Kako izgleda i kako se suzbija bakterijska palež jabučastog voća?

Bolesti bilja prouzrokovane patogenim bakterijama nazivaju se bakterioze, a jedna od njih je Erwinia amylovora koja izaziva bakterijsku palež (plamenjaču) jabučastog voća. Donesena je iz Amerike odakle se širila po Evropi, a 1995. godine registrovana je i u Hrvatskoj u okolini Osijeka, odakle se sigurno ubrzo prenijela i na teritoriju Bosne i Hercegovine.

Kod nas se ova bolest najviše javlja na dunjama, kruškama i jabukama. Obolijeva oko 160 biljnih vrsta, među njima i neke vrste cvijeća. Simptomi se prvo javljaju na vršnom mladom lišću koje izgleda kao da je spaljeno po čemu je bolest i dobila ime. Uzročnik je bakterija koja prodire u voćku kroz cvijet. Često su vektori upravo pčele. Zaraženi cvijet se suši, a bakterija se dalje širi preko peteljke u lišće i grane.

Oboljeli dijelovi se potpuno suše i dobijaju tamno smeđu ili crnu boju. Bakterija prezimljava u rak-ranama ili u pupovima kao skrivena zaraza. Osim insektima, bolest se može prenijeti vjetrom i kišom.

Suzbijanje bakterijske paleži

Dozvoljeni preparati za suzbijane, odnosno sprečavanje ove bolesti na tržištu su na bazi aktivne materije fosetil aluminijum (Alliet Flash u koncentraciji 0,4 posto), zatim preparat Extrasol F na bazi Bacillus suptillus, te Erwix takođe preparat (baktericid) na bazi iste bakterije.

Ovaj preparat se može koristiti i u organskoj i konvencionalnoj proizvodnji, a daje odlične rezultate nakon svake primjene. Osim na zaštitu biljke od bakterija on povećava i njenu otpornost. Erwiks nije štetan za pčele i nema karencu, što znači da se voće može konzumirati ubrzo nakon njegove primjene. Navedeni preparati se primjenjuju u toku vegetacije.

Primjena fungicida na bazi bakra preporučuje se u jesen kada dvije trećine lista opadne, kada se najviše sprečava dalje širenje bolesti ako je bilo tokom vegetacije.

Sušenje cvjetova i grančica

Bakterijska palež jabučastog voća spada u red novijih oboljenja i poslije čađave krastavosti jedno je od najznačajnijih. Na svu sreću voćari uspiju da preventivno spriječe njenu pojavu. Ove godine se javljala na pojedinim voćnjacima gdje se zaštita ne primjenjuje redovno.

Siniša Vasiljević je agronom zaposlen u poljoprivrednoj apoteci u Vukosavlju kod Odžaka, u čijem opisu posla je održavanje i praćenje proizvodnje u nekoliko većih voćnjaka na području Modriče i Odžaka. Navodi kako je u tom kraju najviše zastupljena šljiva Čačanska rodna, a u novije vrijeme podižu se voćnjaci šljive sorte Felicija koja ima sve osobine sorte President.

Vesele mašine spremne za šljivu, ali pripazite - prijeti druga generacija smotavca

"To je konzumna šljiva izrazito krupnog i ukusnog ploda, dobre konzistencije te slatkoće, tako da je rakija od nje izuzetno dobrog kvaliteta", navodi ovaj mladi agronom.

Što se tiče zaštite bilja i s čim se konstantno bori to je Monilja, odnosno sušenje cvjetova i grančica koštičavog voća, a od insekata šljivin savijač, te izrazito veliki napad lisne vaši i u novije vrijeme stjenica.

"U ovom kraju nema mnogo jabučastog voća i ono što ima nisam primijetio ove godine nešto značajniju pojavu Erwinie amylovore", ističe Vasiljević, za Agroklub.