Ako se uradi ljetna rezidba, efekti su brojni. Najvažniji je što će rod biti konstantan, tj. voćka neće ući u alternativno plodonošenje.
Iako će ubrzo berba Butire i Santa Marije i dalje se može vršiti ljetna rezidba koja ima za cilj da otkloni suvišne grane u krošnjama i omogući formiranje više rodnih pupoljaka za narednu vegetaciju. Ljetnom rezidbom omogućava se visok stepen diferencijacije rodnih pupoljaka za narednu godinu, spriječava se nekontrolisan rast mladara, čuvaju se hranjljive materije i mikroelementi koji su neophodni za prelazak lisnog u generativni pupoljak. Izvodi se od juna pa do polovine avgusta.
U slučajevima ljeta s više padavina stabla divljaju zbog viška vode, naročito ako su na podlozi divlje kruške. Važno je da, nakon rezidbe, stabla budu sa otvorenom krošnjom, prozračna, bez bujnih ljetorasta, tj. vodopija koje crpe snagu.
Pri vrhu stabla trebalo bi da se ostavi jedna grana koja će da bude provodnica, dok se ostale grane, sa obe strane, uklanjaju do osnove. Važno je da nema visokih grana koje ulaze u unutrašnjost krošnje, zasjenjuju plodove i crpe hranjljive materije plodovima na stablu. Ostale grane trebalo bi da počnu s grananjem barem tridesetak centimetara ispod vrha provodnice.
Ako se uradi ljetna rezidba, efekti su brojni. Najvažniji je što će rod biti konstantan, tj. voćka neće ući u alternativno plodonošenje. Takođe, lakše se boriti protiv kruškine buve jer odrasla jedinka jaja najviše polaže na vrhovima novih mladara. Plodovi će biti čistiji i na njima, ako se primijene odgovarajući insekticidi, neće biti medne rose koju luče larve kruškine buve.
Kako se otklanjaju grane? Najbolje je vršiti ručno zalamanje grana, a ne rezati makazama. U tom slučaju brže se formira kalusno tkivo na mjestu loma, teže ulaze bakterije, gljivice ili virusi u stablo, ali zato sporije dolazi do rasta novih grana.
Kada se grane otklanjaju makazama, što ide malo brže, glatki rezovi su pogodniji za ulazak parazita i brže rastu nove grane. Mogu se rezati i vodopije koje su duže i vertikalne, a nalaze se bliže provodnici.
One pri dnu imaju vegetativne pupoljke i zalamaju se na dva do tri pupoljka. Na taj način ti pupoljci će, krajem naredne sezone, postati generativni.
Imajte na umu da se na svakoj sorti treba uraditi ljetna rezidba. Nakon obavljene zimske rezidbe koja onda mora biti jaka, na ljeto iste godine, dolazi do jakog obrastanja stabla vodopijama i ljetorastima. Samo ako se uradi ljetna rezidba bujnost se može kontrolisati. Osim toga, plodovi koji su u krošnji biće kvalitetniji i krupniji jer će im ostati više hranjljivih materija za rast, a što je najvažnije, omogućava se rod za narednu godinu.
Plodovi krušaka najviše dobijaju na veličini petnaestak dana prije berbe. Ako se ljetna rezidba uradi i tada, biće efekta što se tiče veličine ploda. Još bolje je ako se stabla navodnjavaju, naročito u godinama kada su sušna ljeta, kao što je slučaj u ovoj godini. Voćka neće doživjeti veliki stres ukoliko se jedan dan otkloni rezidbom višak grana, a sljedeći dan, izvrši navodnjavanje.
Fotoprilog
Tagovi
Autor