ogrijev krene naglo plamtiti pa je to vrlo česta njezina mana", upozorava. 

Kada je riječ o plinu, on traži skuplje plamenike koji bi svojom konstrukcijom, odnosno plamenom, trebali pokriti čitavu površinu dna. Stoga, kaže Tot, rakije pravljene ovim energentom češće imaju slabiju aromu, upravo zbog nedostatka vrelih točaka. "Naravno, kod vrhunskih plamenika se to ne dešava, ali im je cijena vrlo blizu cijene samog kazana. Kod plina kazandžiji preostaje da u danom trenutku samo podesi jačinu plamena."

Kada uvažimo sva objašnjenja Armina Tota, na kraju nam je ostalo pitanje - koliko bi koštao kazan za hobi proizvođača, odnosno da je zapremnine oko 120l, kvalitetno kovan, uz svu prateću opremu kao što je mješalica, električna pumpa i plinski plamenik? 

"Cjenovni rang takvog kazana je između 2 i 3.000 eura dok se za adekvatan plinski plamenik mora izdvojiti i do 1.000 eura, češće 600 do 800, a što ovisi o kvaliteti i renomu proizvođača", zaključuje. 


Tagovi

Kazan za rakiju Prevrtač Klasični Armin Tot Rakija i rakijaši Izrada rakije Kako izabrati Mješalica


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]